Na sadržaj

POLITIČKI ANALITIČAR PROF. DR. SC. PERO MALDINI O IZBORIMA U CRNOJ GORI

Struktura nove vlasti će svakako odrediti i Milatovićevu konačnu orijentaciju

Global

10 min čitanja
Pero Maldini, Jakov Milatović, Milo Đukanović
Pero Maldini, Jakov Milatović, Milo Đukanović / FOTO: Fotografije za ilustraciju: Osobna arhiva Pero Maldini i Marko Marković / CROPIX

Piše:

Nakon što je izborom Jakova Milatovića za predsjednika susjedne Crne Gore završila era vladavine Mila Đukanovića osnovno je pitanje kojim će smjerom taj 37-godišnji bivši ministar gospodarstva i ekonomskog razvoja u vladi Zdravka Krivokapića dalje voditi Crnu Goru. Hoće li nastaviti njezin put eurointegracija, zaustavljen od prospskih vlada, hoće li istupiti iz NATO saveza i povući priznanje Kosova?

I dok netom izabrani predsjednik Milatović u svojim prvim javnim istupima ističe kako Crna Gora neće skretati s europskog puta, da neće izaći iz NATO-a niti će povući priznanje Kosova, jasno je da će morati raditi neke ustupke prema prosrpskim strankama koje su mu pružile potporu.

Ususret nadolazećim izborima u Crnoj Gori politički analitičar, politolog prof. dr. sc. Pero Maldini smatra kako će struktura nove vlasti u toj zemlji svakako odrediti smjer u kojem će Milatović krenuti, a što će neizbježno razočarati dio birača koji su mu dali potporu.

Je li izbor Jakova Milatovića za predsjednika Crne Gore iznenađenje izbora u susjednoj državi i je li riječ o čovjeku kojega je na vlast dovela srpska struja?
- Pobjeda Jakova Milatovića nije iznenađenje iz više razloga. Najprije, on je novo lice u politici, a predstavlja i nominalno novu i naizgled nešto drukčiju političku opciju od već postojećih dok ga istodobno podupiru prilično različiti politički akteri. S jedne strane, čini se da ima, premda diskretnu i suzdržanu, potporu dijela predstavnika zemalja Europske Unije, u očekivanju da će biti dosljedan u provedbi demokratizacije i proeuropskih politika koje je nominalno proklamirao u svojoj kampanji. - govori prof. dr. sc. Pero Maldini.

milatovic 080423Jakov Milatović

- S druge strane, nesporno je kako je Milatović izabran i znatnom potporom prosrpskih političkih opcija i vjerskih institucija, a koje su umnogome utjecale na produbljenje aktualne krize i zaustavljanju Crne Gore na putu prema demokratizaciji i pristupu Europskoj Uniji. I jedni i drugi sada od njega imaju očekivanja u skladu sa svojim interesima, koji su, međutim, prilično divergentni, štoviše nespojivi. Dok EU inzistira na ispunjavanju osnovnih demokratskih standarda, jačanju demokratskih institucija, većem angažmanu oko pristupnih pregovora i njihovom ubrzanju, to se ne može reći za prosrpske opcije koje također podržavaju Milatovića. Naime, one zagovaraju tješnje veze i orijentaciju prema Srbiji i njezinim interesima. Ti interesi pak, usmjereni su prema minoriziranju crnogorske nacionalne i državne samobitnosti i jačanju svojeg utjecaja u Crnoj Gori, dok u međunarodnom kontekstu Srbija, odbijajući osuditi rusku agresiju na Ukrajinu i uskladiti se s vanjskom politikom EU, jasno iskazuje nesklonost europskoj i općenito zapadnoj prodemokratskoj politici i privrženost konceptu tzv. ruskog svijeta, tj. nametanja svojih interesa i dominacije nad susjednim zemljama. - kaže dalje Maldini.

