Prikazujem sadržaj po oznakama: viktorija knežević

Dubrovačka gradska vijećnica Centra Viktorija Knežević predlaže da Hrvatska, po uzoru na Španjolsku gdje, ističe ona, postoji takva zakonska odredba, razmotri mogućnost zabrane kandidature za političare koji, navodi ona, „svjesno donesu očito nezakonitu i samovoljnu odluku” pa čak i, govori Knežević, u slučaju „kada nije moguće dokazati da su time nekome pribavili korist ili prouzročili konkretnu štetu”.

No, o čemu se radi...

- Ne može. Zakon ne dopušta, a onda se za nekoga drugoga, po tom istom zakonu, ipak može. Taj smo film u Hrvatskoj gledali bezbroj puta. I toliko nam je poznat da nas više gotovo ništa ne iznenađuje. Ali, u Španjolskoj postoji jedno zanimljivo zakonsko rješenje. Ondje javni dužnosnik koji svjesno donese očito nezakonitu i samovoljnu odluku može ostati bez prava na obavljanje javne dužnosti i kandidiranje na čak 15 godina. I to bez dokaza da je primio mito, da se osobno obogatio ili nekome prouzročio konkretnu štetu. – govori Viktorija Knežević.

- Naravno, nije svaka pogrešna ili poništena odluka samovolja. Govorimo o slučajevima u kojima je dokazano da je dužnosnik znao da donosi očito nezakonitu i samovoljnu odluku, a ipak ju je donio. Hrvatska već ima zakonske mehanizme za kažnjavanje zlouporabe položaja i ovlasti, ali smatram da vrijedi razmotriti pružaju li oni građanima dovoljno jasnu zaštitu i od svjesne samovolje koja ne dovodi do dokazive koristi ili štete. Nije problem samo kad netko javnu funkciju koristi da bi se obogatio. Problem je i kad je koristi da bi njegova volja bila važnija od zakona. A građanin ne bi smio godinama obilaziti urede, pisati žalbe i voditi sudske postupke samo zato što je netko odlučio da za njega vrijede druga pravila. - navodi Viktorija Knežević.

- Zato smatram da bismo trebali ozbiljno razmotriti španjolsko rješenje i provjeriti kako njime možemo dodatno zaštititi naše građane. Jer zakon ne smije imati VIP ulaz. Ni za političare, ni za njihove prijatelje, ni za bilo koga drugoga. – zaključuje vijećnica Centra i bivša saborska zastupnica Viktorija Knežević.

DPJ

U travnju prošle godine Mato Franković je na pitanje o jeftinijim avionskim kartama za stanovnike Dubrovačko - neretvanske županije odgovorio: „Upravo smo to dogovorili!” Godinu i pol kasnije ponovno u Saboru traži jeftinije karte Croatia Airlinesa. - kaže danas gradska vijećnica Centra Viktorija Knežević koja je podržala taj zahtjev za pristupačnijim cijenama, ali i zatražila odgovor na, kaže, jednostavno pitanje: „Što se dogodilo s već najavljenim dogovorom?”

- Jesu li te povoljnije karte uopće poletjele ili još čekaju na pisti? Šalu na stranu, kada čovjek iz Dubrovnika mora u Zagreb liječniku, na posao ili ispit, avionska karta nije luksuz. A cijene su ponekad takve da bi čovjek pomislio kako putuje preko Atlantika. - istaknula je Knežević.

Upozorila je i na podatak iz službene evidencije Europske komisije prema kojem je država još 2022. godine za održavanje linije Dubrovnik – Zagreb izdvajala oko 6,2 milijuna eura godišnje, a pritom nije bila ugovorena ni najviša cijena karte ni posebna povlaštena tarifa za stanovnike.

- Dakle, milijunima eura osiguravali smo da avion leti, ali ne i da građani kojima je potreban mogu doći do karte po razumnoj cijeni. Je li danas drukčije? Što piše u sadašnjem ugovoru i što je bilo s obećanim povoljnijim kartama? Mislim da građani imaju pravo vidjeti taj ugovor i saznati što točno dobivaju za svoj novac. - poručila je Knežević.

Naglasila je kako je problem cijena karata samo dio puno šireg pitanja poslovanja Croatia Airlinesa, kompanije koja godinama bilježi gubitke i u koju država ponovno ulaže znatna sredstva.

- Vrijeme je da ozbiljno otvorimo pitanje temeljitog restrukturiranja Croatia Airlinesa, a ako održivog poslovnog modela nema, i njezina urednog gašenja. Naravno, uz prethodno osigurane zamjenske letove. Građani ne smiju ostati bez potrebne zračne povezanosti, ali ne možemo unedogled financirati kompaniju samo zato što je državna. - istaknula je.

Knežević smatra da Vlada mora javno pokazati koliko postojeći model košta, što građani za taj novac dobivaju i može li se potrebna zračna povezanost osigurati učinkovitije.

- Hrvatskoj trebaju pouzdane zračne veze, posebno za krajeve poput našega. Ali ne mora nužno imati državnu aviokompaniju kojoj je državni proračun stalna pista za prisilno slijetanje. - zaključila je Knežević. 

