Na sadržaj

INTERVIEW: NAČELNICA OPĆINE VELA LUKA KATARINA GUGIĆ

Velolučani i Blaćani ne mogu jedni s drugima, a ne mogu ni jedni bez drugih

S juga

20 min čitanja
Načelnica Općine Vela Luka Katarina Gugić
Načelnica Općine Vela Luka Katarina Gugić / FOTO: Anđela Šćepanović / CROPIX

Piše:

Kad se 2017. kandidirala za načelnicu, Katarina Gugić smatrala je kako su u Općini Vela Luka potrebne određene promjene koje može donijeti samo ženska ruka. Život joj se u međuvremenu, ističe, promijenio „ne za 360 već za 720 stupnjeva”.

Dok joj oporba zamjera kako previše putuje i promovira se u medijima dok, tvrde, u Općini nema kapitalnih projekata, Gugić naglašava kako je oporba uvijek protiv svega.

U razgovoru za Južni prvi put otkriva i stav o izgradnji mosta Pelješac – Korčula.

gugic interview 211222 5 

Dok „gazite” drugi mandat, vratimo malo priču na početak, zašto ste se uopće kandidirali za načelnicu Općine Vela Luke?
- Kao općinska vijećnica od 2013. do 2017. smatrala sam da su potrebne određene promjene koje ženska ruka može donijeti. Ipak, u početku sam se nećkala jer to je ipak veliki korak koji potpuno mijenja život i odnose s ljudima, ali na kraju sam se kandidirala i nije mi žao, iako mi se život u posljednjih pet godina prema očekivanjima potpuno promijenio. Međutim, dokle su Velolučani zadovoljni, dok me posao načelnice ispunjava, tu sam gdje jesam.

- Je li teško muškarcima, koji su uvijek dominatni, bilo prihvatiti žensku ruku na čelu Općine, a bili ste tada među mlađim načelnicama u zemlji?
- U trenutku kad sam postala načelnica bila sam među top pet ili deset najmlađih načelnika. Kad sam se kandidirala činjenicu da sam žena nisam osjećala kao prepreku. Veća su prepreka bile moje godine. Postala sam načelnica s 28 godina i bilo je određenih komentara i skeptika kako ću ja tako mlada obavljati posao načelnice, ali vrlo brzo, nakon pet - šest mjeseci mandata, pokazala sam da taj posao mogu uspješno raditi. Ako je suditi prema rezultatu izbora prošle godine, to su potvrdili i mještani.

O PRORAČUNU ZA 2023.

Pred Vijeće stavljate proračun za 2023. Koji su najvažniji projekti koje biste željeli realizirati u idućoj godini?
- Prelazimo na euro i još se na to teško navikavam pa mi se čini da je Proračun jako mali, iako, nismo nikad usvajali veći prijedlog Proračuna, a iznosi 3,7 milijuna eura. Nastavljamo projekte koje već radimo. Jako veseli što smo zaprimili odluku o financiranju za izgradnju Dječjeg vrtića Radost. To je novi dodatni vrtić u kojem će biti šest novih prostorija, tri jasličke i male vrtićke skupine. To je vrlo važan projekt jer postojeći vrtić po pedagoškom standardu ne može primiti svu djecu. Jako mi je važno da svako dijete ima mjesto u vrtiću. Čeka nas veliki posao jer moramo kroz tri godine promijeniti prostorno – plansku dokumentaciju, napraviti projekt, dobiti građevinsku dozvolu, provesti javnu nabavu, urediti i opremiti vrtić te ishoditi uporabnu dozvolu. Vrtić je trenutno najvažniji projekt i on je odraz naše želje i planova da se bavimo mladim ljudima te da stvaramo preduvjete za demografski oporavak.

