Prikazujem sadržaj po oznakama: katarina gugić

Kakva bi to bila sjednica Općinskog vijeća u Veloj Luci da se ne spomene plaća načelnice, što je gotovo pa postala tradicija otkad je Južni objavio kako je u korona krizi njena plaća povećana. No ovaj put nije se radilo o povećanju plaće načelnice Katarine Gugić već se izmjenama i dopunama, odluka o plaći i drugim pravima načelnice zapravo usklađivala sa Zakonom o plaćama. Iako je HDZ odluku podržao, vijećnik te stranke Dino Žuvela istaknuo je kako bi načelnica jednako kao i svojoj plaći i pravima trebala biti posvećena donošenju općinskog prostornog plana.

- Moram primijetiti kako na Vijeće često dolaze odluke o izmjenama odluke o plaći i drugim pravima načelnice, a ona se vrlo posvećeno, s jednom filigranskom točnošću bavi svojim pravima da to mjere da je i topli obrok od 66 euri trebalo ubacit, a deset godina čekamo Prostorni plan i nikako da dočekamo taj temeljni razvojni dokument Općine, a ja se moram bavit i dizat ruku za 66 euri troškova prehrane. - rekao je Žuvela i dodao:

- Prije nego je Plantić (vijećnik SDP-a, op.a.) počne hvaliti htio bi kazat kako se i Zakon o prostornom uređenju mijenjao '13., '17. i '18., dva puta '19. i '23., a naš Prostorni plan je zastario, ali kad je u pitanju topli obrok to treba što prije riješiti. - sarkastično je kazao Dino Žuvela.

Kad je već prozvan, vijećnik Ivan Plantić (SDP) kazao je kako je iznenađen što se tek sad reguliraju prava načelnice. Otkrio je zašto je HDZ podržao odluku.

- HDZ ovo podržava jer se radi o usklađenju sa zakonom, a znamo da HDZ nikad nije u sukobu sa zakonom. Zapelo mi je za oko da je načelnica na sva ta prava imala pravo i prije pa me začudilo kako niste pitali hoće li ih retroaktivno tražiti jer u vašem bi stilu bilo da to pitate. - kazao je Plantić, podsjetivši HDZ-ovce kako ista prava kao i načelnica Gugić ima i župan Nikola Dobroslavić.

- Zanimljivo da ovo što vrijedi za načelnicu vrijedi i za župana i on ta prava konzumira od srpnja, ali neka njemu toplog obroka, nema smisla da župan radi na prazan želudac. - zaključio je Plantić.

Kad su u pitanju prava, načelnica Gugić nema pravo na božićnicu i uskrsnicu, ali ni na regres. Nema pravo niti na troškove sistematskog pregleda ni plaćeno članstvo u strukovnim komorama. S druge strane, primjerice, ima pravo na naknadu za putne troškove nastale uslijed obavljanja dužnosti, troškove noćenja na službenom putovanju, naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, na korištenje službenog stana, računala i mobitela.

Velolučko Općinsko vijeće donijelo je odluku o komunalnom linijskom prijevozu putnika u cestovnom prometu na području Općine. No, ta se odluka ne može provesti dok se ne otvori novoizgrađeni pomorsko putnički terminal koji je trebao biti otvoren još u lipnju, a koji još nema uporabnu dozvolu o čemu smo već pisali OVDJE. I dok vijećnik Joze Burmas (HDZ), koji je inače predsjednik Upravnog vijeća Županijske lučke uprave Vela Luka (ŽLU) načelnici spočitava da se linijski prijevoz putnika ne može uvesti jer Općina nije obavila potrebne predradnje, načelnica Gugić uzvratila mu je na sjednici Općinskog vijeća protupitanjem gdje je zapelo s terminalom.

Odluku će, kazao je tada Burmas podržati, ali je istaknuo kako nije siguran da će se do otvaranja terminala obaviti potrebne predradnje za linijski prijevoz putnika.

- Ništa nismo učinili oko predradnji, autobusa, ugibališta, totalno smo nespremni. - rekao je Burmas, kojemu je Gugić uzvratila protupitanjem.

- Kao predsjednika Upravnog vijeća Županijske lučke uprave Vela Luka molim vas odgovor kad možemo očekivati otvaranje pomorsko – putničkog terminala. - rekla je Gugić, dodavši kako od srpnja, nakon što je uputila dopis, niti od Županije dubrovačko – neretvanske, niti od ŽLU Vela Luka nije dobila odgovor kad se terminal otvara za promet.