DPJ

Hrvatska nije samo granica koju čuvamo i zastava koju nosimo. Hrvatska je i način na koji se odnosimo jedni prema drugima. Oni koji vrijeđaju, prijete i šire mržnju, koliko god bili glasni, ne govore u ime cijele zemlje niti smiju određivati njezinu budućnost. - poručila je danas dubrovačka gradska vijećnica Centra Viktorija Knežević, kako kaže, „osvrćući se na posljednje javne ispade i pokušaje njihovog opravdavanja”.

Knežević u priopćenju koje je odaslala ne spominje na koje se „javne ispade i pokušaje njihovog opravdavanja” njen osvrt odnosi. Stoga možemo samo pretpostaviti da je riječ o nacističkom tzv. korteu Torcide i izjavama političara poput Ivana Penave, Stipe Milinarića zvanog Ćipe i sličnih likova koji zagađuju javni prostor.

- U ovoj zemlji ima mnogo ljudi kojima ne treba neprijatelj da bi voljeli svoju domovinu. Ljudi koji poštuju druge, čak i kad se s njima ne slažu. Koji će se s vama žestoko posvađati oko politike, a sutra vam prvi priskočiti u pomoć ako ste u nevolji. I to smo mi. I to je Hrvatska. - istaknula je Knežević.

Naglasila je kako je uvijek bilo i bit će onih koji su agresivni, koji vrijeđaju, prijete i u drugima vide neprijatelje, ali da takvo ponašanje ne smije postati mjerilo društvenih vrijednosti. 

- Ovu smo zemlju branili i obranili. A sada je gradimo. I to je borba, samo drukčija. Borba za društvo u kojem se ljudi međusobno poštuju, u kojem zakon vrijedi jednako za sve i u kojem se nitko ne mora bojati zato što je drukčiji. - kaže Viktorija Knežević.

Knežević je upozorila da izgradnja takvog društva nije ni brza ni jednostavna te da se napredak često smjenjuje s razočaranjima.

- Nekad napravimo korak naprijed, pa nas nešto vrati dva natrag. Umorimo se, razočaramo, ponekad se pitamo ima li sve to smisla. Ali opet nastavimo. Jer smo ljudi koji znaju što znači boriti se i ne odustajati. – navodi ona.

Posebno je istaknula odgovornost prema budućim generacijama.

- Možda nećemo dočekati sve ono čemu se nadamo. Možda će neke bitke morati dovršiti naša djeca. Ali najmanje što im dugujemo jest da im ne ostavimo samo probleme protiv kojih se moraju boriti, nego i nešto dobro što smo za njih uspjeli izgraditi. - veli Viktorija Knežević.

Poručila je kako, unatoč svim teškoćama, nema razloga za odustajanje od društva uzajamnog poštovanja, slobode i jednakosti pred zakonom. 

- Nećemo posustati. Ne zato što mislimo da ćemo preko noći promijeniti svijet, nego zato što znamo da se bolji svijet ne događa sam od sebe. Hrvatska nije samo granica koju čuvamo i zastava koju nosimo. Zastava govori kojoj zemlji pripadamo. Način na koji se odnosimo jedni prema drugima govori kakva je ta zemlja. A to je, na kraju, ono što ostavljamo svojoj djeci. - zaključila je Viktorija Knežević.

Zamislite da Grad raspisuje natječaj za božićno drvce. Ne propiše samo koliko treba biti visoko i sigurno, nego i koliko grana mora imati, koliko je svaka grana duga i koliko kuglica mora visjeti na njoj. A onda se javi samo jedna tvrtka, koja zamislite baš ima drvce koje odgovara upravo takvom opisu. - tom je usporedbom dubrovačka gradska vijećnica Centra Viktorija Knežević upozorila, kako kaže, „na neobične podudarnosti u natječaju Grada Dubrovnika za blagdansku rasvjetu, na kojem je odabrana jedina pristigla ponuda vrijedna 524.798,58 eura”.

- Grad je za svjetleće nebo iznad Straduna propisao čak i broj svjetlosnih nizova, njihov ukupan broj lampica, snagu i razmak na kojem se mora dovoditi struja. A u katalogu francuskog proizvođača Blachere Illumination nalazi se proizvod čije se karakteristike gotovo matematički poklapaju s tim zahtjevima. Grad je tražio 760 svjetlosnih nizova i napajanje svakih 13 metara. Blachere proizvodi niz upravo te duljine, sa 128 svjetlećih točaka i maksimalnom snagom od 32 vata. Kada se te vrijednosti pomnože sa 760, dobivaju se upravo broj lampica i ukupna snaga navedeni u gradskom troškovniku. A jedinu ponudu dostavila je tvrtka Blachere Illumination – Gospodari svjetla, vlasnički povezana s francuskim proizvođačem. Osvojila je svih 100 mogućih bodova. Čestitamo na pobjedi u ovoj vrlo neizvjesnoj utrci. Ali šalu na stranu. Nitko ne osporava da Grad mora tražiti kvalitetnu i sigurnu rasvjetu. Pitanje je zašto je morao toliko precizno propisati način njezine izrade da se brojke poklapaju s konkretnim kataloškim proizvodom. – navodi Knežević.