Što je s ostalim projektima?
- Radovi na uređenju Memorijalne zbirke Olivera Dragojevića ulaze u ozbiljnu fazu i cijeli Centar za kulturu je u velikim građevinskim radovima. Uskoro planiramo izaći pred Muzeološko vijeće kako bismo ishodili sve potrebe dozvole za budući postav. Uz pomoć kredita namjeravamo realizirati projekt modernizacije javne rasvjete. Ove godine smo uspješno zatvorili sve kredite, nemamo kreditnih zaduženja pa možemo uzeti kredit za javnu rasvjetu. Prisiljeni ćemo biti uzeti kredit za izgradnju Dječjeg vrtića jer nam je Ministarstvo dodijelio 8,6 milijuna kuna, što nije ukupan iznos. Nastavljamo s uređenjem šetnice u centru koja će promijeniti izgled mjesta i s posebnostima ga izdvojiti ne samo na Jadranu već i šire. Tu je i zajednički „otočki“ projekt Pomažimo zajedno čiji smo nositelji.

gugic interview 211222 7

Radi se i na izradi novih prometnih rješenja.
- U tijeku je izrada Prometne studije za koju smo potpisali ugovor s Fakultetom prometnih znanosti i trebala bi biti gotova kroz šest mjeseci. Temeljem studije ćemo mijenjati prometna rješenja u mjestu. Prometna studija je jako važan dokument zbog gužvi koje nisu samo ljeti već i zimi, a ljeti je kolaps u prometu. Do ožujka bi trebali biti gotovi radovi na kanalizacijskom sustavu do novog pomorsko – putničkog terminala gdje Županijska lučka uprava Vela Luka privodi radove kraju. Terminal je već poprimio obrise, što me jako veseli. Radi se i projektna dokumentacija za Zadružni dom koji bi trebao biti Zavičajni muzej Vele Luke. Naime, kako smo Centar za kulturu odlučili prenamijeniti u Memorijalni centar Olivera Dragojevića, ostali smo bez tog prostora i sve sadržaje koji su u njemu bili namjeravamo prebaciti u Zadružni dom čija je rekonstrukcija nužna. Inače, namjeravamo projektirati i urediti jednu multifunkcionalnu dvoranu koja je Veloj Luci prijeko potrebna.

NAKON PET GODINA MANDATA PRIVIKLA SAM SE NA OPORBENO “ALI”

Vaša oporba često ističe da nemate kapitalnih projekata.
- Oporba je uvijek protiv. Što god mi napravili ili rekli, uvijek će postojati ono njihovo „ali”. U pravilu se sve svodi na to da ništa ne valja, ako se nešto i pohvali uvijek slijedi ono „ali”. Nakon pet godina mandata na to sam navikla. Ne očekujem da će oporba prihvatiti proračun za 2023. Ovo mi je šesti proračun i nikad nisam doživjela da ga je oporba prihvatila. Neće ni sad bit drukčije. Prošle godine uoči usvajanja proračuna su mi dali do znanja da će biti protiv što god mi napravili. Imali su jedan jedini amandman na proračun. Predlagali su uvođenje božićnica, vjerojatno očekujući da ga neću prihvatiti, s obzirom na sve stavke koje su mi poskidali u tom prijedlogu. Kad sam ga prihvatila, oporba je bila protiv amandmana i protiv proračuna. Definitivno ću rado prihvatiti svaki dobar i konstruktivan prijedlog, bez obzira od koje političke opcije dolazi.

Prigovaraju Vam na sporim izmjenama GUP-a.
- Tu bi se s njima i složila, idu dosta sporo. Činjenica je da je Općina zadnje izmjene i dopune Prostornog plana imala 2013., i to ciljane. Oporba ipak vidi da se konkretno radi na tom dokumentu i bili su pozvani na raspravu o nacrtu Prostornog plana. Inače, očekujem da ćemo izmjene i dopune donijeti dogodine.

Kritiziraju Vas i zbog Poduzetničke zone.
- Nekad to ironično kažem na Vijeću, ali zbilja je tako, drago mi je da je oporba konačno stava da je poduzetnička zona važna jer bili su na vlasti od 2009. do 2013. i mogli su riješiti određene stvari po pitanju te zone, a nije se odradilo ništa, niti su otkupili koji metar terena niti donijelo UPU zone. Sve je to napravljeno u mandatima SDP-ove vlasti. SDP-ova vlast je 2017. donijela UPU Poduzetničke zone Vela Luka. Oni tu zonu promatraju kao nešto što pripada isključivo Općini, ali velik dio zone je u privatnom vlasništvu gdje su jako često nesređeni imovinsko-pravni odnosi što dodatno otežava situaciju prilikom kupnje. Na općinskim terenima smo napravili određene parcelacijske elaborate za ceste, što je bilo nužno.