- Ne shvaćam zašto nismo dobili odgovor kad će se otvoriti terminal. Ne shvaćam u čemu je tajna i zašto ne možemo znati kad je otvorenje terminala. Ne shvaćam što se tu skriva i što se tu događa. Bile su najave da će otvorenje terminala biti u šestom mjesecu, a to se nije dogodilo. - rekla je Gugić, dodavši kako se stječe dojam da se s uporabnom dozvolom za kanalizaciju, koju je Općina završila, kasni, kako bi se ispravile anomalije na terminalu.

Dodala je kako je Općina obavlja svoj dio posla oko uvođenja komunalog linijskog cestovnog prometa.

- Terminal je veliki projekt i normalno je da se greške događaju, ali ne shvaćam zašto nemamo pravo znati i zašto nismo dobili odgovor kad će se otvoriti pomorsko – putnički terminal. - dodala je Gugić.

Naravno, o terminalu je nešto imao za reći i vijećnik Ivan Plantić (SDP), kojega je također zanimalo zašto se terminal ne otvara.

- Donosimo odluku o linijskom prijevozu koja je povezana s otvaranjem terminala i jedno bez drugog nema smisla. Ako je osoba koja vodi projekt izjavila u ožujku da se terminal otvara u lipnju, a sad je rujan, naravno da je pitanje zašto terminal nije otvoren. Greške i zastoji su uvijek mogući, ali ljudi imaju pravo znati kad će se terminal biti otvoren. - rekao je Plantić te ponudio odgovor na pitanje kad bi se terminal mogao otvoriti.

- Možda je stvar puno jednostavnija ili se možda odugovlači jer je iduća 2024. superizborna godina pa da ovdje dođe netko rezat vrpcu i slikat se. Ako je to tako onda to ljudima i recite. - rekao je Plantić.

Umjesto na izmjene i dopune plana programa rada i javnih potreba Općine Vela Luka, općinski vijećnik Dino Žuvela (HDZ) naglasak je u raspravi stavio na ulaganja u poduzetničku zonu, ali i konačno donošenje općinskog Prostornog plana. Žuvela naime smatra kako su poduzetnička zona, a nadasve Prostorni plan, ključni za razvoj Općine. Podsjetio je na lošu demografsku sliku velolučke općine, naglasivši kako je ne mogu popraviti manifestacije i navodnjavanje zelenih površina, u što se, stava je, troši previše novca.

Žuvela je prvo uvodno istaknuo kako načelnica vapi za pohvalama vijećnika. Dodavši kako je za pohvale zadužen vijećnik Plantić, načelnici Gugić spočitao je kako bi trebala biti skromnija jer sporna su mu izdvajanja za navodnjavanje.

- Koliko vidim, za sustav navodnjavanja planirate potrošit' 50.000 euri. Vidim da ste podignuli i stavku za šetnice, a za poduzetničku zonu smanjujte na 25.000 eur'. Bi' bi zadovoljan kad biste potrošili i 25.000, a nećemo ni kunu. - kazao je Žuvela, pitavši Gugić.

- Smatrate li da će se negativni demografski trendovi, izumiranje stanovništva i iseljavanje riješiti navodnjavanjem? Lipo je uredit arle, ali hoćemo li s time okrenut' negativne demografske trendove? - pitao je Žuvela načelnicu Gugić, koja mu je odgovorila kako Općina problem s demografijom ima zadnjih 30-tak godina.

GUGIĆ: NEĆU BIT BEZOBRAZNA I REĆI DA NITKO OD MOJIH PRETHODNIKA PO TOM PITANJU NIJE RADIO NIŠTA

Broj stanovnika ne pada otkad sam ja načelnica nego od '91. i svaki se od načelnika prije mene susretao s tim problemom. Neću bit bezobrazna i reći da nitko od mojih prethodnika po tom pitanje nije radio ništa. - kazala je Gugić.

„Demografija je kompleksan problem”, dodala je, koji trebaju rješavati više razine.

- Taj problem je puno kompleksniji i leži na razini države. Ako pratite demografiju, vidi se da Republika Hrvatska izumire, a ne samo Općina Vela Luka. Za pad broja stanovnika u Veloj Luci nije kriva ova vlast jer se s tim problemom susreće svaka vlast od samostalne Republike Hrvatske. - istaknula je Gugić.

Osvrnula se i na navodnjavanje zelenih površina za što joj oporbeni HDZ spočitava da troši previše novca.

- Kad sam bila vijećnica kritiziralo se tadašnjeg načelnika kako je Luka neuredna, da nisu popločane šetnice, a sad kad se to riješilo opet ne valja. - rekla je Gugić, kojoj Žuvela nije ostao dužan.

- Ispada da smo birali načelnicu da nam posadi malo cvića, zabavi nas kojim koncertom i uredi šetnice jer demografija nije naš problem, to je problem od prije, od države, a mi nastavljamo navodnjavati. Za demografiju nas ne pitajte jer niste nas za to birali. - kazao je Žuvela.

