Na sadržaj

Onaj osjećaj kad „morate” baš to pojesti

TREBA LI OZNAČAVATI HRANU KOJA IZAZIVA „OVISNOST”

Global

2 min čitanja
Ilustracija
Ilustracija / FOTO: Didgeman / Pixabay

Piše:

Označavanje neke hrane kao potencijalno „ovisne” moglo bi pomoći ljudima da promijene svoju prehranu, rekli su znanstvenici, budući da procjene pokazuju da bi se svaka sedma odrasla osoba i svako osmo dijete moglo „navući” na industrijski visoko prerađenu hranu (UPF).

Istraživači su rekli da bi način na koji neki ljudi konzumiraju hranu bogatu mastima i ugljikohidratima mogao „ispuniti kriterije za dijagnozu poremećaja ovisnosti”. Ponašanja koja zadovoljavaju taj kriterij su, između ostalih, intenzivna žudnja, simptom odvikavanja, manja kontrola nad unosom i nastavak upotrebe unatoč posljedicama poput pretilosti, poremećaja prejedanja, lošijeg fizičkog i mentalnog zdravlja te niže kvalitete života, navode istraživači.

Tim međunarodnih istraživača ukazuje na meta-analizu 281 studije iz 36 različitih zemalja. Ona pokazuje da se „ovisnost o ultraprerađenoj hrani” javlja kod 14 posto odraslih i 12 posto djece.

Znanstvenici kažu da bi označivanje neke hrane visokim udjelom ugljikohidrata i masti kao „ovisničke”, potencijalno moglo poboljšati zdravlje kroz promjene društvenih i kliničkih politika.

- Postoji konvergentna i dosljedna potpora valjanosti i kliničkoj važnosti ovisnosti o hrani. - rekla je Ashley Gearhardt, autorica članka i profesorica psihologije na Sveučilištu Michigan u SAD-u.

- Priznavanjem da određene vrste prerađene hrane imaju svojstva tvari koje stvaraju ovisnost, mogli bismo pomoći u poboljšanju globalnog zdravlja. - dodala je.
To bi također potaknulo više istraživanja u tim područjima, napominju autori.

- S obzirom na to koliko je ta hrana rasprostranjena, a npr. čini 58 posto kalorija koje se konzumiraju u Sjedinjenim Državama, postoji toliko toga što ne znamo. - naglasila je koautorica Alexandra DiFeliceantonio, docentica na Institutu za biomedicinska istraživanja Fralin u SAD-u.

Autori rada, koji je objavio The BMJ, dali su primjer porcije lososa i čokoladice. Losos ima omjer ugljikohidrata i masti otprilike 0 prema 1. Nasuprot tome, čokoladica ima omjer ugljikohidrata i masti 1 prema 1, što čini se, povećava potencijal ovisnosti o hrani.

- Mnogo ultra prerađene hrane ima više razine oba. Ta kombinacija ima drugačiji učinak na mozak. - dodala je prof. DiFeliceantonio.

Istraživači iz SAD-a, Brazila i Španjolske ističu da „rafinirani ugljikohidrati ili masti izazivaju slične razine izvanstaničnog dopamina u moždanom striatumu kao one koje se vide kod supstanci koje izazivaju ovisnost poput nikotina i alkohola”.

- Na temelju tih bihevioralnih i bioloških paralela, hrana koja sadrži visoku razinu rafiniranih ugljikohidrata ili dodanih masti jak je kandidat za tvar koja izaziva ovisnost. - dodaju.

- Prehrambeni aditivi također mogu pridonijeti ovisnosti o UPF-ovima. - rekli su.
Iako aditivi, koji se dodaju hrani zbog okusa i kako bi „poboljšali osjećaj u ustima”, sami po sebi vjerojatno neće izazvati ovisnost, mogli bi „postati snažni pojačivači učinaka kalorija u crijevima”, napisali su.

„Iako je potrebno dodatno pažljivo istraživanje kako bi se utvrdio točan mehanizam kojim ova hrana izaziva reakcije ovisnosti, UPF-ovi s visokim udjelom rafiniranih ugljikohidrata i masti jasno se vide u obrascima ovisnosti i dovode do štetnih zdravstvenih ishoda” zaključuju istraživači.

„Ultra prerađena hrana s visokim udjelom rafiniranih ugljikohidrata i dodanih masti privlačna je i konzumira se kompulzivno te može izazvati ovisnost”, dodaju.

(Hina)

Podijeli:

hranaovisnost

Pročitajte još