gugic interview 211222 2

Po prvi put smo raspisali natječaj za zakup terena u Poduzetničkoj zoni i od pet, šest terena na natječaj se javio samo jedan poduzetnik i dali smo mu teren u zakup. Što se tiče odnosa prema poduzetnicima, u prošle četiri godine smo im se maksimalno posvetili. Uveli smo program razvoja maloga gospodarstva, poduzetništva i obrta, propisali konkretne mjere za pomoć, od mjera zapošljavanja, samozapošljavanja, za koje je veliki interes. Svaki poduzetnik koji želi raditi određeni proizvodni pogon u poduzetničkoj zoni, oslobođen je plaćanja komunalnog doprinosa i pet godina ne plaća komunalne naknade, a to nisu mali novci. Ništa nije savršeno pa nisam ni ja savršena načelnica. I naša Općina, kao i druge, ima probleme, ali nastojim ih što brže rješavati. Inače, uvijek težim boljem i kad nešto dobro napravimo, želimo još bolje jer zbilja je odličan osjećaj kad dobro realiziramo neki projekt.

PRIVATIZACIJA JE ODREDILA GOSPODARSKI SMJER VELE LUKE

Čini mi se da je Vaš cilj učiniti Velu Luku modernijim urbanijim središtem. Koliko je teško privući poduzetnike čije djelatnosti nisu isključivo vezane za turizam?
- Činjenica je da Vela Luka do prije 20- tak godina nije bila primarno turističko mjesto. Bili smo prvenstveno industrijsko mjesto, od brodogradilišta, tvornice limene ambalaže, do tvornice za preradu ribe. Turizam nam nije bio ni sekundarna nego tercijalna djelatnost. Privatizacija je, nažalost odradila svoje i većina firmi je neslavno završila, bili smo prisiljeni fokusirati se prema turizmu. Kriza izazvana pandemijom pokazala je da ne možemo ovisiti samo o turizmu. Vela Luka ima veliki broj obrtnika i nije bilo lako sve skupa postaviti na zdrave noge i promijeniti određenu svijest ljudi. Koliko god se trudili i donosili određene pronatalitetne mjere, činjenica je da imamo veliki problem, ne samo mi nego i cijela država, a to je depopulacija. Uveli smo i povećanje naknade za novorođenu djecu, povećali stipendije, postotak subvencioniranja cijene vrtića za roditelje s dvoje ili više djece. Provodimo niz projekata, ali brojevi i dalje govore drukčije. Više ljudi umire nego se rađa. Dio rješenja zasigurno leži i u takvim poduzetnicima, no to nije nimalo jednostavno na otoku. Zbog naše geografske izoliranosti potrebna je intervencija države, promjena porezne politike i još mnoštvo drugih preduvjeta da bi postali privlačni i za takve poduzetnike.

Vraćaju li se u Velu Luku mladi nakon završenog fakulteta?
- Ovisi o fakultetima koje završe. Istina, sezona se polako produljava, ali je i dalje teško naći stalni posao. Na tome moramo još puno raditi ne samo općine već i čitava država da bi otoci mogli zadržavati svoje mlade stručnjake i privlačiti druge.

gugic interview 211222 3

Zamjerala Vam je oporba kad ste u krizi sebi povećali plaću.
- Mislim da je korona kriza tad već bila debelo završila. Činjenica je da se plaće službenicima u Općini i našim proračunskim korisnicima nisu povećavale od 2010.,a suočili smo se s određenim poskupljenjima. Svi zajedno smo zabilježili jako dobre poslovne rezultate, imali najveće izvršenje proračuna, realizirali brojne projekte i ljudi su zaslužili da ih se nagradi za njihov rad, no zapravo smo u plaćama hvatali korak s općinama koje su nam proračunski bliske. Žao mi je što oporba nije isto reagirala kad je njihov načelnik prije 10 godina sebi i zamjenici u prvim mjesecima mandata povećao plaću kad je Općina bila u gubitku dva milijuna kuna, na kraju smo taj gubitak mi vraćali. Inače, kad smo 2013. preuzeli mandat od HDZ-a smanjili smo plaće svima za 10 posto kako bismo što prije pokrili taj gubitak. Da realiziram sve moguće projekte koje imam, oporba nikad veće podržati povećanje plaća.