Složio se s Gugić kako je pad broja stanovnika ozbiljan problem, ali i dodao kako ga je i Općina dužna rješavati.

- Slažem se da to nije problem samo općinske vlasti, da je problem države, ali što vi kao načelnica činite da okrenemo te negativne demografske trendove. Alate imamo, od proračuna do zakonskih mogućnosti, poduzetničke, prostornog plana. Te alate ne koristimo, ali va'ja navodni tri arle.- kazao je Žuvela te konkretnim brojkama upozorio na zaista poraznu demografsku sliku u Veloj Luci.

- Prošle godine se rodilo 19-oro dice, a ove godine, nadam se da je krivi podatak, u pola godine petero dice. - istaknuo je i ponovo pitao Gugić:

- Hoće li se to stanje prominit s navodnjavanjem. Mislite li da će navodnjavanje od 50.000 euri okrenut negativne demografske trendove? - pitao je Žuvela načelnicu, koja mu je uzvratila da pitanje o demografskoj slici postavi svom stranačkom šefu.

- Kad Žuvela pođe na stranački sastanak neka ispred stranačkog šefa Plenkovića reče da ga je sram radi negativnih trendova i izumiranja Republike Hrvastke i Općine, ali vjerujem da se tamo na takav način ne smije govoriti i razgovarati. - uzvratila je Gugić.

ŠTO JE PODUZELA OPĆINA

Istaknuvši kako HDZ-u u Veloj Luci smeta bilo kakav napredak pa čak i uređene šetnice, Gugić je navela što sve Općina čini ne bi li popravila demografsku sliku.

- Povećane su potpore za novorođenčad, stipendije, subvencioniramo radne materijale učenicima. Uveli smo subvencije za sve radne materijale i udžbenike svima koji upišu Srednju škola u Veloj Luci. Kroz projekt Radost osigurali smo sredstva da djeca koja su u tom projektu 20 mjeseci pohađaju vrtić besplatno, kao i sportske i program engleskog jezika. Osigurali smo sredstva za nastavak tog projekta. Dobili smo ugovor za gradnju novog vrtića od osam milijuna kuna. Osigurali da svako dijete ima mjesto u vrtiću. Kroz poduzetnički inkubator povećane su mjere potpore za zapošljavanja i samozapošljavanja. Cijela je paleta aktivnosti i mjera kojima se trudimo poboljšati demografiju, ali to ne možemo sami. Naglasak je na onome tko ima veće ingerencije, na Vladi i Saboru. - smatra Gugić.

- Činite maretu! - odgovorio joj je Žuvela te dodao:

- Za Prostorni plan, koji je temeljni razvojni dokument, vama i vašem prethodniku treba deset godina da ga donesete. Poduzetnička zona je i da'je u kupine, a novi vrtić gradite na lokaciji gdje je bila građevinska dozvola za skulu i veći će problem bit riješit te formalnosti nego nagradit novi vrtić. - rekao je Žuvela.

Prepričao je što mu je rekao jedan od Lučana.

- Reka mi je jedan od Lučana: „E, moj Žuvela, ovi iz SDP-a su od Općine učinili Luško lito, koji koncert, manifestacija, a infrastruktura, od tega nažalost ništa.” - rekao je.

- Vijećnik Žuvela totalno puca u prazno. - uzvratila mu je Gugić, dodavši kako su Velolučani dovoljno pametni ljudi koji će sami procijeniti koliko netko radi.

- Ako je sve pretvoreno u Luško lito to će mještani procijeniti na izborima. - rekla je načelnica Općine Vela Luka Katarina Gugić.

Nakon što je načelnica Katarina Gugić već duže vrijeme najavljivala, uz suglasnost Općinskog vijeća Općina Vela Luka će se kreditno zadužiti radi modernizacije javne rasvjete LED tehnologijom. Ovu je odluku podržao i HDZ.

Kredit kod HBOR-a za javnu rasvjetu iznosi 328.770 eura na rok otplate od osam godina u 90 rata. Općina trenutno nema niti jedan otvoren kredit, a uz pomoć ovoga za javnu rasvjetu postići će se velike uštede u potrošnji električne energije.

Da je projekt načelno dobar i da će rezultirati uštedama, stava su i u HDZ-u, no dok načelnica Gugić duže vrijeme najavljuje kredit za modernizaciju javne rasvjete, vijećnik Dino Žuvela (HDZ) kao da je na prethodnim sjednicama nije dobro slušao pa je pitao odakle sad ovaj projekt.

- Dižemo kredit, a tek smo iz jednoga izašli, a postoje toliki nedovršeni projekti poput problema kanalizacije na Badu. Imamo i Veslački klub i Zadružni dom za koje smo sad mogli uzeti kredit, mogli i završiti. Ne možemo ovako lutati, ovo su 2,5 milijuna kuna, to je veliki projekt i čudim se da ne gremo po redu koji smo dogovorili na Vijeću. - rekao je Žuvela.

