ORADE PRAVE VELIKU ŠTETU UZGAJIVAČIMA ŠKOLJKI U MALOSTONSKOM ZALJEVU
U par sati orade „pobrstile” tri i pol tone školjki! Uzgoj dagnji dolazi u pitanje
Piše: Nikolina Metković
Svega nekoliko sati u jednoj noći trebalo je oradama da unište gotovo 3,5 tone mušula, odnosno dagnji na jednom od uzgajališta u Malostonskom zaljevu. Uzgajivač, koji je za svoje dagnje imao kupca, umjesto da na prodaji zaradi, sad zbraja štete. I nije jedini jer orade se redovito goste u tamošnjim uzgajalištima. Napadaju one i kamenice, ali njih je teže slomiti. Zato su štete koju počine na mušulama, prema riječima magistra akvakulture i člana Udruge Stonski školjkari Vedrana Kunice, dovele u pitanje uzgoj te školjke u Malostonskom zaljevu.
- Ova situacija nije ništa novo jer štete se ponavljaju. Ovaj slučaj je drukčiji jer se radi o velikim količinama uništenih mušula i velikoj šteti za uzgajivača kojemu je to veliki financijski udarac. Štete u uzgajalištima kamenica i mušula u Malostonskom zaljevu za koje su krive orade stalno se ponavljaju i obično se događaju u proljeće i jesen kad je orada posebno aktivna, prije ili poslije mrijesta. - kazao Kunica.
Vedran Kunica. Foto: Božo Radić / CROPIX
Ne bi li svoja uzgajališta zaštitili od vječito gladnih i nastrljivih orada, školjkari su, dodao je Kunica, poduzimali niz aktivnosti no stopostone zaštite nema.
- Provodili smo niz aktivnosti ne bi li došli do pravih rješenja, ne bi li obranilli mušule i kamenice od ove ribe, ali sve to nije bilo toliko uspješno. Najveći je iskorak napravljen u obrani mlađi kamenice gdje postoje nove tehnologije i alati koji u potpunosti štite mlađ, koja, kad naraste, zbog tvrde ljušture, nije toliko izložena napadima. Problem je s mušulama koje se proizvode u većim količinama i nije ih moguće zaštiti mrežama i kad dođu veća jata orade naprave zaista velike štete. - rekao je Kunica, koji ističe kako ni ciljani izlov orada nije riješio problem.
- Pokušali smo inicirati jednu vrstu ciljanog izlova unutar zaljeva pod nadzorom Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita i veterinarske inspekcije, da se pokušaju izloviti velika jata te ribe, ali to, nažalost, nije uspjelo. U suradnji s Upravom ribarstva splitski Institut je napravo studiju i procjenu tih šteta tijekom godine te je na osnovu dobivenih rezultata Uprava ribarstva napravila novi pravilnik za odštete od orade. Pravilnik je sad na snazi i uzgajivači su prijavljivali štete. Kolike će biti odštete još ne znamo jer se zahtjevi još obrađuju. - kazao je Kunica.
Dok je mušula u uzgajalištima sve manje, špekulira se da je tome uzrok orada iz uzgajališta kojih je u Malostonskom zaljevu nekoliko.
- Zapravo se radi o jednoj mješavini. Neki stručnjaci s Instituta su radili genetske analize i dokazano je da je to jedna genetska mješavina naše orade s populacijom iz uzgajališta u koja su te mlađi dovezene većinom iz Francuske, gdje postoje neke genotipske razlike i one su utvrđene. Te orade se mrijeste unutar kaveza iz kojih bježe vani. - rekao je Kunica, koji jedino rješenje vidi u izmještanju uzgajališta orade iz Malostonskog zaljeva.
- Definitivno bi se na taj način umanjile štete, ali dugoročno treba razmišljati o nekim modelima ciljanog izlova. Ovaj model po kojem ljudi uzgajaju mušule bez kojih ostanu preko noći, nakon čega im mora uskakati država je najlošiji, ali i trenutno jedini izlaz iz ove situacije. Dugoročno moramo razmišljati da se na neki način uzgoj orade izmjesti iz Malostonskog zaljeva. - kazao je Kunica te istaknuo kako se školjke, posebno mušule, ne mogu uzgajati u nekim vrstama kaveza u kojim bi oradama bile nedostupne.
- Zbog samog Malostonskog zaljeva i njegovih karakteristika, snažnih struja, posebno jako brzog rasta niza obraštajnih organizama, sve što se stavi u more, bilo kakve vrste zaštitnih mreža, za mjesec dana postanu toliko teške da ih je nemoguće izvaditi vani i tonu na dno. Trebalo bi ih stalno mijenjati i čistiti što je veći posao nego sam uzgoj i takve aktivnosti čine tu djelatnost potpuno neisplativom. Zaštita koja se koristi za kamenice, posebno mlađ, su nešto drukčije i one su u toj fazi mlađi 100 posto zaštićene, orade im ne mogu prići, ali kad narastu i na njima ima štete. Doduše, te su štete podnošljivije jer je ribi teže slomiti ljušture na velikim kamenicama. S mušulama to nije slučaj, njihova je ljuštura tanka i orade ih mogu jesti u bilo kojoj fazi rasta.- rekao je.
Kunica je upozorio kako su orade dobrano ugrozile uzgoj mušula u Malostonskom zaljevu.
- S Upravom ribarstva i Institutom za oceanografiju i ribarstvo iz Splita stvarno imamo fantastičnu suradnju i dosad su uvažili sve naše prijedloge, ali borimo se s jednim dosta tvrdokornim neprijateljem, kojega je uza sve napore nemoguće izloviti i od njega se obraniti. Ako se uništavanje uzgajališta nastavi ovim tempom, proizvodnja mušula će zaista doći u pitanje jer razmjeri štete kad uzgajališta napadnu velika jata orada su stopostone i ljudi doslovce preko noći ostanu bez uzgoja. - rekao je član Udruge Stonski školjkari Vedran Kunica.
dagnjemalostonski zaljevmušuleoradevedran kunica
Pročitajte još
KAKO GOD, UKUSNO JE
SAMO MIT ILI POJEDINI PLODOVI MORA UISTINU IMAJU UČINAK AFRODIZIJAKA
UTJECAJ PROJEKTA GORNJI HORIZONTI NA PODRUČJE DUBROVAČKO – NERETVANSKE ŽUPANIJE (V)
Malostonski zaljev već je jednom bio „šokiran” zbog uređenja toka Trebišnjice
GORNJI HORIZONTI PRIJETE MALOSTONSKOM ZALJEVU I UZGOJU ŠKOLJKI
Vedran Kunica: Pitanje je koji će udarac biti koban za Malostonski zaljev
MORE I RIBOLOV
TOPLO MORE PRODUŽILO SEZONU LOVA NA ORADE, NAJBOLJE MASNIM MAMCIMA
ŽUPAN PEZO POTPISAO UGOVOR
MALOSTONSKI ZALJEV IMAT ĆE OPERATIVNU OBALU ZA AKVAKULTURU
CENTAR ZA PODUZETNIŠTVO






