TRENUTNO JE PET STUPNJEVA TOPLIJE OD PROSJEKA U OVO DOBA GODINE
ŠTO SA SOBOM DONOSE REKORDNE TEMPERATURE MORA KAD JE RIJEČ O BIORAZNOLIKOSTI
Piše: JP
Povišene temperature mora za oko pet stupnjeva Celzijevih na površini i jedan stupanj u dubini mijenjaju uvjete života u moru, a zatim i svoje stanovnike, ali, prema tvrdnjama stručnjaka, Jadran još uvijek uvelike zadržava izvorni biodiverzitet odnosno biološku raznovrsnost.
Prema podacima s automatske plutače Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) u Dubrovniku, jučer je u 17 sati izmjerena rekordna temperatura mora od 29,7 stupnjeva Celzijusovih, koja je potom još malo narasla - na 29,8 stupnjeva. DHMZ zadržava rezervu prema proglašenju podatka rekordnim, napominjući da je potrebno provesti sve stupnjeve kontrole podataka kako bi se podaci kao takvi uvrstili u meteorološku bazu. Do sada je apsolutno najviša temperatura mora u Hrvatskoj na postajama DHMZ-a izmjerena 21. srpnja 2015. u Rabu i iznosila je 29,5 stupnjeva.
More se zagrijava na površini, širi se njegov stupac
Oceanograf s Instituta Ruđer Bošković Ivica Vilibić objašnjava da su rekordne temperature mora posljedica dugotrajnog zagrijavanja i to u vrijeme kada je, zbog dužine dana, Sunčevo zračenje najveće u godini. To zagrijavanje, koje traje već tjednima, ugrijalo je površinu cijelog Jadranskog mora na vrijednosti od oko pet stupnjeva više od prosjeka za ovaj dio godine, prema podacima Europske službe za more.
- Rekordne temperature mora zadržavati će se sve dok bude trajao aktualni toplinski val, a ako nekad tijekom ljeta bude zapuhala malo jača bura, tada ćemo i mi i svijet u moru privremeno 'odahnuti', odnosno temperature mora uz našu obalu bi se snizile. - kazao je Vilibić.
Ivica Vilibić napominje da su jednako veliki problem zagrijavanju same površine mora - promjene u dubokim dijelovima Jadrana. Taj porast je posljedica donosa topline s površine mora, pa se stoga može očekivati i daljnji porast temperature u cijelom stupcu mora. Sve to značajno utječe na biljni i životinjski svijet u moru, pogotovo na vrste koje su manje pokretne i manje prilagođene većim promjenama temperature, a jedna od posljedica zagrijavanja jest i širenje stupca mora, odnosno porast razine mora.
U Jadransko more stiglo 46 novih vrsta riba, među njima i invazivne
Biološka oceanografinja na Institutu za more i priobalje u Dubrovniku Mirna Batistić kaže da kratki poremećaji temperature nemaju velike posljedice po živi svijet mora. Međutim, priznaje da dugotrajnije promjene mijenjaju odnose u staništima.
- Mi od 90-ih godina imamo stalno mjerenje otvorenog mora i to nam je još bolji pokazatelj. Ne samo ono u priobalju gdje se lako zagrije more, nego i duboki sloj, 200-800 metara dubine i to je u zadnjih 30 godina jedan stupanj poraslo i ima trend povećanja. I to nije baš bezazleno. - kaže i precizira:
- Zabilježili smo neke vrste iz toplijih mora koje ulaze sa strujom i neke se zadrže za toplije sezone. One se zimi ne uspijevaju održati, ali se mali broj uspije održati. Ipak, stanje u Jadranu je dobro, njegova visoka biološka raznolikost se održava, domaće vrste uspješno ograničavaju rast populacije došljaka. - govori.
- Što se tiče planktona, recimo zelena alga Caulerpa taxifolia jedna od tropskih algi, ona je pobjegla iz akvarija i uspješno se održava, iako smo mi još uvijek umjereno more, krenula je sa invazivnim širenjem, ali sad je ipak ograničena na određena područja i ne širi se toliko agresivno, znači još uvijek dominiraju naše alge. - kaže Mirna Batistić i navodi i pojavu toplovodne meduzice Paracytaeis octona.
- Veći broj ribljih vrsta se udomaćio, ali i dalje nisu uspjeli poremetiti ravnotežu Jadrana, upravo zbog tog velikog biodiverziteta Jadrana. I to je nešto što moramo pratiti iz godine u godinu. - kaže ona.