- Skroz sam zbunjena. - odgovorila je Gugić, dodavši kako ne zna što su to njezini prethodnici dogovarali.

- Jedan prethodnik je napravio projektnu dokumentaciju za Zadružni dom s građevinskom dozvolom koja je istekla i nije se mogao kreditno zadužit, a ovaj koji je bio prije mene je vraćao dugove od onog prije njega i nije se mogao kreditno zadužit pa se pitam oko kojeg su se to projekta i kreditnog zaduženja dogovorili moji prethodnici. - odgovorila je Gugić te pojasnila kako stoje stvari s kreditnim zaduženjima.

- Recimo, projekt kanalizacije je 120 milijuna kuna s PDV-om, a Općina se može zadužiti najviše do 20 posto ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje pa vas pitam ako je proračun prošle godine bio 18 milijuna kuna kako biste se vi zadužili za 120 milijuna kuna. - pitala je Gugić, dodavši kako je dobro što su uzeli kredit kod HBOR-a jer ne ulazi u zaduženje i plaćat će se iz ušteda.

- Mogli smo ovo jednostavnije riješiti 2011. kad se mijenjala javna rasvjeta u mandatu od 2009. do 2013. godine. Da su se tad postavile LED-ice ne bismo sad ovo morali raditi. - kazala je Gugić

Žuvela je potom istaknuo kako nije nemoguće da se i problem s javnim zahodom riješi kreditom

- Možda ćemo na sljedećoj sjednici Vijeća čuti da se javni WC ne može riješiti bez novog višemilijunskog kredita. - rekao je Žuvela.

Kredit za modernizaciju javne rasvjete podržao je naravno i vijećnik vladajućih Ivan Plantić (SDP), koji je kazao kako je Vela Luka radi HDZ-a u mraku.

- Ako se od 517 mora mijenjati 507 žarulja to nisu dvije, tri, to je malo više žarulja. Jednostavno rečeno, ostavili ste Velu Luku i mraku i sad netko taj problem treba rješavati. - zaključio je Plantić.

Inače, projekt modernizacije javne rasvjete prema kreditnim uvjetima mora biti završen od kraja 2024. godine.

Nedostatak javnih zahoda jedan je od većih problema u Veloj Luci, a to najbolje znaju posjetitelji manifestacije „Trag u beskraju”. Mnogi od njih su se u trenutku kad su imali fiziološke potrebe morali snalaziti kako znaju i umiju. Ne bi li riješila problem za tu manifestaciju, načelnica Katarina Gugić kontaktirala je brojne tvrtke diljem Hrvatske koje postavljaju mobilne zahode, ali ih nitko nije htio dostaviti na otok, a tvrtka koja je pristala na to, bila je preskupa.

Inače, Općina je organizatorima manifestacije uvjetovala da sami moraju riješiti problem sa zahodima, ali ga je za „Trag u beskraju” očito bilo nemoguće ispuniti.

- Općina je za manifestaciju „Trag u beskraju” krenula tražiti javne WC-e i dobilo smo odgovor da ih nitko ne želi dostaviti na otok. Bila sam iznenađena jer ih nismo tražili besplatno, bili smo ih spremni platiti. – rekla je Gugić.

Ipak, dodala je, od svih tvrtki koje se bave zahodskim biznisom jedna je bila spremna dostaviti mobilne zahode na otok, ali to se nije dogodilo jer je njihova ponuda za Općinu bila preskupa.

- Jedna firma koja je pristala dovesti na otok kontejnere i to je bila najbolja opcija, jer ima po šest ili deset mobilnih zahoda, tražila je 13.980 eura i moja odluka je bila da takvo nešto ne dolazi u obzir i smatram da nisam pogriješila jer je to jednostavno preskupo. Istina, bio je to prijevoz iz Zagreba, ali je prevelika cijena, a ne bi u konačnici postigli neki efekt jer šest ili deset WC-a nije dovoljno na 30.000 ljudi. - rekla je Gugić i dodala:

- Nisam imala obraza niti Centru za kulturu niti udrugama tražiti da za određene manifestacije postavljaju javne WC-e jer koja udruga može dati 13.980 eura. Jedino su mogli doći pitati Općinu da mi to platimo, što ne dolazi u obzir. - kazala je načelnica Općine Vela Luka Katarina Gugić.

Velu Luku su napale na stotine milijuna žohara koji izlaze iz svake šahte i kanalizacije i veliki su problem svim kućanstvima. Napale su nas stotine milijuna žohara. - tvrdi velolučka općinska vijećnica Maja Radman Barčot (HDZ) koja je na nedavnoj sjednici postavila pitanje vrše li komunalne službe redovito dezinsekciju i deratizaciju.