ŽLU NAS JE TUŽILA ZBOG ZGRADE U KOJOJ JE JADROLINIJA

Koliko je projekt pomorsko – putničkog terminala važan za Općinu?
- Jako važan, ne samo za Velu Luku nego cijeli zapadni dio otoka. Vrijedan je više od 90 milijuna kuna. Gradnja je započela još 2014. državnim sredstvima i bilo je problema s izvođačem radova. Drago mi je da su radovi nastavljeni EU sredstvima i taj će terminal, osim prometne povezanosti, doprinijeti smanjenju gužvi jer se trajektno pristanište izmiješta izvan mjesta. Stječu se uvjeti za drugu fazu luke nautičkog turizma, koje bi se trebala raditi na dijelu sadašnjeg trajektnog pristaništa.

Odnosi ŽLU Vela Luka i Općine nisu baš najbolji, zašto?
- U mom prvom mandatu ravnatelj ŽLU je bio HDZ-ov općinski vijećnik pa su od samog početka odnosi malo napeti. Više puta sam isticala da stranački predznak i iskaznica meni nisu važni u odnosima, ukoliko su projekti važni za razvoj Vele Luke, nažalost, naišla sam na brojne opstrukcije i od HDZ-a i od Lučke uprave, a ne bi trebalo biti tako jer imamo situacija da jedan županijski projekt ne može krenuti bez suglasnosti Općine. Suradnja je potrebna i treba zaboraviti stranačke nesuglasice. Da to ne govorim samo prigodno svjedoče i postupci Općine svih ovih godina. Nikad nismo opstruirali projekte ŽLU i maksimalno smo izlazili u susret jer je to bilo u interesu Velolučana. Općina je inače sufinancirala izradu projektne dokumentacije za izgradnju ribarske luke, tražili smo da zajedno dogovorimo uređenje obalnog pojasa u centru mjesta. Općina ne gospodari obalnim pojasom koji je najvrijednije što imamo, a izuzetno je važno za mjesto i zato je suradnja itekako potrebna. No doživjeli smo da ŽLU tuži Općinu radi zgrade u kojoj je Jadrolinija. Ravnatelj ŽLU isključivo djeluje jednopartijski. Od starta se krenulo u lošem smjeru, ali našli smo određenu formulu kako uspješno rješavati probleme. Kad zašteka komunikacija prelazi se na višu instancu i uključuje se Županija.

Znači, župan je abritar između Općine i ŽLU Vela Luka?
- Pa, eto, tako ispada. Rekla sam da mi stranačka iskaznica, kad su projekti i boljitak u pitanju, ništa ne predstavlja. Naše nesuglasice moramo znati riješiti između sebe jer ljudi to od nas očekuju.

SURADNJA SA ŽUPANIJOM? NAJPOŠTENIJE JE REĆI - KOREKTNA

Župan je, čini mi se, arbitrirao između Vas i ravnatelja ŽUC-a oko sjeverne zaobilaznice.
- Koliko se sjećam, župan dosad nije arbitirao oko sjeverne zaobilaznice. Taj projekt se radi preko 13 godina, započeo je pa stao. Postoje lokacijske dozvole, a svi ostali dokumenti i elaborati su propali. Činjenica je da cijeli promet Vele Luke ide u centar mjesta. Na drugoj strani su dva hotela i buduća hotelska zona, sve uvale, kamp i ta je zaobilaznica prijeko potrebna Veloj Luci. Inače je suradnja Županije i Općine oko pomorsko – putničkog terminala bila dobra, ali po pitanju sjeverne zaobilaznice se svih ovih godina nije ništa događalo i imam pravo to reći u javnosti i kritizirati, inzistirati da se određene stvari promijene. Mislim da su se vijećnici HDZ-a na sjednici Općinskog vijeća malo zaletjeli kad su rekli da nema komunikacije s ravnateljem ŽUC-a. Kad sam im pokazala da komuniciramo dovela sam ih do toga da mi se moraju ispričavati pa je čak i meni bilo neugodno. Jedno su politička prepucavanja, ali nije fer i korektno nekoga direktno optuživati da laže. Sa ŽUC-om smo inače dogovorili određene konkretne aktivnosti po ovom pitanju i voljela bi da se ide malo brže, ali pratit ćemo što se događa i s naše strane ćemo napraviti sve što možemo sukladno našim financijama. ŽUC će kao nositelj projekta ipak snositi najveći teret, odnosno odgovornost uz našu podršku.