Knežević naglašava da sama podudarnost nije dokaz namještanja natječaja, ali smatra da zahtijeva objašnjenje, posebno zato što se javio samo jedan ponuditelj.

- Možda postoje dobri razlozi za upravo takve zahtjeve. Ali onda bi Grad trebao pokazati koje je druge proizvođače i rješenja uspoređivao i koliko je drugih tvrtki moglo zadovoljiti uvjete. Analizu tržišta ionako je bio dužan provesti prije raspisivanja natječaja. Nije problem što je pobijedio jedan ponuditelj. Problem bi bio da je natječaj bio otvoren za sve, ali je samo jedan imao jelku s propisanim brojem grana i kuglica. Za pola milijuna eura javnog novca nije dovoljno da su vrata natječaja bila otvorena. Treba pokazati da su i drugi kroz njih mogli proći. - zaključila je Knežević.

DPJ

Grad Dubrovnik odabrao je ponudu vrijednu 524.798 eura za novu blagdansku rasvjetu Straduna, Zvonika i Brsalja, kaže danas dubrovačka gradska vijećnica Centra Viktorija Knežević smatrajući da se, kako navodi, „radi o ozbiljnom pitanju prioriteta i odgovornog trošenja javnog novca, osobito zato što postoje znatno povoljniji modeli blagdanskog ukrašavanja”. Tako je te troškove usporedila s plaćama odgojiteljica u dječjim vrtićima koje, kaže ona, „primaju oko 1.300 eura neto plaće” te vozačima Libertasa kojima, navodi Viktorija Knežević, prosječna neto plaća iznosi 1.800 eura.

- I neka imaju dobre plaće. Vozači rade odgovoran posao. Ali zar odgojiteljice kojima svakoga jutra povjeravamo svoju djecu zaslužuju petstotinjak eura manje? - kaže Viktorija Knežević.

Prema podacima iz gradskog programa predškolskog odgoja, u dva gradska vrtića u pedagoškoj 2024./2025. godini radilo je 205 odgojiteljica. Knežević ističe da iznos namijenjen novoj rasvjeti odgovara približno jednogodišnjem povećanju njihovih neto plaća za 115 eura mjesečno, uz uračunate doprinose i poreze.

- Naravno da jednokratna kupnja ne može trajno financirati povećanje plaća. Ali ova računica pokazuje koliko je to zapravo novca. Posebno kada znamo koliko je velik problem bolovanja u našim vrtićima i koliki teret zbog toga nose odgojiteljice koje svakodnevno rade s djecom. – kaže i naglašava kako „nitko ne dovodi u pitanje potrebu da Dubrovnik bude lijepo ukrašen tijekom blagdana, nego iznos i način financiranja”.

- U mnogim gradovima božićna rasvjeta nije trošak koji u cijelosti pada na leđa građana. Primjerice, u engleskom Warwicku financiraju je zajedno gradska uprava, lokalni poduzetnici i građani. Matlock je za božićnu rasvjetu okupio 11 lokalnih sponzora, a londonski Havering osigurava sponzorstva tvrtki i nadopunjuje ih javnim sredstvima. To nisu teorijske mogućnosti, nego modeli koji već funkcioniraju. – kaže Knežević koja i inače voli uspoređivati Hrvatsku s drugim zemljama.

No, uspoređuje ona Dubrovnik i s drugim hrvatskim gradovima pa tako navoi da „postoje i drukčiji načini nabave”. 

- Grad Zadar ove je godine odabrao ponudu vrijednu 139.560 eura bez PDV-a za dvije adventske sezone. Kombinira vlastite ukrase s najmom novih, uz montažu, demontažu i održavanje. Iako se ne radi o jednakoj vrsti rasvjete kakvu nabavlja Dubrovnik, taj primjer pokazuje da velika jednokratna kupnja nije jedini mogući model. Dubrovački zimski festival već ima niz poslovnih partnera, među kojima su Coca-Cola, Jadranski luksuzni hoteli i OTP banka. Ako već imamo poduzetnike koji podupiru Zimski festival, zašto nismo pokušali organizirati posebno sponzoriranje blagdanske rasvjete? Mogli smo ponuditi jasne, javno objavljene sponzorske pakete, uključiti hotele, banke i druge zainteresirane poduzetnike te tako smanjiti trošak za gradski proračun. Naravno, uz potpuno transparentna pravila, bez ikakvih drugih pogodnosti za sponzore. – ispričala je Knežević tražeći od gradske uprave da pokaže i kakvu dodatnu gospodarsku korist očekuju od ove investicije.

- Dubrovnik je već sam po sebi jedan od najljepših gradova na svijetu. Teško je vjerovati da će netko tko je planirao doći za Božić ili Novu godinu odustati zato što nemamo novu svjetlosnu animaciju na Stradunu. Ako Grad smatra da će ova investicija privući dovoljno novih gostiju i donijeti dodatne prihode, neka pokaže računicu. Činjenica da će kupljena oprema ostati u vlasništvu Grada može biti prednost, ali ne opravdava automatski njezinu cijenu. Idućih godina trebat će financirati ponovno postavljanje, uklanjanje, održavanje i eventualne popravke. Nitko ne govori da Dubrovnik treba ostati bez božićne rasvjete. Govorimo da se pola milijuna eura javnog novca ne smije potrošiti bez ozbiljne usporedbe mogućih rješenja i gradskih prioriteta. – veli vijećnica Centra.