- Kopirajući taj anakroni model, velikosrpska politika promiče tzv. srpski svijet kojim na sličan način svoje interese nastoji nametnuti zemljama u svojem okruženju, instrumentalizirajući pritom segmente srpskog etnikuma u njima kao i sklone im političke opcije. Dio tih nastojanja svakako je i osujećivanje europskog puta Crne Gore, uključujući i napuštanje NATO-a, kroz destabilizaciju institucija države i poticanje krize. Dakle, jasno je da te opcije zagovaraju stavove potpuno oprečne europskima. Stoga će Milatović vrlo brzo morati pokazati za što se doista zalaže i u kojem smjeru namjerava djelovati. Vidjet će se što su bila prigodna predizborna obećanja s ciljem maksimiziranja izborne potpore, a što je stvarna orijentacija novog predsjednika. - govori Maldini.

PAT POZICIJA

Je li Milatović uopće svjestan pat pozicije u kojoj se našao i je li njegov izbor za predsjednika Crne Gore možda uvod u novi politički kaos u toj zemlji?
- To ćemo tek vidjeti. Za Milatovića su glasali i oni koji su doista proeuropski orijentirani i kojima Đukanović, usprkos svojem proeuropskom smjeru ipak nije bio prihvatljiv, prije svega zbog tereta prošlosti, poglavito korupcije, nepotizma i nekadašnjeg sudjelovanja u velikosrpskoj agresiji. U Milatoviću su vidjeli novog, mladog i energičnog političara koji bi možda mogao – a što je u kampanji i zagovarao – zastupati europsku perspektivu Crne Gore. - priča Maldini.

djukanovic 080423Milo Đukanović

- Potrošenost i zamor Đukanovićem tome je znatno pridonio. S druge strane, potporu su mu dale, kako smo vidjeli, i prosrpske političke opcije. Premda heterogene, ujedinile su se u toj potpori kako bi, prije svega, maknuli Đukanovića, imajući uz to, dakako, i svoja očekivanja od njega, neovisno o njegovoj proeuropskoj retorici koju su očito držali prigodnom. Sada, kada je potporom svih njih ostvario pobjedu na izborima, ostaje mu još malo vremena, do parlamentarnih izbora u lipnju, da jasno definira svoje stavove. Brzo će se pokazati je li njegova proeuropska retorika iskrena ili je bila tek udica za pridobivanje proeuropski orijentiranih birača nezadovoljnih Đukanovićem, koji bi mu uskratili glas da je otvoreno zagovarao prosrpske interese. Također, eventualni pokušaj sjedenja na dvije, nespojive stolice, neće biti održiv dulje vrijeme. Vidjet ćemo kako će proći parlamentarni izbori, koje će stranke činiti većinu i tko će formirati vladu. Struktura nove vlasti, njezina funkcionalnost i stabilnost ili pak nestabilnost, bitno će utjecati i na oblikovanje javnih politika, na što će predsjednik Milatović u određenoj mjeri moći utjecati. Međutim, struktura nove vlasti će svakako odrediti i njegovu konačnu orijentaciju. Netko će u tome neizbježno biti razočaran držeći da je Milatović iznevjerio njihova očekivanja.

Kako bi se u ovom trenutku trebala postaviti Hrvatska?
- Što se tiče Hrvatske, ona je najveći podupiratelj zemalja zapadnog Balkana na putu prema EU, ali kao i svaka kandidatkinja do sada, tako i Crna Gora mora ispuniti osnovne kriterije koji su preduvjeti za prijem u članstvo EU. Hrvatska snažno zagovara politiku proširenja i euroatlantski put zemalja Zapadnog Balkana. Međutim, iako je egzogena potpora vrlo bitna, na zemljama kandidatkinjama je odgovornost za implementaciju acquisa i udovoljavanje kriterijima i ponajviše o njima ovisi uspjeh tog procesa. - govori prof. dr.. sc. Pero Maldini.