Žohari se inače jako teško riješiti. Među najstarijim su vrstama na zemlji i iznimno su prilagodljivi. Osjetljivi su na svjetlost i uglavnom su aktivni noću. Žive u grupama na mračnim, vlažnim i toplim mjestima. Žohari predstavljaju veliki higijenski problem, a uzročnici su brojnih alergija te je dokazano da kod djece mogu izazvati astmu. Prenositelji su brojnih bolesti poput tuberkuloze, kolere, tifusa pa i gube. Ne smetaju im temperature ispod 0 ºC, mogu izdržati tjedne bez vode i oko tri mjeseca bez hrane te čak tjedan dana bez vlastite glave jer stručnjaci kažu, žohari imaju dva mozga, jednog u glavi, drugog u abdomenu.

Bez obzira na čistoću stana ili kuće, ako živite u području na kojem su se naselili vrlo je vjerojatno da će vam se useliti i u kuću.

Brzo se razmožavaju. Primjerice, samo jedna ženka žohara godišnje može izleći 800 jaja. Mogu narasti i do 10 centimetara dok onim vrstama koje ih imaju, raspon krila dosegne i do 15 centimetara.

Ipak, načelnica Općine Vela Luka Katarina Gugić istaknula je kako se deratizacija i dezinsekcija vrše redovno.

U Veloj Luci sva su djeca upisana u Dječji vrtić, a završeni su i radovi na sanaciji krova koji je prokišnjavao. U Luci je planirana izgradnja novog vrtića, no načelnica Katarina Gugić kaže kako je po tom pitanju pred Općinom puno posla.

- U Dječji vrtić upisano je 135 – oro djece i upisana su sva djeca koja su ostvarivala uvjete. Ove je godine rekordan broj predškolaca, njih 48 i Općina je osigurala sredstva i prostor da se sva djeca prime u prostorije Dječjeg vrtića, škole, Centra za kulturu. - rekla je Gugić te se ovrnula na sanaciju krova koji je prošle godine prokišnjavao.

- Sanacija krova je završena prošli tjedan, ne samo krova koji je prokišnjavao, već i jaslica jer se pregledom kompletnog krova uočilo kako su potrebni popravci na prostoriji iznad jaslica što je najstariji dio vrtića. Krov je u potpunosti saniran i nadam se da je to uspješno učinjeno, no vidjet ćemo kad počnu prve kiše. - kazala je Gugić.

Kad je u pitanju izgradnja novog vrtića, Gugić je istaknula kako je Općina u fazi izmjena prostorno – planske dokumentacije i stavljanja izvan snage građevinske dozvole za osnovnu školu jer je na čestici vrtića još građevinska dozvola za školu.

- Županija je davno odustala od gradnje škole na Moćnom Lazu. Čekamo da nam županijski Prostorni ured u Dubrovniku da mišljenje na koji način riješiti tu građevinsku dozvolu i izmjene i dopune Prostornog plana kako bismo, nakon stavljanja dozvole izvan snage, mogli krenuti s izradom projekte dokumentacije za izgradnju vrtića. Pred nama je puno posla i građevinski radovi će biti puno lakši posao nego izmjena dokumentacije, ali za sad sve ide po planu. - rekla je načelnica Općine Vela Luka Katarina Gugić.

U turističkim mjestima diljem Županije tijekom sezone navikli smo na slike parkirnih mjesta koje građani, kako bi se imali gdje parkirati, čuvaju raznoraznim rekvizitima. Dok građani tako za svoje, ali i automobile svojih gostiju, osiguravaju parkirna mjesta, zaboravljaju kako na takvo nešto nemaju pravo kad su u pitanju javne površine, uključujući nerazvrstane ceste.

Gradovi i općine na obali trebali bi rješavati nedostatak parkirnih mjesta, izgradnjom novih parkinga i garaža, ali rijetki to čine, jer osim što nemaju novca, mnogi nemaju ni prostorne planove kojima bi definirali parkirne zone.

S gužvama i nedostatkom parkrnih mjesta tijekom sezone nose se i mještani Vele Luke. No još se nije dogodilo da je netko od Lučana javno izrekao kako umjesto automobilima mještana treba dati prednost autima turista. Nije – donedavno. A Takvu glupost na zadnjoj sjednici Općinskog vijeća izrekao je vijećnik Joze Burmas (HDZ). Da stvar bude gora nitko ga na toj sjednici nije pitao je li se on to šali.

