Prikazujem sadržaj po oznakama: stambeno zbrinjavanje

Gradonačelnik Mato Franković uručio je prva dva ugovora o dodjeli nepovratnih financijskih sredstava za rješavanje stambenog pitanja. Mjera 30 x 30 najnovija je mjera Grada Dubrovnika kao pomoć mladim dubrovačkim obiteljima dodjelom nepovratnih financijskih sredstva u iznosu od 30 tisuća eura, a radi kupnje prve nekretnine - kuće ili stana, odnosno izgradnje ili nadogradnje objekta.

U Proračunu Grada za 2024. za ovu je svrhu osigurano 900 tisuća eura, odnosno po 30 tisuća eura za 30 obitelji, kroz dvije mjere: Mjera 1 - za kupnju stambenog objekta i Mjera 2 - za gradnju, dogradnju ili nadogradnju stambenog objekta.

Ugovori su potpisani s prve dvije korisnice Mihaelom Suša i Jelkom Musladin, a javni poziv otvoren je i dalje do iskorištenja osiguranih sredstava ili do kraja kalendarske 2024. godine, ovisno koja od navedenih okolnost prije nastupi. Svi uvjeti i potrebna dokumentacija navedeni su u tekstu javnog poziva.

Kao odgovor na problematiku stanovanja koja u najvećoj mjeri pogađa mlade, Grad Dubrovnik je prva jedinica lokalne samouprave koja je osmislila vlastiti model sustavne politike rješavanja stambenog pitanja nazvan "Dubrovačka stanogradnja".

Tako je 39 mladih dubrovačkih obitelji putem modela dodijele stana u dugoročni najam pronašlo svoj dom u Mokošici, a nedavno objavljenim javnim pozivom za davanje u najam 6 stanova na području povijesne jezgre dvije mlade obitelji s više djece već su uselile stanove u Gradu.

Grad Dubrovnik kontinuirano ulaže u povećanje stambenog fonda u svom vlasništvu te razvija nove mjere kako bi osigurao priuštivo, ugodno i kvalitetno stanovanje za svoje građane.

Grad Dubrovnik

Objavljeno u Naslovna_s_juga

Hrvati odgađaju zasnivanje obitelji jer je nemaju gdje zasnovati s obzirom na nedostatak stambenog prostora koji si mogu priuštiti, upozoravala je u četvrtak saborska oporba tijekom rasprave o Strategiji demografske revitalizacije.

''Niti mladi ljudi s nadprosječnim plaćama ne mogu kupiti stan jer su cijene nekretnina jedino po čemu je Hrvatska prvak u EU. Naravno da ne možemo očekivati ništa drugo nego da se odgađa zasnivanje obitelji jer obitelj nemaju gdje zasnovati'', naglasila je zastupnica Možemo Sandra Benčić tijekom saborske rasprave o Strategiji demografske revitalizacije do 2033. godine.

Mladi su danas šest godina stariji u trenutku kad napuštaju roditeljski dom nego što je to bio slučaj 2016. godine, dodala je Benčić koja je nedostatak priuštivog stanovanja ocijenila kao ključni problem mladih generacija.

''Za novac koji je država dala bankama subvencionirajući kamate stambenih kredita, trebali smo graditi stanove za javni najam i staviti ih na tržište pod kategoriju priuštivog najma, s cijenom prilagođenom dohotku kućanstva'', kazala je Benčić.

Umjesto najma stana, Hrvati se puno češće odlučuju za vlasništvo, ustvrdila je zastupnica Možemo, no razlog tome, kaže, nije nikakav kulturološki argument nego nepoštivanje zakona o najmu.

''Vas može najmodavac o roku od mjesec dana izbaciti van, može vam povisiti stanarinu koliko hoće i kad hoće, može vam uvjetovati stvari koje se nigdje drugdje ne mogu uvjetovati. A pitanje je i koliko je ljudi uopće prijavilo Poreznoj upravi da iznajmljuje stan'', izjavila je.

Sanja Radolović (SDP) složila se s ocjenom da su troškovi života u Hrvatskoj postali neizdrživi, posebice mladima ljudima koji si ne mogu priuštiti život u samostalnom kućanstvu.