- Hrvatska je prihvatila i bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, iako pamtimo njegovu ulogu u velikosrpskoj agresiji, koje smo mi na hrvatskom jugu bili žrtva. Mi smo ga prihvatili i podržali u trenutku kada je, premda iz vrlo pragmatičnih razloga, okrenuo za 180 stupnjeva svoju politiku i pokrenuo Crnu Goru prema jačem nacionalnom osamostaljenju, odmaku od Srbije i velikosrpskih pretenzija, dakle, kad je uveo Crnu Goru u NATO i usmjerio je prema EU. Hrvatska će sasvim sigurno podržati i Milatovića ako će on voditi proeuropsku politiku i uskladiti je s kriterijima koji su zajednički članicama EU-a. Međutim, nije za očekivati da će to prihvatiti prosrpske opcije u Crnoj Gori, što može biti uzrok nove krize i produbljenja sukoba. Stoga ostaje pitanje na koju će se stranu Milatović okrenuti i tko će formirati vlast nakon izbora u lipnju. O tome će ovisiti europska perspektiva Crne Gore, posljedično i potpora na tom putu Hrvatske i EU. - kaže Maldini.

NIJE ZA OČEKIVATI DESTABILIZACIJU CRNE GORE

Nakon Milatovićeve pobjede u Hrvatskoj se mogu čuti teze kako nam je Velika Srbija praktički na granici, no je li to baš tako?
- Hrvatska je suverena zemlja, članica EU i NATO-a i stabilan politički akter u međunarodnom kontekstu. Krize u susjedstvu ne mogu utjecati na stabilnost institucija hrvatskog političkog sustava, na sigurnost zemlje, niti na naše društvo. Ipak, interes Hrvatske je da ima stabilne i funkcionalne države u susjedstvu, na što, međutim, ne može bitno utjecati. Unatoč činjenici da su Crna Gora i BiH podijeljena društva i nefunkcionalne države sa slabim institucijama, te zbog toga ranjive na djelovanje velikosrpskih političkih aktera i pokušaje destabilizacije, ipak nije za očekivati da je takvo što moguće. Naime, znatan dio crnogorskih građana opredijeljen je za demokraciju, državnu samostalnost, neovisnost i proeuropski put, dok je Crna Gora formalno članica NATO-a, što znači da u slučaju produbljivanja krize ne bi bila prepuštena sama sebi. Te činjenice su svakako prepreka pretvaranju Crne Gore u neki protektorat Srbije ili vladavinu prosrpskih i/ili nedemokratskih opcija.

Mislite li da je EU spora u donošenju nekih ključnih političkih odluka vezanih za zemlje Zapadnog Balkana, da je dugo promatrala događanja u Crnoj Gori, ne poduzimajući ništa?
- Ne bih rekao da je spora nego da nakon ulaska Hrvatske u EU već duže vrijeme postoji zamor od daljnjeg proširenja i to je jedan od razloga zašto se EU sigurno još neko vrijeme neće proširivati. Uz to, u zemljama zapadnog Balkana, kandidatkinjama za članstvo, nema dovoljno političke volje za ulaskom u EU, ne samo kod političkih elita već i kod znatnog dijela građana. Stoga nema ni dovoljnog pritiska prema vlastima u smislu poticanja procesa. S obzirom da je riječ o manjkavim, nekonsolidiranim demokracijama s mnogim demokratskim deficitima, nije za očekivati značajnije ubrzanje tog procesa, usprkos formalnim proeuropskim proklamacijama njihovih političkih aktera. EU, dakako, ima za cilj integraciju tog prostora, ali nipošto po svaku cijenu i mimo kriterija jer to ne bi bilo dobro ni za EU ni za same kandidatkinje. Naime, ispunjenje tih kriterija zapravo znači stjecanje osnovnih preduvjeta ne samo za članstvo već za uspostavu funkcionalne demokracije. - priča Maldini.

