VLAST NIJE ZNALA, A NE ZNA NI DANAS ŠTO S OTOČIĆEM PA GA JE PREPUSTILA CRKVI
Dok fratri razvijaju vjerski turizam Korčulani se osjećaju nepoželjnima na Badiji
Piše: Nikolina Metković
Reportaža koja je nedavno prikazana na nacionalnoj televiziji bila je okidač da se na sjednici korčulanskog Gradskog vijeća postavi pitanje o Badiji, otočiću koji je Korčulanima godinama bio njihovo omiljeno izletište. No, na Badiju, koja je u reportaži HRT-a prikazana „kao mjesto savršenog spoja prirode i životinja i čovjeka” i kao „maleni otočki raj pitomih jelena”, kažu pojedini Korčulani, posljednjih godina nisu dobrodošli jer fratri Hercegovačke provincije, koji su dobili Badiju u koncesiju na 99 godina, na otoku navodno razvijaju vjerski turizam.
Gradonačelnica Korčule Nika Silić Maroević (SDP) odbila je komentirati stanje na Badiji, odnosno odgovorti na pitanja Južnog, dok Igra Šain Kovačević (Nova ljevica) nudi rješenje kako Badiju vratiti građanima, ali korčulanska vlast sanja o dogovoru s fratrima.
Kao i većina hrvatskih otoka i Badija, površinom nešto manja od jednog kvadratnog kilometra ima svoju povijest, a ona poznata seže u 14. stoljeće, kada je ondašnje korčulansko gradsko vijeće fratrima, koji su bježali pred Turcima, ustupilo zemljište na kojem su podigli crkvu svete Marije. Uz crkvu je postupno niknuo i samostan. Na otoku je bila i škola, muška gimnazija, a neki od Korčulana koji su je pohađali, kasnije su postali znanstvenici, liječnici... No, nakon II. Svjetskog rata otočić je nacionaliziran, a ondašnja SOFKA Hrvatske 1954. gradi sportske terene na kojima su se reprezentacije iz ondašnje Jugoslavije pripremale za sportska natjecanja. Jugoslavija se u međuvremenu raspala, a tereni na otoku daju se HTP-u Korčula. Kad je država Hrvatska počela vraćati nacionalizirano, Vlada 2003. Badiju vraća franjevačkoj Provinciji svetog Jeronima iz Zadra. Kako u toj Provinciji nisu imali ni fratara ni sredstava za obnovu samostana, oni svoj posjed na Badiji na 99 godina ustupaju Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji Uznesenja BDM.
Na Badiju stiže fra Jozo Zovko iz Međugorja pa se samostan i ostali prostori koji su im dodijeljeni postupno uređuju, a Badija se iz otočića koji je bio omiljeno izletište Korčulana pretvara u katolički duhovni centar, Gospin otok molitve. Sportski tereni su naravno propali, potpuno su devastirani.
NA BADIJU SE NEMA VIŠE ZAŠTO POĆI
Iako turistički vodič, Toni Lozica turiste na Badiju ne vodi, na otočić se povremeno otisne barkom. Onim što se tamo događa nije zadovoljan. Lozica, koji je svojevremeno bio i vijećnik u korčulanskom Gradskom vijeću, ističe kako fratri nemaju vlasništvo nad cijelim otokom.
- Dosta često grem na Badiju jer imam barku, pođem s dicom i prijateljima. Dakle, na mjestu na kojem je danas samostan bila je ta mala crkva i njihovo je bilo dokle se vidi, od velikog križa kojeg su postavili prema Korčuli pa do grila u brdo. To je fratrima tada pripalo, drugo ništa. Uređen je prostor isključivo oko samostana, vrt i riva, a sve što je dalje, SOFK-ini objekti, rukometno, košarkaško, odbojkaško i nogometno igralište, sve je to propalo. Bio je mini golf, otvoreni bazen, olimpijski, sve je propalo i sve je ruzinavo, Plaža je zapuštena totalno, a SOFKA je bila učinila od betona i lipo je bilo za kupat se. Borovi koji su tamo 80 godina, počeli su padat pa su ih ošegali. - rekao je Lozica.

Na Badiju, koja je nekad bila omiljeno izletište Korčulana, kazuje Lozica, nema se više zašto poći.