''Imamo enorman broj tridesetogodišnjaka, radno sposobnih građana koji još uvijek žive u zajedničkom domaćinstvu s roditeljima. Isto smo tako među zemljama koje imaju najmanje kvadrata za život po žitelju kućanstva'', rekla je.

Mladima su potrebni stanovi kako bi uopće mogli planirati budućnost u Hrvatskoj. Zbog toga će u programu SDP-a biti gradnja javnih stanova za dugoročni najam, najavila je Radolović, a dio tih stanova bit će moguće otkupiti, što je opcija namijenjena obiteljima koje nisu kreditno sposobne u trenutku useljavanja.

Hrvatska je od osamostaljenje do danas izgubila 900 tisuća stanovnika, upozorio je zastupnik Socijaldemokrata Davorko Vidović.

''Možda je to najuočljiviji podatak za našu generaciju koja je uspjela stvoriti državu, uspjela ju je obraniti i integrirati, ali je nije uspjela učiniti mjestom u kojem ljudi žele živjeti, radit i rađati'', kazao je.

Most traži uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka u iznosu od 80 do 270 eura

Kako bi omogućili ljudima uvjete za zasnivanje obitelji, Most predlaže niz zakonskih izmjena među kojima je uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka u iznosu od 80 do 270 eura, ovisno o broju djece.

''S ovim iznosima omogućit ćete obiteljima koje imaju niže plaće da mogu dati svojoj djeci jednaku priliku da ostvare svoje talente potencijale, kao što je imaju djeca iz obitelji s visokim plaćama'', kazao je Božo Petrov.

Uz to, Petrov je naglasio je da se nitko iz Mosta ne zalaže za to da žene ''stoje kući i da rađaju''

''Ne odobravam ovo što su rekle kolege s ljevice. Ja želim da se one ostvare roditeljski i profesionalno. Uvredljiv je način na koji nekome lijepite etikete, a zauzvrat ne dajete ništa konkretno'', izjavio je.

Marijan Pavliček (Hrvatski suverenist) predlaže da se majkama, na period od 15 godina, omogući četverosatno radno vrijeme koje bi se pisalo kao puno radno vrijeme.

''Obitelji s više djece imaju problem s vremenom. Moraš odvesti jedno dijete na trening, drugo u vrtić, treće kod doktora. Tko radi osam sati, fizički to ne može stići'', rekao je.

Govoreći o praznim slavonskim i baranjskim selima, Pavliček predlaže naseljavanje ukrajinskih obitelji jer su Ukrajinci kulturološki bliski Hrvatima te bi se stoga brzo integrirali u društvo.

''Ali ne, nama su draži ovi iz Bangladeša. Kupujemo Bradleye i Rafale, što je pohvalno, ali koga će oni braniti za 30 godina? Male Hrvate ili male Nepalce? Pa gdje god pogledate po Zagrebu, vidite ljude iz azijskih zemalja. Nisu oni za to krivi, kriva je državna vlast'', izjavio je Pavliček.

Useljavanje stranih radnika kojem svjedočimo ima za posljedicu nastavak iseljavanja hrvatskih građana, kazala je Ružica Vukovac (Za pravednu Hrvatsku) zbog 'dumpinga' cijene rada.

''Osim stranih radnika i ilegalnih migranata, stižu nam i bogati europski umirovljenici. Od deset nekretnina prodanih u Zagrebi i na obali u protekle dvije godine, sedam su kupili stranci'', napomenula je Vukovac, koja se također osvrnula na nedostatak stambenog prostora.

Anka Mrak Taritaš (Glas) poručila je da su strani radnici potrebni Hrvatskoj kako bi gospodarski, zdravstveni i mirovinski sustav ostali održivi.

''Hitno nam treba strategija integracijske politike. Ideja da će se vratiti oni koji su otišli je vrlo spora skoro pa skoro i nemoguća'', rekla je Mrak Taritaš.

Zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov skrenula je pozornost na unutarnje migracije, odnosno na napuštanje sela i odlazak mladih u gradove. Kao vodeće razloge tog problema navela je nedostatak vrtića i primarne zdravstvene zaštite. "Važno je zato imati mjeru sufinanciranja liječnika koji bi došli živjeti i raditi u ruralne sredine", rekla je Jeckov.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Označeno u

Otvoren je javni poziv za još jednu novu mjeru Grada Dubrovnika, program 30 x 30, kojim se trideset mladih obitelji dodjeljuju nepovratna financijska sredstva u iznosu od 30 tisuća eura, a radi kupnje prve nekretnine – kuće ili stana, odnosno izgradnje ili nadogradnje objekta.