- Lampice ćemo u siječnju ugasiti. Ali odgojiteljice ćemo i dalje trebati svakoga jutra. Bilo bi dobro da se to vidi i u načinu na koji raspoređujemo gradski novac. - zaključila je Viktorija Knežević.

Gradska vijećnica stranke Centar Viktorija Knežević smatra da je jedna od najvažnijih poruka ovog tjedna, nakon pitanja koja su se otvorila oko slučaja župana Blaža Peza, upravo snažna reakcija građana.

- Puno bi me više zabrinulo da ljudi sve ovo gledaju, slegnu ramenima i kažu: „A dobro, tako to ide.” Ova reakcija pokazuje da ljudi i dalje vrlo dobro prepoznaju nepravdu i da im je stalo do toga da pravila vrijede jednako za sve. - ističe Knežević.

Dodaje kako građane očito ne ljuti samo jedan čovjek, jedna nekretnina ili jedna dozvola, nego obrazac koji su mnogi već osjetili na vlastitoj koži. 

- Kad običan čovjek dođe pred sustav, pravilo zna biti armirani beton. Fali papir, prošao je rok, ne valja centimetar. A kad su u priči ljudi na pozicijama moći, taj se isti beton nekako pretvori u plastelin. – kaže Knežević.

Knežević smatra da se nepravda najlakše ukorijeni kada je društvo počne doživljavati kao folklor – kroz ono poznato „ma pusti“, „tako ti je to“ i „što ćeš“. Upravo zato kao važan primjer navodi nedavni prosvjed za Liku. 

- Ljudi nisu preko noći postali isti niti su se počeli slagati o svemu. Samo su oko jedne stvari prestali slijegati ramenima. To je važno i puno šire od Like. – navodi.

Knežević poručuje kako ono što dugo traje ne mora trajati zauvijek. 

- Možda promjena počinje puno ranije nego što je prepoznamo – u trenutku kad se ono staro ‘tako je kako je’ pretvori u sasvim jednostavno pitanje: A zašto bi bilo? Ovo nije normalno. Ali nije ni nepromjenjivo. – zaključila je.

DPJ

Pola dana trebalo je županu Blažu Pezu (HDZ) da vijećnicima na sjednici Županijske skupštine odgovori na jednostavno pitanje koje je glasilo: „Koliki je njegov udio u tvrtki Vrtovi Pila?” Pezo tvrdi da je uložio 100 tisuća eura, ali opet to nije odgovor na pitanje koliki je njegov udio u postotcima.

Inače, točno taj iznos ušteđevine Pezo je unio u imovinsku karticu za 2026. godinu, a svih prethodnih godina u rubriku ušteđevine bilo je upisano kako je nema. 

Blaž Pezo je osoba na poziciji moći, može ostvariti određene utjecaje i moralno je stoga upitno njegovo ulaženje u nekretninski biznis s bilo kojim iznosom novca. Ovdje nije riječ o rješavanju stambenog pitanja ili izgradnji obiteljske kuće već je riječ o tome da jedan župan ulazi u posao u kojem svojim utjecajem može kontrolirati što će se dalje s tim nekretninama događati.

FINANCIJSKI TOK DO ULASKA U SUVLASNIŠTVO VRTOVA PILA

Istražili smo financijski, odnosno tok novca kojim je Pezo ušao u suvlasništvo tvrtke Vrtovi Pila koja se bavi nekretninskim biznisom i apartmanima. 

Blaž Pezo podigao je 2022. godine kredit u OTP banci, na 120 mjeseci uz kamatnu stopu od 2,99 posto u iznosu od 106 tisuća eura. Kasnije je glavnicu tog kredita smanjio na 82.300 eura. Sljedeće godine Pezo kod OTP banke diže novi kredit, ovaj put na 360 mjeseci, također uz povoljnu kamatnu stopu od 2,99 posto, a na iznos glavnice od 210.000 eura i to kao stambeni kredit. 

pezo_pobrezje_240926

ZEMLJIŠTE NA POBREŽJU KOJE JE PRODAO BLAŽ PEZO

Nedugo potom Blaž Pezo kupuje građevinsko zemljište na Pobrežju za koje u kartici navodi kako vrijedi 207.500 eura. Riječ je 1561 kvadrata. Jasno je da je Pezo zemljište kupio novcem od kredita, to je neupitno, a nejasnoće se pojavljuju kasnije. Inače, bi li netko drugi uspio od banke dobiti hipotekarni kredit po uvjetima po kojima ga je dobio HDZ-ov župan pitanje je za upravu banke. Predlažemo vam ako i kada budete išli u OTP banku da se pozovete na uvjete Pezova kredita i zatražite iste takve, a ne uvjete za mužnju stoke sitna zuba.