- Zemlje Zapadnog Balkana, na žalost, još su daleko od tog cilja, posljedično i od članstva u EU. Što se tiče Crne Gore, EU ima ograničen utjecaj. Naime, EU politika uvjetovanja, u kojoj zemlja kandidatkinja ispunjava kriterije članstva, pretpostavlja njezinu opredijeljenost, prihvaćanje i implementaciju normativno -institucionalnih aranžmana liberalne demokracije. Za uspjeh tog procesa politička volja i institucionalni kapacitet zemlje su ključni, dok EU može pomoći i poticati taj proces, ekonomski i politički. U Crnoj Gori započeti proces je zaustavljen, dijelom zbog podkapacitiranosti institucija, ali još više zbog političke krize koja se reflektira u dubokoj podjeli društva što blokira demokratizaciju države i društva, posljedično i proces zatvaranja pregovaračkih poglavlja. - govori Pero Maldini.

NA PARLAMENTARNIM IZBORIMA PRIČA JE NEŠTO DRUKČIJA

Je li era Mila Đukanovića u Crnoj konačno gotova?
- Čini se da jest. Pitanje je hoće li on nastaviti voditi svoju stranku ili će stranka iznjedriti neko novo ime koje će je moći predstavljati i voditi. Pokazat će se i to koliko je potpora stranci bila utemeljena politički i ideološki, a koliko klijentelistički, tj. od onih krugova i socijalnih skupina koji su ostvarivali svoje interese kroz vezanost uz samog Đukanovića i vlast. Stranka će nastaviti egzistirati, ali njezini izgledi i utjecaj na političkoj sceni ovisit će o potpori koju će imati po odlasku Đukanovića s vlasti. Također, percepcija stranke će ovisiti i o vodstvu: starom (Đukanović), novom kao produženom rukom starog čelnika ili pak potpuno novom lideru, kao i o sposobnosti da se reformira i prilagodi novom političkom okruženju i situaciji.

Može li Milatovićeva „Europa sad” na valu predsjedničke pobjede ostvariti jednako dobre rezultate na nadolazećim parlamentarnim izborima?
- Europa sad je pokret, ad hoc formiran, do sada zapravo nepoznat. Oni se trebaju formalno konstituirati kao stranka i očekivano je da se natječu na predstojećim parlamentarnim izborima. Oni će, prije svega, igrati na kartu popularnosti i pobjede Milatovića nastojeći kapitalizirati njegov uspjeh, vjerojatno podcrtati njegove predizborne stavove i na tome pokušati dobiti mjesta u Skupštini. Ipak, nije za očekivati da će to biti značajan broj, budući da će, kao i do sada, već postojeće ideološke i sociokulturne podjele ostati glavne determinante političkih opredjeljenja birača.

Kampanja je vrijeme kad će iz „Europe sad” morati iznijeti konkretne stavove o brojnim pitanjima u Crnoj Gori, što bi s obzirom na njihove srpske stakeholdere mogao biti problem za Milatovića, kao i za buduće odnose i vladu, ukoliko će u njoj participirati.
- To ćemo vrlo skoro vidjeti. O pokretu Europa sad malo se zna. Budući da je predsjednička kampanja bila visoko personalizirana, što je uobičajeno kad je riječ o predsjedničkim izborima, taj pokret nema bitnu ulogu u Milatovićevoj pobjedi. Međutim, oni se s tim uspjehom sada mogu identificirati i na tome skupiti političke bodove, odnosno ući u Skupštinu s određenim brojem zastupnika. Ipak, na parlamentarnim izborima priča je nešto drukčija i vidjet ćemo može li se taj Milatovićev uspjeh preliti i na potpuno novu stranku. Pitanje je hoće li nastaviti s njegovom retorikom i stavovima ili s nekim drugim. Svakako, nakon parlamentarnih izbora, ako ne već i prije, Milatović će se morati očitovati oko mnogih pitanja i početi djelovati. Tada ćemo moći vidjeti gdje on doista pripada i kojim smjerom namjerava voditi Crnu Goru.

Podijeli:

crna gorajakov milatovićmilo đukanovićpero maldini

Pročitajte još