gugic interview 211222 4

Kakva je vaša suradnja sa županom i Županijom?
- Najpoštenije je reći da je suradnja korektna. Ne mogu reći da ona ne postoji a ne mogu reći ni da je odlična, mislim da je korektna. Činjenica je da Županija u Veloj Luci upravlja sa šest vrlo važnih ustanova i suradnja mora postojati. Uključeni smo zajedno i u uređenje potkrovlja Osnovne škole jer je Općina vlasnik zgrade, a Županija osnivač. Surađujemo oko projekata. Oporba je inače dugo godina isticala da se ne može funkcionirati ako u Općini i Županiji i na državnom nivou nije ista politička opcija, ali u ovih pet godina se dokazalo da se itekako može i sa Županijom i ministarstvima ako imate dobre projekte i ako ste korektni.

Biste li vi načelnici i gradonačelnici trebali imati redovite kolegije sa županom?
- Da, da, apsolutno se slažem. To je prijeko potrebno, a dosad nismo imali takve kolegije. Bio je jedan u mom prvom mandatu i jedan od početka drugog mandata. U pravilu su to sastanci na koje dolazimo kad dolazi neki ministar ili kad je neka važna tema ili se mijenja zakon. No to nisu u punom smislu kolegiji sa županom. To bi zaista bila jedna jako dobra stvar jer bez obzira na stranke, problemi su nam svima slični.

STVORILA SE SLIKA U JAVNOSTI DA JE U CIJELOM SDP-U RASKOL

Predlaže se da se sjednice Županijske skupštine održavaju diljem Županije. Biste li bili spremni omogućiti zasjedanje Skupštine u Veloj Luci?
- Definitivno bih, ali nisam sigurna bi li oni prihvatili takav režim rada. Činjenica je da je Dubrovnik sjedište Županije. I kolegiji su odlična stvar, ali mislim da Županija nije dosad pokazala da želi raditi u tom smjeru. Ja ne bih imala ništa protiv da se sjednica Skupštine održi u Veloj Luci.

Kakvo je stanje u SDP-u, jesu li pošli svi disidenti u Socijaldemokrate ili ima još krtica?
- Odnosi u SDP-u su poprilično korektni i pozitivni, a često ono što se piše u javnosti je u stvarnosti drukčije. Stvorila se slika da je u cijeloj stranci raskol, što nije istina, do raskola i problema je došlo u saborskom klubu pa je dio kolega izašao iz SDP-a. To je iza nas i mi imamo planove i programe na kojima radimo. Na Glavnom odboru SDP-a je predstavljena stambena politika na kojoj su radili stručnjaci. Moram reći da se SDP na razini države može pohvaliti s velikim brojem mladih i stručnih načelnika i gradonačelnika koji za mene predstavljaju budućnost SDP-a. Priča se i da SDP nema budućnost, da njegovo vrijeme prolazi. Ja smatram da je SDP i dalje potreban Hrvatskoj.

gugic interview 211222 6

Kažete kako Vam se nikad nije dogodilo da Vam oporba usvoji proračun, a vijećnica SDP-a u Dubrovniku je glasala za HDZ-ov proračun. To se u Dubrovniku nikad nije dogodilo.
- Svaka organizacija SDP-a ima svoja tijela i odluke po kojima radi. Očito su kolege zaključile da su amandmani koje su predložili u korist Dubrovčana i bilo im je važno da se usvoje i provode u 2023. Možda su razmišljali da je licemjerno odbiti proračun kad su im usvojeni amandmani.