UZ UŠTEĐEVINU OD 100 PRIJAVIO I POTRAŽIVANJE OD 260.000 EURA, A ZEMLJIŠTE VRIJEDI 207.500

Ubrzo je to zemljište i prodao. Iz toga proizlazi i ušteđevina koju navodi u imovinskoj kartici od 100.000 eura te da je to zaradio prodajom imovine. No, Pezo je ove godine unio u karticu i da ima potraživanje u iznosu od 260 tisuća eura. Ne piše tko Pezu duguje taj novac.

pezo_pobrezje_2_240926

ZEMLJIŠTE NA POBREŽJU KOJE JE PRODAO BLAŽ PEZO

Ukupan iznos, ušteđevine i potraživanja iznosi tako 360.000 eura i daleko nadmašuje vrijednost zemljišta iskazanu u imovinskoj kartici u trenutku kupnje, a gdje se navodi 207.500 eura što je i realna tržišna vrijednost 1561 kvadrata građevinskog zemljišta na Pobrežju. Gdje je Pezo zaradio razliku od 152.500 eura ostaje nejasno, a on to javno izgleda ne želi objasniti. Ako je uspio prodati zemljište za skoro duplo veću cijenu nema razloga da to ne kaže, svaka mu čast. 

POSLOVNI ODNOS S ARAČIĆEM POČEO JE PUNO PRIJE ULASKA U SUVLASNIŠTVO TVRTKE

Što se tiče ulaska u vlasničku strukturu Vrtova Pila, poslovni odnos Blaža Peza s bivšim nogometašem Antom Aračićem nije počeo tek ove godine u svibnju kada je župan ušao u suvlasnički odnos u tvrtki Vrtovi Pila. Blaž Pezo je naime zemlju na Pobrežju prodao upravo Aračiću, odnosno njegovoj tvrtki Vrata Dubrovnika u čijem je suvlasništvu i Mirko Tunjić, inače počasni konzul Španjolske u Splitu s razgranatim biznisom i više tvrtki. 

No, kako se da vidjeti po vlastovnici Pezo nije dobio puni iznos novca za zemljište već su mu Aračić i Tunjić ostali dužni 60.000 eura te je Pezo upisao založno pravo na zemljište koje su u međuvremenu Aračić i Tunjić prodali tvrtki JB energija u vlasništvu istoimene slovenske tvrtke i Siniše Jerosimića. Potonji, Jerosimić, vlasnik je više tvrtki te je povezan sa spornom koncesijom za plažu u Uvali Lapad. Županija je u Uvali Lapad ostala kratkih rukava za stotine tisuća eura potraživanja na ime koncesije.

Tek nakon svega toga Pezo u svibnju ove godine ulazi u suvlasništvo tvrtke Vrtovi Pila s, kaže, kapitalom od 100.000 eura, ali i dalje javnosti nepoznatim postotkom udjela za koji on kaže da je manjinski.

APARTMANI KOJI SE REKLAMIRAJU KAO HOTEL

Nakon što su Grad Dubrovnik i Dubrovačko – neretvanska županija odbili pravo prvokupa tvrtka Vrtovi Pila po cijeni od 1.400.000 eura 2025. godine, malo prije nego što je Blaž Pezo postao župan, kupila je od Samostana Službenica Milosrđa, odnosno časnih sestara, četiri stana od 51,79 kvadrata, 54,75 metara četvornih, 24,65 te 53,20 kvadrata, te najveći prostor od 139,83 kvadrata u prizemlju, koji je korišten i za vrtić.

pezo_nekretnine_240926-3

Uz to Vrtovi Pila u vlasništvu imaju i prostor u potkrovlju, nije poznata kvadratura, ali se kroz to potkrovlje na jedan dio proteže spomenuti stan od 53,20 kvadrata. Također tvrtka Vrtovi pila d.o.o. u vlasništvu je čestica u vrtu od 638 kvadrata. Danas te nekretnine, prema procjenama, nakon obnove, vrijede oko dva milijuna eura.

pezo_nekretnine_240926-1

Četiri stana su pretvorena u apartmane u vrijeme kada je Pezo već postao župa, a dozvolu za apartmane izdava županijski Upravni odjel za poduzetništvo, turizam i more. Pročelnik odjela je Ivo Klaić, kojeg je, na sveopće čuđenje, Pezo zadržao na tom mjestu i nakon što je Grad Dubrovnik pokrenuo upravni postupak pred Upravnim sudom u Splitu zbog, naveli su tada u priopćenju iz gradske uprave, „kontinuiranog nezakonitog izdavanja dozvola za kratkoročni najam od strane Dubrovačko - neretvanske županije, Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more, na čelu s pročelnikom Ivom Klaićem”. Grad Dubrovnik zatražio je i izvide vezane uz koncesiju nad plažom Sumratin u Uvali Lapad navodeći tada: „Budući da je koncesija nakon isteka privremene uporabne dozvole trebala biti automatski ukinuta, a to nije učinjeno, time je prouzročena višemilijunska šteta proračunima Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije. Odgovorna osoba u predmetnom postupku također je pročelnik Klaić. Grad Dubrovnik će od USKOK-a i Državnog odvjetništva RH zatražiti provođenje izvida te će i dalje koristiti sve zakonom dopuštene mehanizme s ciljem zaštite javnog interesa.” 

