Na sadržaj

Prvo istraživanje o mladim LGBTIQ+ osobama na jugu pokazalo je porazne rezultate

VEĆI DIO MLADIH HOMOSEKSUALNIH OSOBA NA JUGU NAMJERAVA PRESELITI ZBOG NERAZUMIJEVANJA OKOLINE

S juga

4 min čitanja

Piše:

Kroz projekt „Dugin put“ provedeno je istraživanje, prvo tog tipa, koje je ispitalo iskustva i potrebe mladih LGBTIQ+ osoba u Dubrovačko - neretvanskoj županiji. Online dio istraživanja je uključio 41 anketiranog ispitanika/icu koji borave u županiji više od devet mjeseci godišnje, dok je u fokus grupama sudjelovalo 12 mladih koji trenutno u njoj žive.

Istraživanje je pokrilo iskustva „coming outa”, osjećaj slobode i otvorenosti oko izražavanja svog rodnog identiteta i/ili seksualne orijentacije, doživljeno nasilje te potrebe za sadržajima namijenjenim LGBTIQ+ mladima u lokalnoj zajednici.

- Rezultati istraživanja o potrebama LGBTIQ+ mladih na području naše najjužnije županije jasno pokazuju zatvorenost, nerazumijevanje, strah od nasilja, uvreda i izbacivanja iz društva i obitelji - to su samo neke od specifičnih poteškoća s kojima se susreću u svojoj sredini, školi, obitelji zbog svoje seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta. Čak 68 % ispitanih planira se iseliti ili razmišlja o iseljenju iz svoje županije, a za njih 73 % nemogućnost otvorenog življenja svog LGBTIQ+ identiteta potpuni je ili jedan od razloga iseljenja. - istaknula je Antonija Stojanović Almesberger iz udruge LORI, koordinatorica istraživanja na projektu.

Od ispitanih, najveći postotak, njih 98 %, o svom identitetu je otvoreno govorilo bliskim prijateljima, koji u velikoj mjeri i reagiraju pozitivno (kod 85 % ispitanih). Međutim, kod uže obitelji, u okviru koje bi bilo idealno da mladi uživaju povjerenje i podršku, u najvećem postotku znaju ili djelomično znaju sestre (64 %), potom majke (57 %) i braća (53 %), dok o njihovom identitetu najmanje znaju očevi (45 %). Negativno su u najvišoj mjeri reagirali očevi (kod 69 % ispitanih), dok su majke negativno reagirale kod nešto više od polovice (52 %). Široj okolini te osobama s kojima se susreću gotovo svakodnevno, poput nastavnika, kolega, zdravstvenih djelatnika, uglavnom (66 % - 97 %) nisu otvoreni o svom LGBTIQ+ identitetu. Drugim riječima, u okviru svojih nuklearnih obitelji LGBTIQ+ mladi na području naše županije često ne mogu otvoreno razgovarati o problemima vezanima uz svoj seksualni/rodni identitet niti otvoreno potražiti podršku, savjet i/ili zaštitu.

Većina ispitanih (76 %) je doživjela neke oblike verbalnog nasilja (pogrdni nazivi, vrijeđanje, ismijavanje) jednom ili više puta zbog svog LGBTIQ+ identiteta. Polovica (51 %) je doživjela nasilje na društvenim mrežama ili internetu, 44 % ih je doživjelo prijetnje fizičkim nasiljem, a 22 % ih je i bilo izloženi fizičkom nasilju. Seksualno nasilje u vidu neželjenih seksualnih kontakata doživjelo je čak 37 % ispitanih, dok je prema ovom istraživanju pokušaj seksualnog napada ili silovanja doživjelo posebno zabrinjavajućih 30 %.

Najviše je ispitanih (56 %) doživjelo nasilje od strane nepoznatih osoba, dok je 51 % ispitanih koji pohađaju školu doživjelo nasilje od strane svojih kolega/ica jednom ili više puta. Čak njih 31 % doživjelo je nasilje od strane majke, a njih 21 % od strane oca. U vezi doživljenog nasilja 61 % ispitanih se povjerilo nekome, a osobe kojima su se najčešće povjeravali bili su prijatelji, članovi obitelji, psiholozi u školama. Nažalost, čak 39 % ispitanih osoba nije iskustvo doživljenog nasilja podijelilo ni s kim u svom okruženju, dok je samo 10 % ispitanih i prijavilo doživljeno nasilje.

Koordinirator projekta iz Udruge Bonsai Ivan Matić naglasio je kako „se nasilje lakše odvija kada se osobe izvrgnute nasilju boje povjeriti te zatražiti pomoć, a ovo istraživanje potvrđuje da LGBTIQ+ mladi u našoj županiji često skrivaju svoj identitet, ili nemaju podršku, od najužih članova obitelji”.

- Pri tome ne treba zaboraviti da su LGBTIQ+ mladi izloženi i drugim oblicima nasilja kojima su izloženi i svi drugi mladi. Naš je zadatak da svi zajedno mijenjamo te okolnosti i stvaramo sigurnu sredinu u kojoj će se otvoreno razgovarati i u kojoj će sram te potrebu za skrivanjem prventsveno imati nasilnici. - kazao je Matić.

Ne čudi stoga što 83 % ispitanih osjeća da je u svojoj lokalnoj zajednici primorano živjeti na način da moraju skrivati vlastiti LGBTIQ+ identitet. Razlozi koje su ispitanici naveli su strah od nasilja, uvreda i izbacivanja iz društva i obitelji. Mnogi su pak istaknuli kako je problem života u malim mjestima i gradovima težak zbog mnoštva predrasuda, većeg međusobnog poznavanja stanovništva (što podupire strah da će se njihov LGBTIQ+ identitet otkriti i osobama za koje one ne žele da to znaju) te postojanja dvostrukih standarda među različitim skupinama ljudi. Usprkos tome, situacija je bolja u krugu prijatelja/ica gdje je 83 % ispitanih izjavilo kako sa svojim prijateljima slobodno razgovaraju o svom ljubavnom životu, a njih 50 % u svom svakodnevnom okruženju ima osobe kojima se mogu obratiti za savjet ili informaciju vezanu za svoju seksualnost/rodni identitet/seksualnu orijentaciju.

Najvažnijim faktorom koji može doprinijeti stvaranju sigurnog i prijateljskog okruženja za LGBTIQ+ osobe ispitani smatraju postojanje udruge koja bi im pružala podršku. Uz ovaj faktor, važni su im i drugi faktori za razvoj zajednice, poput postojanja savjetovališta za LGBTIQ+ osobe, kampanja za senzibiliziranje javnosti o LGBTIQ+ temama te generalno proširenje zajednice (prilika za međusobno upoznavanje) i postojanje mjesta gdje se LGBTIQ+ osobe mogu okupljati u sigurnom okruženju.

Projekt „Dugin put“ je podržan kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova, a provodi ga Udruga za razvoj civilnog društva Bonsai uz podršku udruga LORI iz Rijeke i Dugine obitelji iz Zagreba.

JP

Podijeli:

dubrovačko neretvanska županijahomoseksualcihomoseksualnostistraživanjelgbtiq

Pročitajte još