Kao odgovor na problematiku stanovanja koja u najvećoj mjeri danas pogađa mlade, Grad Dubrovnik je prva jedinica lokalne samouprave koja je osmislila vlastiti model sustavne politike rješavanja stambenog pitanja nazvan „Dubrovačka stanogradnja”.

Tako je 39 mladih dubrovačkih obitelji putem modela dodijele stana u dugoročni najam pronašlo svoj dom u Mokošici, a nedavno objavljenim javnim pozivom za davanje u najam šest stanova na području povijesne jezgre šest novih obitelji s više djece nastanit će se u povijesnoj jezgri.

Grad Dubrovnik kontinuirano ulaže u povećanje stambenog fonda u svom vlasništvu te razvija nove mjere kako bi osigurao priuštivo, ugodno i kvalitetno stanovanje za svoje građane.

Predmet ovog Javnog poziva, za koji je u Proračunu Grada za 2024. osigurano 900 tisuća eura, dodjela je nepovratnih financijskih sredstava kroz dvije mjere. Mjera 1 – za kupnju stambenog objekta i Mjera 2 – za gradnju, dogradnju ili nadogradnju stambenog objekta.

Rok za podnošenje zahtjeva teče od 17. veljače 2024. do iskorištenja osiguranih sredstava ili do kraja kalendarske 2024. godine, ovisno koja od navedenih okolnost prije nastupi. Svi uvjeti i potrebna dokumentacija navedeni su u tekstu javnog poziva, na poveznici:

https://www.dubrovnik.hr/natjecaji/javni-poziv-za-dostavu-zahtjeva-za-dodjelu-nepovratnih-financijskih-sredstava-u-svrhu-rjesavanja-stambenog-pitanja-mladih-i-mladih-obitelji-17843

Grad Dubrovnik

Objavljeno u S JUGA

Lokalne jedinice samouprave nastoje nizom mjera olakšati život djeci i roditeljima, utjecati na negativne demografske trendove, rekla je državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić.

Čak 99 posto općina i gradova isplaćuje određenu pomoć roditeljima kod rođenja djeteta, a to ne radi samo osam općina, pokazali su podaci o demografskim mjerama koje provode te jedinice, a koje je Središnji državni ured prikupio četvrtu godinu zaredom.

Sve ostale mjere, odnosno potpore, ovise isključivo o potrebama lokalnog stanovništva, kaže Josić i navodi kako, primjerice, više od 300 općina, gradova i županija ne ulaže u stambeno zbrinjavanje, dok druge to rade kroz sufinanciranje prve nekretnine, komunalni doprinos, poticanje najma, sufinanciranje kredita, davanje zemljišta u zakup.

- Unazad dvije godine osjeti se da se i lokalne jedinice okreću novim trendovima i shvaćaju da samo potpora za novorođenče nije dostatna. - istaknula je te kao „zgodan primjer“ navela ulaganje u željeznički prijevoz srednjoškolaca i studenata.

Ipak, upozorava kako nema mjere koja će sama riješiti sve hrvatske demografske probleme, već mora postojati cijeli sustav mjera i dobra suradnja od lokalne do nacionalne razine.

Prikupljeni podaci o demografskim mjerama pokazali su da potpora za prvo novorođeno dijete u prosjeku iznosi 3000 kuna pa raste do 60.000 kuna koliko daje općina Sali.

Besplatan vrtić za svu djecu imaju gradovi Belišće, Obrovac, Umag, Vrlika te općine Bale, Baška, Donja Motičina, Draž, Ervenik, Gola, Ivankovo, Kalinovac, Kukljica, Magadenovac, Mrkopalj, Nijemci, Okrug, Otok, Pojezerje, Saborsko, Sali, Smokvica, Vir i Vrsi.

U prosjeku najskuplji vrtić za prvo dijete plaćaju roditelji u Krapinsko-zagorskoj (832 kune), Brodsko-posavskoj i Zagrebačkoj županiji, najjeftiniji u Virovitičko-podravskoj (411 kuna), Ličko-senjskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Marija Udiljak/Hina

Objavljeno u GLOBAL