- Ne brani nam se dolazak na Badiju, ali tamo se više nima zašto poć' jer je sve zapušteno. Prije su bila dva mista gdje je su bili kameni stol i klupe, tamo se moglo sidit, nešto izist i popit. Tamo su se održavali dani ribara i mnoge lipe stvari, ali danas se više ništa ne održava. - kaže Lozica i dodaje kako su se po Badiji samo razmnožili jeleni.
JELENI ROGOVIMA IZBOLI KORČULANINA
Badija je naime poznata kao stanište jelena lopatara iako oni na otočiću nisu autohtona vrsta već su na njega s Brijuna dovedeni 60-tih godina. Jeleni su inače problem na otoku jer u potrazi za hranom znaju biti i agresivni i napadati ljude. Lozica smatra da nitko o njima ne vodi računa.

- Nitko o njima ne vodi računa i te beštije znaju napasti ljude jer hoće doĆi do hrane. Zabiju ti glavu u borsu, izidu ti sve što mogu izist, jednega su Korčulanina natakli na roge, probilo ga je bilo. Mojoj prijateljici su došli njih četiri pet, razdilila im je štrucu kruha pa su tražili još, pa je uleti moj kučak Juer i sve ih potira, pa su onda mene ovi okolo napali i došli mi kontrolirati kučka da kako on može napadati jelene. - priča Lozica.
KOJA SU PRAVA CRKVE, A KOJA GRADA KORČULE...
Problema, ističe, ima i s pristupom pomorskom dobru.
- Ispred samostana se nitko ne vezuje zato što ih tjeraju. Ja kad sam se veza došla mi je neka ženska govorit da se tu ne mogu vezat pa sam je pita' okle je i rekla mi je da tu radi. Kad sam je pita' je li se rodila na Badiji ili možda u Korčuli ili Lumbardi, rekla mi je da je iz Hercegovine. Ja sam veza barku i ni riči rekla, utekla je ća od straha jer imam 150 kila i dva metra. - kazao je Lozica, istaknuvši kako probleme na Badiji treba riješiti dijalogom, odnosno vidjeti koja su na tom otočiću prava crkve, a koja su prava Grada Korčule.

- Neka se točno razdili, neka njima stoji samostan, a ostalo neka se da gradu, neka grad to uredi. O tome se nikad nije raspravljalo puno jer su katolibani na vlasti i bolje se taknut' u bilo što drugo nego u crkvu. Ja sam vodič i na neki način živim od crkava, poštujem i crkvu i sve bratovštine, ali crkva mora znati gdje joj je mjesto, a ne se pačat u poslove koji se njih ne tiču, pa nismo više u srednjem vijeku. - kazao je Lozica te dodao kako je odnos Korčulana prema kleru uvijek bio odličan.
KORČULANSKA VLAST MOLILA FRATRE DA PREUZMU BADIJU JER NISU ZNALI ŠTO S NJOM
I dok Hercegovački franjevci na Badiji navodno razvijaju vjerski turizam, Korčulani se s nostalgijom prisjećaju svojih druženja na otoku, na koji su ih između ostalog privlačili sportski tereni koje je sredinom pedesetih godina podigla ondašnja SOFKA, odnosno Savez organizacija fizičke kulture Hrvatske.
Projekt pretvaranja Badije u sportski centar nešto kasnije povjeren je svestranom Korčulaninu Dušku Kalogjeri, koji ističe da projekt na kraju ipak nije realiziran jer su vlasti odabrale Bjelolasicu.

- Ja sam kao direktor Centra radio na tome da se ona da Hotelskom poduzeću Korčula i oni su je vodili par godina, sve do uspostave nove hrvatske vlasti i onda su naši ondašnji rukovodioci, odnosno dužnosnici, jer rukovodioci su izraz iz socijalizma, oni su pošli molit fratre u Zadar da uzmu Badiju nazad jer nisu bili zainteresirani, nisu imali novca da to održavaju, i pošli su molit fratre u Zadar da je uzmu, da ne ostane Korčuli, da skinu sa sebe problem, a bilo je tu i jakih političkih utjecaja sa strane. Zadarski fratri su prihvatili, ali su istakli da oni to ne mogu održavati i onda su se ubacili ovi biznismeni iz Međugorja s fra Zovkom na čelu i s fratrima u zadru su sklopili ugovor o koncesiji na 99 godina, kako sam ja čuo. - kazao je Kalogjera te dodao kako su sportski sadržaji na Badiji potpuno devastirani i zapušteni.