A šala nije bila. Pitanje koje je vijećnik Joze Burmas uputio općinskoj načelnici Katarini Gugić nije zvučalo kao šala. Burmas, naime, ima cijeli plan kako maknuti aute stanovnika iz Vele Luke, iz centra mjesta, ne bi li se dala prednost autima turista.

- Ovo ljeto smo bili svjedoci gužvi i nedostatka parkinga. Parkirna mjesta čuvala su se raznim predmetima – gajbama, kantinelama. - rekao je Burmas, podsjetivši načelnicu Gugić kako je na jednoj od prethodnih sjednica rekla da je Komunalcu dala nalog za uklanjanje rekvizita po cestama.

TURISTI AUTOMOBILIMA, A GRAĐANI BRODOVIMA!

Pitao je Gugić i je li gotova prometna studija koja bi trebala dati odgovor na sva luška prometna pitanja i probleme, a onda je predložio da se uvede brodska linija iz Vranca kako Lučani ne bi svojim autima dolazili u mjesto te da se tako oslobodi parking turistima.

- Moj prijedlog je baš u vezi rješavanja nedostatka parkirnih mjesta i dolaska ljudi iz područja Vranca u centar mjesta s osobnim automobilima. Posebno to dolazi do izražaja ljeti kad svi oni dolaze rješavati svoje neke tekuće probleme i samim tim stvaraju gužvu u centru mjesta i oduzimaju parkirna mjesta turistima ili onima kojima su ona zapravo neophodna pa je moj prijedlog da se pokuša s prijevoznicima koji obavljaju uslugu prijevoza brodovima od Vranca do Vele Luke i obrnuto, da se s njima pokuša uspostaviti nekakav dogovor, da se linija subvencionira od strane Općine i da postane za Lučane besplatna i da se pokuša zadržati i u zimskim periodima. - sasvim ozbiljno kazao je Burmas.

- Ljudi iz tog područja ne bi dolazili s autima i stvarali nepotrebnu gužvu i tražili, ne znam koliko vremena, parking, a zimi, ljudi koji žive na Vrancu, koji su starije dobi, kojima je teško proći cilu tu valu Luke, kojima je teško doći u centar mjesta i obaviti neke svoje potrebe, mogli bi s brodom vrlo jednostavno doći u centar mjesta i odraditi što im treba. - kazao je Burmas.

Kako se radilo o vijećničkim pitanjima, ostali vijećnici sve da su i htjeli, nisu imali pravo replicirati mu jer svakako bi bilo zanimljivo čuti misli li vijećnik Burmas da su parkirna mjesta u Luci izgrađena za turiste. Svakako ga je trebalo pitati zna li zahvaljujući čijim izdvajanjem su ta parkirna mjesta napravljena. Bilo bi dobro da je pojasnio kome su postojeća parkirna mjesta neophodna, ako nisu građanima.

NAČELNICA ODGOVORILA KAD ĆE BITI GOTOVA PROMETNA STUDIJA

Kad se već dosjetio Vranac i centar Luke između kojih je udaljenost automobilom oko 20-tak minuta, povezati brodom, trebao je, recimo, predložiti da se za turiste parkinzi rade izvan mjesta, kao što se planira u Dubrovniku, gradu koji u ljetnim mjesecima ima puno više problema s gužvama u prometu nego Vela Luka. Bilo bi bolje da je umjesto brodske, Burmas predložio da se Vranac i centar povežu kakvom autobusnom linijom, jer nije ugodno zimi voziti se preko mora pa čak i kad je udaljenost mala, a starija populacija osjetljiva je na niske temperature.

A prometna studija, ona bi, nakon što se u sezoni brojao promet, prema riječima načelnice Katarine Gugić, trebala biti isporučena za koji dan, odnosno do 15. rujna,

- Izrađivači kažu da ide sve po planu pa očekujemo da će ispoštovati aneks ugovora. Nakon toga do kraja godine će biti javna rasprava jer je bitno da se mještani svojim sugestijama i prijedlozima uključe u izradu konačnog prijedloga prometne studije kako bismo na Vijeću moglo donijeti odluke o uređenju prometa. - rekla je Gugić.

Za Burmasov prijedlog o uvođenju brodske linije od Vranca do centra mjesta načelnica Gugić je diplomatski odgovorila kako nije sigurna je li Općina daje koncesije za takvu vrstu brodskog prijevoza te dodala kako je predviđena autobusna linija od Posejdona do Vele rive.

U Veloj Luci, prema riječima općinskog vijećnika Dina Žuvele, dijelu mještana nije najbolje sjelo uvođenje poreza na kuće za odmor po maksimalnoj stopi. Dok on predlaže da se to oporezivanje umanji, načelnica Gugić kaže kako o tome može promisliti. Podsjetila je Žuvelu kako odluku o porezu na kuće za odmor nije donijela ona već Općinsko vijeće.