Ihtiolog na splitskom Institutu za oceanografiju i ribarstvo Jakov Dulčić ranije je kazao za Hinu da je tijekom posljednja tri desetljeća zabilježen dolazak 46 novih vrsta riba u Jadransko more, u kojem živi više od 460 vrsta riba.
Jedna od najgorih invazivnih vrsta vatrenjača, podrijetlom iz Indo-Pacifika, a jedna od najubojitijih je plavotočkasta trumpetača. Mirna Batistić dodaje ribe papigaču, ribu lav, napuhaču i druge. Vrste koje dolaze ne uspijevaju zatvoriti ciklus u Jadranskom moru i nestaju, onda ponovno dolaze. Nadamo se da će tako i ostati, kaže.
Znanstvenici ne mogu biti sigurni šta će se dogoditi
Vilibić napominje da gotovo nema svojstva mora koje se ne mijenja u posljednjim desetljećima. Npr. kemija mora: količina otopljenog kisika u dubljim slojevima je vrlo osjetljiva na ovakve promjene, te se smanjuje u dubokim morima. Ne samo u Jadranu nego u cijelom svijetu.
Također, zbog veće raslojenosti mora, manje hranjivih soli dolazi blizu površine mora, odnosno u područje u kojem se odvija fotosinteza, što ima za posljedicu siromašniji živi svijet.
- To se odnosi na sve zajednice od primarne produkcije, fitoplanktona, pa nadalje. Postoje još mnoge posljedice - npr. acidifikacija mora i transport ugljika u duboke slojeve, budući je more rezervoar za ugljikov dioksid u atmosferi. Bliska budućnost će zapravo slijediti sve ovo što se opaža danas i što sam opisao, jedino je pitanje granice izdržljivosti i prilagodljivosti prirode, okoliša i ljudi - svi mi imamo nekakav prag izdržljivosti, i kad ga se pređe, onda… - ostavlja u zraku odgovor o budućnosti oceanograf s Instituta Ruđer Bošković Ivica Vilibić.
Mirna Batistić s Institutu za more i priobalje u Dubrovniku kaže da oceanografi imaju praćenja Jadranskog mora od 1998., što je država financirala, na čemu su surađivala tri morska instituta, u Rovinju, Splitu i Dubrovniku.
- To je financiranje ukinuo i prebačeno na novi model, preko projekata, i mi se sad borimo za projekte i na taj način pratimo. Međutim, od projekta do projekta prođe neko vrijeme, i gubi se kontinuitet. Onda, svaki put se projektima nešto mijenja, nešto je novo. To su te kontradikcije. A u zadnje vrijeme, mi smo kao južnojadranski institut organizacijski pripali Sveučilištu u Dubrovniku, i nastali su veliki problemi sa znanstvenim statusom istraživača. - kaže Mirna Batistić.
Znanstvenici ne mogu biti sigurni što će se dogoditi, ali ako temperatura mora nastavi rasti, more bi moglo postati stanište za toplovodne vrste. U tom slučaju bi ove domaće vrste umjerenih mora mogle doživjeti povlačenje, recesiju. Ali to je tvrdnja za dalju budućnost, kaže dubrovačka biološka oceanografinja i zaključuje:
- Nadamo se da i neće biti, da će ljudi malo početi razmišljati o tome što rade i kako rade prirodi. - rekla je Mirna Batistić.
(Hina)
bioraznolikostmorerekordne temperature mora
Pročitajte još
MORE I RIBOLOV
NAOBLAKA JE POŽELJNA PRI DNEVNOM LIGNJOLOVU
MORE I RIBOLOV
TRP, KACAMARIN, ČUDOTVORNO JE BIĆE
MORE I RIBOLOV
TOPLO MORE PRODUŽILO SEZONU LOVA NA ORADE, NAJBOLJE MASNIM MAMCIMA
MORE I RIBOLOV
SVJETLO NE SAMO DA POVEĆAVA ULOV U NOĆNOM RIBOLOVU NEGO SMANJUJE I NEŽELJENI ULOV
MORE I RIBOLOV
MJESEC STUDENI NAJOBLAČNIJI JE U GODINI, KAKO TO UTJEČE NA RIBOLOV I ŠTO SE TADA NAJBOLJE LOVI
MORE I RIBOLOV