- Ja na Badiji nisam bio deset godina, ali mi ljudi koji idu kažu da je sve zapušteno jer fratri su prvenstveno uređivali smještajne kapacitete radi biznisa i uredili su samostan, ali to je za Korčulu tragično rješenje jer su Korčulani izgubili svoje najpoznatije izletište gdje su odlazili ljeti skoro svaki dan, i familije i turisti. To je sve potpuno privatizirano, fratri prave probleme ljudima koji dođu na pomorsko javno dobro. Čak je bilo i incidenata. Ponašaju se onako kako se crkva ponaša u Hrvatskoj, nitko joj ne može ništa. Za Korčulu je Badija jedan izgubljeni prostor koji je mogao biti komercijalno eksploatiran na jedan sasvim drugi način. Sad tamo uglavnom dolaze gosti koji dođu na indoktrinaciju, mole Boga. - ističe Kalogjera i prisjeća se Badije iz vremena kad nije pripadala crkvi.

- Na Badiji je bio sportski centar SOFKA-e Hrvatska i tamo su dolazili i ljudi koji su se bavili i ski sportovima na kondicijske treninge. Bili su tereni za odbojku, košarku, rukomet, svi vodeni sportovi, bio je otvoreni bazen 50 metarski, sportska dvorana gdje su se pripremali gimnastičari, folkloraši i studenti bivšeg DIF-a. Na Badiji je prosječno znalo biti preko 300 ljudi, možda i više.- prisjeća se Kalogjera, koji također smatra da se odnosi na Badiji između crkve i Grada Korčule trebaju riješiti.
DUŠKO KALOGJERA: DOK SU BADIJU DRŽAČI PITOMI FRATRI BILA IM JE ČAST DA KORČULANI DOĐU
No, dok gradonačelnica Korčule s Gradskog vijeća poručuje kako probleme treba riješiti dijalogom, Kalogjera je drukčijeg stava.
- Neka ona poziva na dijalog. Da sam ja gradonačelnik, pozva bi ga da dođe, ako ne dođe, ukrca' bi se na brod i poša na Badiju i s njim razgovarao, rekao bi mu što mu imam reći, ako vidim da to ne prihvaća rekao bi mu da ću poduzeti zakonske mjere da ne mogu raditi što hoće. Ne može fratar zabraniti ljudima da dolaze na pomorsko javno dobro. Osim što je sramota, to je i protuzakonito. - kazao je Kalogjera i dodao kako odnosi Korčulana i fratara na Badiji nisu baš uvijek bili nategnuti.
- Dok su Badiju držali pitomi fratri, bila im je čast da Korčulani dolaze. Oni su i svojoj poljoprivrednom proizvodnjom grad Korčulu opskrbljivali voćem i povrćem i to je bio jedan sklad odnosa, ali kad dođu divljaci tada sklada više nema. Ne znam što im ljudi smetaju.- ističe Kalogjera i dodaje kako je na Badiji nekad bila i nudistička plaža, ali je više nema.

- Oni su ukinuli i nudističku plažu. To su sve farizeji koji jedno govore, a drugo misle. Da sam ja gradonačelnik, a bio sam predsjednik Općine Korčula u onoj državi, pozvao bi popa i održao bi mu bukvicu. Poduzeo bi zakonske mjere kojima bi to njihovo ponašanje onemogućio. - kazuje Kalogjera.
IGRA ŠAIN KOVAČEVIĆ IMA RJEŠENJE KAKO GRAD MOŽE DOĆI DO UPRAVLJANJA OTOČIĆEM
Pitanje uzurpacije Badije, konkretno pomorskog dobra, na posljednjoj sjednici korčulanskog Gradskog vijeća postavljeno je od vijećnika Nove ljevice Ivana Botice. Igra Šain Kovačević iz Nove ljevice, koja je inače vijećnica u Županijskoj skupštini ističe kako je Badija potpuno devastirana.