- Dosad nisam primila inicijativu za smanjenje poreza na kuće za odmor. Ljudi su opravdano ogorčeni jer moraju plaćati porez na kuće za odmor i znate da smo godina Velolučane oslobađali tog poreza. Moji prethodnici i ja smo bili predlagatelji odluka da se taj porez ne naplaćuje, ali je Porezna uprava rekla: „Dosta, to tako više ne može”. I morali smo uvesti taj porez jer u protivnom bi nam bili blokirali odluku o lokalnim porezima gdje spadaju i porez za potrošnju i javnu površinu. - rekla je Gugić.

Podsjetila je kako se u susjednoj Općini uvijek plaćao porez na kuće za odmor.

- Evo, Blaćani su uvijek plaćali porez na kuće za odmor. Manji iznos su plaćali Blaćani, dok su veći plaćali ljudi koji nisu iz Blata. Njima je isto kad i nama bio nadzor odluka i bili su prisiljeni izjednačiti porez za Blaćane i one koji nisu iz Blata. Slušala sam tu sjednicu i njihovo je Vijeće jednoglasno odlučilo da stopa poreza na kuće za odmor bude maksimalna. - kazala je.

- Sve općine na otoku izuzev Smokvice, sve općine na Pelješcu i Mljet plaćaju maksimalnu stopu i koliko vidim svi su se odlučili za maksimalnu stopu poreza na kuće za odmor. Vaš prijedlog je prvi koji idu u smjeru smanjenja te porezne stope pa mogu razmisliti, ali konačnu odluku donosi Vijeće, a ne ja. - kazala je načelnica Gugić.

Otkad je otvoren Pelješki most svako malo se u javnosti špekulira o ukidanju trajektne linije Ploče – Trpanj. Ne bi li linija opstala nedavno su se skupljali i potpisi. No koliko ih je skupljeno i je li peticija uspjela ostalo je nepoznato jer se građanska inicijativa koja je pokrenula prikupljanje potpisa nikada nije službeno predstavila javnosti.

Trajektna linija Ploče – Trpanj, iako od otvaranja mosta bilježi manji promet, nije samo značajna za turiste u sezoni. Iznimno je važna za stanovnike poluotoka Pelješca. No, velolučki vijećnik Deni Surjan (HNS) na posljednoj je sjednici Općinskog vijeća Vele Luke predložio da se trajekta linija koja povezuje Ploče i Trpanj - ukine. Štoviše, velelučkoj načelnici Katarini Gugić predložio je da pokrene takvu inicijativu. Naime, Surjan bi, umjesto Trpnja, trajektom Ploče povezao s Dominčem u Korčuli. Načelnik Općine Trpanj Jakša Franković takav prijedlog smatra običnom budalaštinom.

JAKŠA FRANKOVIĆ: NEKA UKINU LINIJU VELA LUKA – SPLIT PA DA VIDE MALO KAKO JE BEZ BRODA

Nije bolest sve što boli! Prijedlog da se ukine linija Ploče – Trpanj, a umjesto nje uvede trajektna veza Ploče – Dominče je najveća budalaština koju sam čuo. - kazao je Franković, koji je pojasnio zašto je trajektna linija koja spaja Ploče i Trpanj iznimno važna za oba mjesta.

Koliko je trajektna linija Ploče – Trpanj potrebna najbolje se moglo vidjeti nedavno kad je za potrebe prijevoza posjetitelja manifestacije „Trag u beskraju” Trpanj ostao bez trajekta jer je „Sveti Juraj” poslan na ispomoć u Orebić, a putnici ga uzalud čekali.

- Mi imamo djecu koja pohađaju Srednjoškolski centar u Pločama. Dakle, đaci moraju ići u školu. Puno naših ljudi radi u Pločama i puno Pločana radi u Trpnju. Mi imamo u Pločama javnog bilježnika, Dom zdravlja, dio zdravstvene skrbi naših stanovnika vezan je uz Ploče, a da ne govorim o turistima, što ćemo s njima, što ćemo s turistima koji u Ploče dolaze vlakom iz Sarajeva i dalje idu trajektom na Pelješac pa na Korčulu. Taj prijedlog da trajekt zaobilazi Trpanj zaista je najobičnija budalaština. - rekao je Franković

I dok se dovodi u pitanje isplativost linije Ploče – Trpanj, Franković ističe kako se promet ponovo pojačao.

- Normalno je da je nakon otvorenja Pelješkog mjesta opao promet, ali se polako i vraća. Trajekt „Sveti Juraj” kapaciteta 45 mjesta ima svoje opravdanje i to je moj stav i stav Općine Trpanj.- istaknuo je načelnik Franković.