Je li vijećnik SDP-a Ivan Tropan trebao odstupiti odmah nakon što je protiv njega pokrenuta istraga koja je rezultirala podizanjem optužnice, Tropan je zajedno s ocem, prema navodima DORH-a, od radnika otuđio Vladina sredstva za očuvanje radnih mjesta u covid krizi.
- Ja bih definitivno odmah odstupila, ali kolega je drukčije procijenio. Možemo se složiti da se GO SDP-a Dubrovnik traži u ovih nekoliko godina, ali vjerujem da im je cilj jačati odbor jer je Dubrovnik središte Županije i koliko je jaka ta organizacija, jak je i SDP u Županiji, a to je svima u Županiji u interesu, imati jaku oporbu.

I predsjednik im je podnio ostavku.
- čini mi se da se nije radilo o stranačkim problemima između predsjednika i organizacije, već su se kolegi Didiću promijenile poslovne okolnosti. Od njega je korektno da je odstupio s dužnosti ako nije mogao obnašati dužnost na pravi način. Ipak, on je ostao član stranke.

KUZMA TOMAŠIĆ JE POGRIJEŠIO

Načelnik Općine Smokvica Kuzma Tomašić izašao je iz SDP-a i sad je nekakav kooordinator Socijaldemoktara za Županiju. Je li vam vrbovao što ljudi iz Vela Luke i s otoka?
- Koliko ja znam nije. Kolega Tomašić je donio svoju odluku. Mislim da je pogriješio, ali poštujem njegovu odluku. Sad smo bivši stranački kolege, ali to neće utjecati na našu suradnju između općina i grada na otoku.

Vi načelnici s gradonačelnicom Silić Maroević oformili ste Koorodinaciju s ciljem rješavanja problema. Kako to funkcionira?
- Službeno smo s koordinacijom započeli u siječnju, ali je suradnja postojala i ranije. Svaki put se sastajemo u drugoj općini, razgovaramo i dogovaramo određene teme i projekte koje radimo zajedno. Inače, cilj države kroz funkcionalno spajanje je da se određeni projekti rade zajedno. Konkretno, u Veloj Luci smo zajedno s Općinom Blato radili projekt sanacije deponija Sitnica. Neki projekti i problemi nisu isključivo u našoj ingerenciji, ali suradnjom možemo doprinijeti njihovom bržem rješavanju.

gugic interview 8 211222 1

Vama ne pada na pamet spajanje s nekom od Općina, pretpostavljam posebno ne s Blatom?
- Dok sam ja načelnica nitko se s nikim neće spajati, ali ne smijemo apriori odbiti zajedno raditi na određenim projektima. Na kraju krajeva, naše turističke zajednice su se prve u Županiji projektno udružile, što se pokazalo dobrim.

Čija je lumblija? Načelnik Općine Blato kaže da je blatska.
- Mi nismo nikad tvrdili da je lumblija isključivo veloluška i nismo željeli zaštititi lušku lumbliju. Nije se ona nikad zvala blatska ili luška lumblija, uvijek je bila samo lumblija. Udruga maslinara iz Luke je pokrenula zaštitu, a kolege iz Blata zaštitu blatske lumblije i na kraju smo se spojili u zaštiti lumblije i zajedno ishodili zaštićenu oznaku izvornosti zemljopisnog porijekla. Moram pohvaliti našu Udrugu maslinara koja je i 2016. uspješno odradila zaštićenu oznaku izvornosti za korčulansko maslinovo ulje.

Antagonizam Vela Luka – Blato postoji li još uvijek?
- U ovih pet godina imamo korektne i dobre odnose s Općinom Blato i kad mi netko postavi to pitanje uvijek kažem da Velolučani i Blaćani ne mogu jedni s drugima, a ne mogu ni jedni bez drugih. Treba njegovati dobrosusjedske odnose i mlađe generacije su nešto pomirljivije pa će i suradnja biti bolja.

TREBAJU LI NAČELNICI PUTOVATI?

HDZ u Blatu načelniku zamjera da nigdje ne putuje, a HDZ u Veloj Luci vama zamjera da previše putujete i da ste puno na manifestacijama i po medijima. Ista stranka, dva različita stava, kako to komentirate?
- Malo me to začuđuje jer je HDZ Vela Luka poznat po tome da zadnjih 30 godina radi u suglasju s HDZ-om iz Blata, ali neću se miješati u odnose u Blatu. Što se tiče Vele Luke HDZ je od 2013. do 2017. tadašnjem SDP-ovu načelniku zamjerao da ne putuje nikako.