- Nažalost, na Badiji se danas ne događa apsolutno ništa što se tiče Korčulana, osim Perduna – procesije na Gospu od Anđela. jer je aspolutno devastirana. Sva su igrališta devastirana i ne da se ne mogu koristiti nego bi čak rekla da su i opasna. Pomorsko dobro je također neodržavano, borovi su posječeni, ne znam iz kojih razloga, a novi nikad nisu posađeni. Prije smo odlazili na Badiju na izlete i mogli sjediti u hladu, danas je to više nemoguće. Rekla bih da su domaći ljudi s Badije istjerani. - smatra Šain Kovačević te se osvrće na izjavu gradonačelnice Korčule Nike Silić Maroević koja i sama priznaje da je Badija u lošem stanju.

- Na istoj smo sjednici čuli od gradonačelnice da je Badija u lošem stanju i da se treba dogovoriti jer onima koji tamo žive treba mir. Ja bih rekla da njima ne treba mir za molitvu nego za zaraditi novce jer Korčulani nikad nisu narušavali mir samostana bez obzira tko je u njemu bio, uvijek se koristio drugi dio Badije. Dakle, to su bila izletišta i sportska igrališta. To što oni žele zaraditi što više novaca je sasvim legitimno jer je to u vlasništvu zadarskih franjevaca koji su samostan dali u koncesiju pa mogu s time raditi što hoće, ali da se može i treba Badija vratiti građanima Korčule, to je točno i ima načina da se vrati. Kad bi Gradsko vijeće u skladu sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu proglasilo sportska igrališta i izletišta komunalnom infrastrukturom oni bi zapravo bili izdvojeni iz tih čestica i postali bi javni prostor za građane, što zapravo i jesu, a grad bi s njima mogao upravljati, pa i samo pomorsko dobro se može urediti da ga građani mogu koristiti. - rekla je Šain Kovačević.

- Nije cijeli otok njihov i nejasno je kako su uopće oko cijelog otoka napravili šetnicu i nasuli je tucanikom. Oko cijelog otoka su stavili javnu rasvjetu koja gori po cijelu noć i ne znam odakle im dozvole za to i tko plaća tu javnu rasvjetu. Važno je reći da je dvije godine, dok je na Badiji bio franjevac iz Zadarske biskupije, to bila zapravo prava idila franjevaca i domaćeg stanovništva jer domaće stanovništvo je tamo uvijek išli i bilo dobrodošlo. - kazala je Šain Kovaćević koja smatra da su Korčulani s Badije istjerani na perfidan način.
- Mene osobno nikad nitko nije istjerao, ali bilo je incidenata. Ljudi se žale da ih se tjera kad se barkom vežu ispred samostana. Mislim da je domaće stanovništvo istjerano dugogodišnjom devastacijom. Mislim da je Badija namjerno devastirana da domaće stanovništvo tamo više ne bi dolazilo.- rekla je Šain Kovačević, koja smatra da Grad Korčula, kad je u pitanju Badija, može puno učiniti.
- Mislim da može, ali treba imati političke volje. Građani sigurno to žele. Navodno je u samostan stigao novi gvardijan i možda će doći do neke promjene. S druge strane, nova gradonačelnica više vodi računa o potrebama građana pa se nadamo da će i ovo doći na dnevni red. Ako ćemo razgovarati o nekom dogovoru tada bi dogovor bio baš taj da franjevci puste Gradsko vijeće da mirnim putem igrališta i izletničke zone proglase komunalnim dobrom i da pređu u vlasništvo grada. - smatra Šain Kovačević.
GRADONAČELNICA SILIĆ MAROEVIĆ ODBILA DATI ODGOVORE O BADIJI
Pitanje Badije je vrlo važno jer grad korčula i građani gube javne prostore, građani se jednostavno više nemaju gdje ni sresti ni družiti, a nekad smo bili poznati po tradicionalnim proslavama i tom jednom mediteranskom načinu druženja, danas toga više nema jer smo izgubili sve prostore i malo po malo i naviku i volju, borit ćemo se da jedan dio tih prostora vratimo građanima. - naglašava Kovačević.