Službenih informacija što se dogodilo s prijavama Grada Dubrovnikka zasad nema, ali Klaić je i dalje pročelnik.

pezo_nekretnine_240926-2

U međuvremenu s radom su počeli apartmani u prostorima koje je kupila tvrtka Vrtovi Pila, a pod imenom Monasteroom te se reklamiraju kao hotel.

Dubrovačka gradska vijećnica Centra Viktorija Knežević, inače odvjetnica, pred sjednicu Županijske skupštine koja je održana u četvrtak rekla je:

- Za tu zgradu 18. lipnja 2025. izdana je uporabna dozvola u kojoj piše „javna i društvena namjena”. Manje od mjesec dana poslije, 8. srpnja, za istu česticu prijavljena je rekonstrukcija bez građevinske dozvole. Danas se na toj adresi turistima iznajmljuju sobe i apartmani. Što se dogodilo između? – pitala je Knežević.

- Na adresi Ivana Kukuljevića 15a danas posluje Monasteroom, koji na vlastitoj stranici nudi turistički smještaj i koristi izraz hotel. – kaže Viktorija Knežević i ističe da je „posebno važno što se kod uporabne dozvole za zgradu izgrađenu prije 1968. ne radi samo o nekom starom podatku iz prošlosti”.

- Ministarstvo graditeljstva izričito navodi da se u takvom postupku utvrđuje namjena koju zgrada ima u trenutku izdavanja uporabne dozvole. Istodobno, ta dozvola sama po sebi ne znači da su provjereni svi tehnički i sigurnosni zahtjevi građevine. – navela je Knežević.

- Zato građanima treba objasniti vrlo jednostavnu stvar: ako je u lipnju zgrada evidentirana kao javna i društvena namjena, kojim je putem postala turistički smještaj? Što je točno rekonstruirano bez građevinske dozvole i kako je za novu uporabu riješena zaštita od požara? – pitala je Knežević.

- Imamo tri vrlo jasne točke: u lipnju javna i društvena namjena, u srpnju rekonstrukcija bez građevinske dozvole, danas turistički smještaj. Javnost ima pravo dobiti jednostavan odgovor što se dogodilo između te tri točke i na temelju čega. – zaključila je Viktorija Knežević.

UMJESTO ODGOVORA PEZO PROZIVA KNEŽEVIĆ, A ONA UZVRAĆA NEKA POKAŽE DOZVOLE

Umjesto odgovora na ta pitanja na Županijskoj skupštini Blaž Pezo, koji za aferu krivi sve osim samog sebe, kazao je:

- U tom objektu je imala nedavno nekakvu akviziciju bivša gradska vijećnica, prijateljica vijećnice Viktorije Knežević, koja je došla u sukob sa sustanarima, kojoj je, zanimljivo, Viktorija Knežević odvjetnica u tom sporu. Pa vam je jasno tko je s kakvim motivima ušao u ovu priču i s kakvom i kojom željom je htio prikazati cijeli slučaj u javnosti. - kazao je Pezo na sjednici Županijske skupštine.

Viktorija Knežević kaže pak da je točno da zastupa vlasnicu prostora u istom kompleksu Slavicu Grkeš, odnosno njezinu tvrtku Dominium Travel.

- Pri tome je potrebno naglasiti da nemamo spor sa županovom firmom u pogledu ove nekretnine, niti smo ga ikada imali. Slavica Grkeš i njezina tvrtka jedine su, prema onome što je vidljivo u sustavu za izdavanje dozvola, za radove na toj nekretnini ishodile potrebnu dozvolu, nakon što su na samom početku upozorene da se bez nje ne može raditi. – kaže Viktorije Knežević odgovarajući Pezu na njezinu FB profilu.

- Prilikom izvođenja radova nisu imali sreće. Radnici su zasjekli jednu gredu i, umjesto da cijev polože preko grede, dijelom su je položili u taj zasjek. Zbog toga je podnesena kaznena prijava i državno odvjetništvo provelo je istragu. I sada ponavljam: prema uvidu u sustav za izdavanje dozvola, ona je jedina u tom objektu koja je ishodila dozvolu. – navodi Viktorija Knežević.

- Možemo raspravljati o tome je li je trebala ishoditi ranije, je li bilo opravdano da u početku smatra kako za unutarnje radove nije potrebna ili je li trebala znati da se u zaštićenom spomeniku kulture praktički ni pitura na zidu ne mijenja bez suglasnosti konzervatora. Vjerujem da ni velik dio građana to ne zna. Zbog tih radova evakuiran je vrtić, Slavica je bila medijski razapeta i snosila je posljedice onoga što se dogodilo. I posljednje, ali nipošto najmanje važno: pozivam cijenjenog župana da javnosti predoči dozvole za izvođenje radova i za iznajmljivanje. – napisala je Knežević.