To je isti ovaj HDZ?
- Donekle, no čini mi se da bi mi u suprotnom zamjerili da ne putujem i promoviram dovoljno Velu Luku. Što god radili oporba će reći da ne valja. Smeta im moja Facebook stranica na kojoj iznosim konkretne stvari koje najbolje govore o mom radu. Njima to smeta jer je u suprotnosti s onim što žele prikazati na sjednicama Općinskog vijeća.

gugic interview 9 211222

Koliko je manifestacija u čast Oliveru Dragojeviću donijela i je li je teško organizirati?
- Da mi je netko rekao na početku mandata 2017. da ćemo raditi taj i druge projekte u spomen na Olivera Dragojevića, ne bi mu vjerovala. Razmišljala sam da ćemo raditi vrtiće, ceste, uređivati mjesto, ali na ovo definitivno nisam mogla računati. Moram naglasiti kako obitelj Dragojević u nas ima veliko povjerenje i bez njih i njihova odobrenja niti muzej niti manifestaciju ne bi bilo moguće realizirati. Jako je teško na otoku u srcu sezone realizirati takvu manifestaciju, donijeti svu tu tehniku na otok, to je ogroman pogon i iznimno emotivna manifestacija. Kad sam pogledala prvu snimku koncerta nisam mogla vjerovati da smo to uspjeli realizirati. Dakako, to nam ne bi pošlo za rukom bez pomoći mnogih dobrih ljudi. Mislim da nam je ta manifestacija donijela jako puno, ne samo u medijskom prostoru i na turističkom planu. No, niti onda niti danas mi još uvijek ne razmišljamo o materijalnim probicima. I dok god je emocija na prvom mjestu i potreba da se prisjećamo Olivera i da ga pjevamo, manifestacija će živjeti.

RAZLIČITA POLITIČKA STAJALIŠTA U OBITELJI

Kažu da dolazite iz desno orijentirane obitelji, jeste li to Vi crna ovca u familiji? Otac Vam je bio predsjednik HSP-a u Veloj Luci?
- Da, prije više od 10 godina, ali bakin brat je bivši SDP-ov načelnik tako da se kod nas doma uvijek puno govorilo o politici. Kad ste u malom mjestu onda se takve stvari ne mogu izbjeći. Moji najbliži prijatelji i šira obitelj članovi su različitih političkih stranaka i to je pokazatelj da s drugim osobama mogu dobro funkcionirati i da me ne opterećuje pripadnost nekoj stranci. Uvjerena sam da je i to bila jedna od stvari koje su 2017. presudile da sam dobila prve izbore.

Most Pelješac – Korčula, vi načelnici i gradonačelnica Korčule niste baš za njegovu izgradnju. Kakav je vaš stav o tom mostu?
- Možda je sve skupa krivo interpretirano. Ovo je inače prvi put da iznosim svoj stav o tom mostu. Dakle, teško je biti protiv mosta jer mostovi spajaju i upravo je Pelješki most izvanredan i lijepa je priča, ali s našom infrastrukturom na otoku mi ne bismo mogli izdržati taj most Korčula - Pelješac. Kad bi se naša prometna infrastruktura unaprijedila, osobno ne bih imala nešto previše protiv tog mosta. Inače, nismo mi načelnici ti koji će odrediti hoće li se taj most graditi. To je preveliki projekt koji debelo nadmašuje ovlasti načelnika. Po meni je to projekt na kojemu se zajednički moraju usuglasiti i općine i grad Korčula, Županija, ministarstva i Vlada. Na kraju krajeva, treba i mještane pitati za mišljenje. Zašto ne odraditi jednu javnu raspravu o mostu Korčula – Pelješac? Ako je zajednički stav svih da žele most, ja sigurno neću biti ta koja će ga kočiti. Ipak, mi smo otok i s tim mostom bi izgubili neke naše otočke karakteristike. Veliki je to projekt koji svakako ima svoje prednosti, ali i mane ,no ukoliko se i pokrene neka ozbiljna rasprava oko toga i ako to bude zajednički stav sviju, sigurno neću biti ta koja će to kočiti.

Podijeli:

interviewintervjukatarina gugićnačelnica vele lukerazgovorvela luka

Pročitajte još