- Razgovarali smo o tome da organiziramo jedno druženje na Badiji na pomorskom dobru. Čak smo razmišljali i o nekim akcijama pošumljavanja što bi trebalo dogovoriti s institucijama, ali o tom po tom. Ja inače nemam saznanja jesu li predstavnici Grada Korčule pokušali razgovarati sa svećenikom na Badiji u smjeru da grad preuzme onO što mu pripada. Ako je i bilo razgovora ja o tome ništa ne znam, cijela priča o Badiji krenula je nakon što su se u medijima počeli prikazivati nekakvi prilozi i članci koji govore o idili između domaćeg čovjeka i Badije što je najiskrenije rečeno laž! - naglasila je Šain Kovačević.
Gradonačelnica Korčule Nika Silić Maroević, koja je na sjednici Gradskog vijeća Grada Korčule istaknula kako se problemi na Badiji trebaju rješavati dijalogom, ali i naglasila kako stanovnicima Badije treba mir, na pozive i poruke nije nam odgovarala pa smo ostali uskraćeni za njezini dublje razmišljanje o Badiji i načinima na koji misli riješiti probleme na tom otočiću, zapravo, odbila je dati odgovore.
KAKO FRATRI REKLAMIRAJU BADIJU...
Dok Silić Maroević (ne)razmišlja što će i kako će, Korčulani Badiju zaobilaze. Jasno je naime da na otoku koji se reklamira kao katolički duhovni centar i Gospin otok molitve, nemaju što raditi.
Na stranicama samostana se naime navodi kako uz duhovne molitve postoji mogućnost i individualnog odmora i sudjelovanja u molitvenom programu samostana kao što su duhovne obnove, vježbe i seminari. Također se navodi kako su u samostanu, koji je otvoren od travnja do studenoga, ugodno opremljene sobe s pogledom na tirkizno more.
Reklamira se i staza oko otoka duga pet kilometara na kojoj hodočasnici tijekom dana mogu krunicu moliti sami ili zajedno s duhovnim voditeljem, slušajući valove koji udaraju o stijene te udisati svježi zrak guste borove šume iz koje kad kad provire jeleni lopatari.
Jasno je naime da ovima koji su na otok došli moliti i slušati valove, itekako smetaju ovi drugi, Korčulani koji bi na otok došli družiti se, uživati i kupati.
Kako bi to bilo da dok ovi mole duž šetnice uz obalu s obližnjih plaža vrište neki ljudi u kupaćim kostimima. Ne ide to jedno s drugim pa Badija, baš kao što se navodi u reportaži HRT-a ostaje plava laguna primamljiva svima, a mještanima posebna.
Ne navodi se ipak da je ta plava laguna očito dostupna onima koji su te molitve i duhovna iscjeljenja spremni platiti.
Što o svemu govori aktualni gvardijan franjevačkog samostana na Badiji fra Tomislav Puljić na Južnom čitajte OVDJE.
badijacrkvaduško kalogjerafranjevciigra šain kovačevićizletištekorčulanika silić maroevićtoni lozica
Pročitajte još
NAKON IZMJENA PROSTORNOG PLANA
PUPNAĆANE I KORČULANE VIŠE NITKO NE MORA NIŠTA PITATI O LUKOBRANU U PUPNATSKOJ LUCI
USVOJILI REBALANS BEZ IZVRŠENJA PRORAČUNA
MUKA JE TO ŽIVA PROČITATI „OPSEŽNIH” 80 STRANICA, DVA I POL MJESECA KORČULANSKIM HDZ-OVCIMA MALO JE ZA TAJ PODUHVAT
NESPOSOBNOST HDZ-OVE VLASTI U KORČULI DA PRIPREMI SJEDNICU
ODLUKA O KORČULANSKIM LAUREATIMA NIJE DONESENA JEDNOGLASNO, EVO I ZAŠTO
LJUDI KOJI NE RAZUMIJU OSNOVE POLITIKE ILI SAMO PRAVE LUDIMA VLASTITE GRAĐANE
KORČULANSKI HDZ-OVCI SU ILI BEZOBRAZNI ILI PRIGLUPI, TREĆA OPCIJA NE POSTOJI
FINANCIJSKE ESKAPADE GRADONAČELNIKA KORČULE
GRAD KORČULA HOBERU UZIMA DOBIT OD 200.000 EURA DA POKRIJE MINUS NA RAČUNU
PRORAČUN GRADA KORČULE ZA 2026. 12,5 MILIJUNA EURA