- Dozvola moje stranke i moje prijateljice vidljiva je u sustavu. Njegovu ne vidim. Moja prijateljica dobila je kaznenu prijavu jer su radnici zbog vodovodne cijevi zasjekli jednu gredu. Istodobno je njegov cijenjeni partner u spomenik kulture ugradio lift nosivosti više od 600 kilograma, što s konstrukcijom znači znatno veću ukupnu težinu, a dozvola za takve radove barem meni u sustavu nije vidljiva. K tome, prema sjećanjima susjeda, tijekom izvođenja radova na gradilište su učestalo dolazili kamioni registracijskih oznaka s područja Imotskog. Mnogi su se susjedi tada pitali kako je moguće da imaju PPK i nesmetano prilaze gradilištu. Eto nekoliko sasvim konkretnih pitanja. A kad me već župan prozvao, možemo ih otvarati redom. I nastaviti koliko god bude potrebno. - zaključila je Viktorija Knežević.

Nadopuna: PEZO JE FINANCIJSKI GENIJ, OTKRILI SMO KOLIKI JE UDIO U POSTOTCIMA KUPIO U VRTOVIMA PILA

Nakon što se otkrilo da je župan Blaž Pezo (HDZ) suvlasnik firme Vrtovi Pila koja u vlasništvu ima nekretnine vrijedne najmanje dva milijuna eura od kojih je dio pretvoren u apartmane u nekadašnjem Samostanu Službenica Milosrđa, Ivica Dajak (Most) podsjetio je Peza kako rješenja o kategorizaciji takvih objekata izdaje Upravni odjel Dubrovačko – neretvanske županije kojoj je Pezo župan. Iako je Pezu postavio nekoliko pitanja, odgovore na njih nije dobio jer se bavio oporbom, konkretno sa SJG, koje je prozvao za aferu u kojoj se našao i pri tome imao nacionalistički ispad. Nije mu prvi put.

-  Jeste li prenijeli upravljačka prava u društvu, kad i na koga i hoćete li javno objaviti vaš udio u toj tvrtki te koja je vrijednost ulaganja i iz kojih sredstava je financirana. – pitao je Dajak Peza, koji mu je na malo koje od postavljenih pitanja odgovorio. 

- Činjenica je da imam udjele u toj firmi nije bila nikakva tajna. Da je bila tajna, vjerojatno ovih informacija ne bi bilo u eteru. Ništa ne krijem, dužnosnik sam duži niz godina i kao ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik bio sam dužan voditi imovinsku karticu. Svak dobronamjeran iz moje imovinske kartice može vidjeti moje obveze i imovine. Upravo radi posla koji se sad bavim htio sam se riješiti imovine koju sam prodao i te novce sam uložio u nešto za što dobro znam da nije protuzakonito. To je jasno i o ovima koji cijelo vrijeme karikiraju i rade konstrukcije kako bi se sa mnom politički obračunali. - kazao je Pezo. 

Koliko su mu udjeli u firmi u koje je suvlasnik nije odgovorio, ali je zato za aferu u kojoj se otkrilo da je suvlasnik firme koja se u dijelu nekretnina negdašnjeg Samostana bavi turističkim najmom, okrivio oporbu.

- Moji udjeli su javno dostupni i neću govoriti o toj firmi jer sam istog trena kad sam ušao unutra s udjelima prepustio upravljačka prava drugome. Uredno sam o tome obavijestio Povjerenstvo za sukob interesa i u tom smislu sam čist, kao što sam bio čist u prošlosti, a tako će biti i u budućnosti, a očito je političkim protivnicima bio interes da me na bilo koji način izvaljaju po blatu. – rekao je Pezo, koji se osvrnuo na vrtić koji je bio u prostoru koji je kupila firma Vrtovi Pila, čiji je Pezo suvlasnik

- Firma u kojoj sam naknadno postao suvlasnik je već bila u tim prostorima i preuzeli su ugovor koji je Grad imao s časnama oko vrtića, nije se mijenjao i nije se povećavala cijena. Vrtić nitko nije istjerao, a to je bio motiv mojim protivnicima da krenu i pokušaju ispolitizirati ovu priču. – kazao je Pezo, koji za aferu krivi srđevce i oporbu.  

Pezo, koji se očito bavio istragama, kazao je kako je došao do par zanimljiv informacija.

- Možda shvatite zašto sam bio cilj ove njihove cijele kampanje i konstrukcija, licemjera i laži koje pripisujem stranci Srđ je grad. Njihov bivši vijećnik Ljubo Nikolić i njegova žena se godinama spore sa časnima i godinama imaju spor sa časnim sestrama. Dvorište koje pripada časnima također je godinama uzurpirano od strane jednoga vlasnik apartmana, kuma vijećnika i moga protukandidata na izborima Marka Giljače, koji je na tom dvorištu napravio sebi taracu. - rekao je Pezo. 

No, prema onome što je rekao, nisu se na njega okomili samo srđevci.

- U tom objektu je imala nedavno nekakvu akviziciju bivša gradska vijećnica, prijateljica vijećnice Viktorije Knežević, koja je došla u sukob sa sustanarima, kojoj je, zanimljivo, Viktorija Knežević odvjetnica u tom sporu. Pa vam je jasno tko je s kakvim motivima ušao u ovu priču i s kakvom i kojom željom je htio prikazati cijeli slučaj u javnosti. - kazao je Pezo. 