Putnici u Trpnju nedavno su uzalud čekali trajekt; foto Jakša Franković

Koliko je trajektna linija Ploče – Trpanj potrebna najbolje se moglo vidjeti nedavno kad je za potrebe prijevoza posjetitelja manifestacije „Trag u beskraju” Trpanj ostao bez trajekta jer je „Sveti Juraj” poslan na ispomoć u Orebić.

Djeca koja su trebala stići na vlak u Ploče; foto Jakša Franković

- Tad se dogodio veliki incident, ali smo ga odmah riješili. Zvali smo predstavnicu Jadrolinije u Pločama koja je odmah reagirala, a mi smo informaciju da neće biti trajekta dobili u pet do podne, i to ne od Jadrolinije nego od načelnika Općine Orebić. Dakle, načelnik Ančić nas je obavijestio da trajekt „Sveti Juraj” ide u Orebić na ispomoć, a na rivi u Trpnju su već čekali ljudi, pedesetoro djece je bilo na rivi jer su trebali ići na vlak. Odreagirali smo, organizirali taksi i da taj prijevoz nije platila Jadrolinija, platila bi ga Općina Trpanj jer je goste i ostale ljude trebalo zbrinuti. - rekao je Franković, naglasivši:

- Onaj koji predlaže ukidanje trajekta Ploče – Trpanj ne poznaje problematiku. Neka ukinu liniju Vela Luka – Split pa da u Veloj Luci vide kako je biti bez broda. Neka se do Splita voze preko Dominča i Orebića pa će vidjeti što znači nešto nemati. Najlakše je nešto ukinuti, a tom linijom se vrši i njihova opskrba, njihove tvrtke je koriste jer im je jeftinije ići po ugovorenim kartama s Jadrolinijom preko Trpnja nego preko loše pelješke ceste do mosta. Veći im je trošak goriva, a o opasnosti na cesti neću ni govoriti. - kazao je Franković, dodavši u kojim bi uvjetima mogao razgovarati o eventualnom ukidanju trajektne linije Ploče – Trpanj.

- Dok se ne riješi status pelješke ceste do Brijeste i zaobilaznica Orebića i nova luka u Perni o toj temi neću razgovarati. O ukidanju trajekta Ploče – Trpanj nema razgovora. Mi od trajekta nećemo odustati i neka iz Vele Luke u nas ne diraju. Mi Velu Luku izuzetno poštujemo i volimo, a oni koji predlažu ukidanje trajekta Ploče - Trpanj neka se brinu o svojim problemima. Ove biserne ideje neka ostave za pametnije glave. - naglasio je načelnik Općine Trpanj Jakša Franković.

NAČELNICA KATARINA GUGIĆ SKEPTIČNA, ALI KAŽE PRIJEDLOG JE „KONSTRUKTIVAN I POZITIVAN”

Istaknuvši kako je dosta na cesti, vijećnik u velolučkom Općinskom vijeću Deni Surjan predložio je naime da upravo Općina Vela Luka inicira direktnu trajektnu liniju između Ploča i Dominča u Korčuli.

- Dosta sam na cesti i vidim velike probleme u Orebiću u trajektnom pristaništu gdje se ujutro rano od šest sati slijevaju kolone dostavnih vozila u to malo mjesto, koje svojom cestovnom infrastrukturom ne može primiti toliki obim vozila koja idu za Korčulu. Dakle, predlažem da Općina u dogovoru s dostavljačima pokuša urgirati na Jadroliniju da ukinu liniju Ploče - Trpanj, da ona iz Ploča ide na Dominče. - predložio je Surjan.

I dok je za trpanjskog načelnika Jakšu Frankovića Surajnov prijedlog tek najobičnija budalaština, velolučka načelnica Katarina Gugić stava je kako je taj prijedlog konstruktivan. No, kako stvari stoje, razgovor s Jadrolinijom na temu ukidanja trajekta Ploče – Trpanj teško će inicirati.

- Skeptična sam po pitanju ovog prijedloga jer je planirano novo trajektno pristanište i cesta na Orebiću pa nisam sigurna koliko bi ga Jadrolinija poduprla, ali prijedlog je svakako konstruktivan i pozitivan. - kazala je Gugić.

Kad bi se samo i isključivo pitalo Jadroliniju mnoge bi se linije ukinule, no srećom, nešto se pitaju i Vlada i jedinice lokalne samouprave čijom upornošću i subvencijama mnoge linije opstaju pa čak i one koje nacionalnom brodaru ne donose velike prihode i nisu rentabilne. Otvaranjem Pelješkog mosta promet na trajektnoj liniji Ploče – Trpanj jest smanjen, ali je ona od iznimnog je značaja za stanovnike Trpnja i dijela poluotoka Pelješca i ovakav prijedlog o njenom ukidanju uistinu jest – budalaština.