Potom je župan Pezo, aludirajući na porijeklo srđevca Ljuba Nikolića izgovorio nešto što nije smio izgovoriti.

- Ne znam, možda bi gosparu Ljubu bilo draže da je netko iz Ljubinja to kupio, a ne neki Ante i ušao u posao sa časnama. - rekao je Pezo. 

Nakon njegova nacionalističkog istupa nije reagirala ni potpredsjednica Županijske skupštine Terezina Orlić (DDS) niti itko od vijećnika. Njima je valjda svima normalno da ljudima koje drži protivnicima, a nisu na Skupštini i ne mogu se braniti, župan Blaž Pezo prebrojava krvna zrnca. 

Inače, na sjednici u tom trenutku nije bilo nikoga od predstavnika Srđ je Grad.

NADOPUNA: ISTRAŽILI SMO KAKO JE PEZO DOŠAO DO SUVLASNIŠTVA TVRTKE S DVA MILIJUNA EURA VRIJEDNOSTI NEKRETNINA

Za zgradu u Pilama 18. lipnja 2025. izdana je uporabna dozvola u kojoj piše „javna i društvena namjena”. Manje od mjesec dana poslije, 8. srpnja, za istu česticu prijavljena je rekonstrukcija bez građevinske dozvole. Danas se na toj adresi turistima iznajmljuju sobe i apartmani. Što se dogodilo između? – javno pita danas dubrovačka gradska vijećnica Centra Viktorija Knežević o nekretninama u nekadašnjem samostanu u kojem je tvrtka u suvlasništvu HDZ-ova župana Blaža Peza stanove pretvorila u apartmane.

- Na adresi Ivana Kukuljevića 15a danas posluje Monasteroom, koji na vlastitoj stranici nudi turistički smještaj i koristi izraz hotel. – kaže Viktorija Knežević i ističe da je „posebno važno što se kod uporabne dozvole za zgradu izgrađenu prije 1968. ne radi samo o nekom starom podatku iz prošlosti”.

- Ministarstvo graditeljstva izričito navodi da se u takvom postupku utvrđuje namjena koju zgrada ima u trenutku izdavanja uporabne dozvole. Istodobno, ta dozvola sama po sebi ne znači da su provjereni svi tehnički i sigurnosni zahtjevi građevine. – napominje.

- Zato građanima treba objasniti vrlo jednostavnu stvar: ako je u lipnju zgrada evidentirana kao javna i društvena namjena, kojim je putem postala turistički smještaj? Što je točno rekonstruirano bez građevinske dozvole i kako je za novu uporabu riješena zaštita od požara? – pita Knežević.

- Imamo tri vrlo jasne točke: u lipnju javna i društvena namjena, u srpnju rekonstrukcija bez građevinske dozvole, danas turistički smještaj. Javnost ima pravo dobiti jednostavan odgovor što se dogodilo između te tri točke i na temelju čega. – zaključila je Viktorija Knežević.

Možda su Vrtovi Pila samo jedna velika hrvatska poduzetnička bajka. Ako jesu, bilo bi dobro da nam župan Blaž Pezo objasni recept. U Hrvatskoj ima puno ljudi s 2.600 eura kapitala i dobrom poslovnom idejom koji bi ga vrlo rado primijenili. – kaže danas dubrovačka gradska vijećnica Centra Viktorija Knežević o suvlasništvu župana Peza u navedenoj tvrtki.

Naglašavajući kako je tvrtka Vrtovi Pila osnovana u siječnju 2025. godine te da je, prema javno dostupnim financijskim podacima, u prvoj godini imala 94.407 eura prihoda i bez zaposlenih završila godinu s gotovo 1,96 milijuna eura imovine te 1,89 milijuna eura dugoročnih obveza, Knežević kaže:

- Svatko tko je kao mali poduzetnik pokušao dobiti ozbiljniji kredit zna koliko banke ispituju poslovanje, vlastiti kapital, jamstva i mogućnost otplate. Zato je sasvim legitimno pitati kako je novoosnovana tvrtka u tako kratkom vremenu složila gotovo dvomilijunsku financijsku konstrukciju. – pita Viktorija Knežević.

- Blaž Pezo postao je suvlasnik Vrtova Pila u svibnju 2026. te je javno potvrdio da Antu Aračića poznaje iz nogometnih krugova i da ih povezuje imotsko porijeklo. Također je naveo da je u društvo uložio novac dobiven prodajom druge nekretnine. No, formalni datum Pezova ulaska u vlasništvo ne odgovara na pitanje kada se na njegov ulazak u projekt počelo računati i kako je prvotno bila postavljena financijska konstrukcija Vrtova Pila. – navodi ona.

- Ako je sve ovo samo primjer iznimno uspješnog poduzetničkog projekta, tim bolje. Neka župan objasni kako je to izvedeno. Ima u Hrvatskoj puno ljudi s 2.600 eura, dobrom poslovnom idejom i puno manje sreće na vratima banke. Možda bi im recept Vrtova Pila dobro došao. – zaključuje Viktorija Knežević.

Stranica 1 od 11