TJEDNI RAZGOVOR: RAVNATELJICA MUZEJA I GALERIJA KONAVALA ANTONIA RUSKOVIĆ RADONIĆ
Status kulture je provincijalni
Piše: Kate Šutalo Cvjetković
Poznata dubrovačka slikarica, čuvarica konavoske baštine Antonia Rusković Radović ušla je u drugi mandat na čelu javne ustanove u kulturi Muzeji i galerija Konavala. Pred protekli mandat na tu se funkciju javilo čak devet kandidata, a ovoga puta je bila jedina pa je i jednoglasno odabrana.
- Baš mi je žao što se nitko nije javio. Možda osjećaju da smo nabili prejak i specifičan tempo koji bi trebalo nastaviti i nitko se nije našao u priči koju smo osmislili. Konavoski muzeji i galerije bili su ustanova bez jasne vizije, uglavnom tek izložbeni prostor, ali sad imamo izložbenu i izdavačku djelatnost, mnoge projekte u zajednici, svakodnevno pišemo blog, te dosta projekata i gostovanja. – kazala je u Tjednom razgovoru za Južni Antonia Rusković Radović.
PREKO BLOGA MUZEJ „PLASIRALI U SVIJET”
Čini mi se kako se upravo MIGK po prepoznatljivosti, odnosno po interakciji s javnostima kroz različite program, na neki način ističe među drugim ustanovama u kulturi na jugu Hrvatske.
- Drago je to čuti i jer naši zaposlenici dobro osjete težinu aktivnog rada. Imamo 15 zaposlenika u četiri jedinice i to Arheološki muzej u Pridvorju, Kuća Bukovac u Cavtatu, Zavičajni muzej Konavala u Čilipima te Odjel za opće stručne poslove na Grudi. Stručni ljudi rade i onaj nestručni dio. Nemamo spremačicu ni čistačicu, sve sami za sobom redimo. Kad gledate iznutra, teško je kad se mjerimo s drugih sličnim ustanovama. Ali onda kad završimo neki projekt, ljudi su prezadovoljni. Tih 15 ljudi stvarno radi veliki posao. Zadovoljni smo s našom aktivnošću prema vani. Smatram da muzej nije institut, već treba biti spona između znanosti i zajednice, privlačiti djecu, mlade, stare... Meni se nekad čini da toliko toga nismo napravili, ne stignemo sve što želimo i planiramo.
Jedan od projekata koji ima odličnu percepciju javnosti i osvojio je nekoliko nagrada je blog.
- Blog nam je otvorio oči za neke stvari koje inače nismo uzimali u obzir. U ožujku 2020. godine na početku pandemije, kad je proglašen lockdown zaključili smo da bismo trebalo nešto raditi. Počeli smo svakodnevno pisati blog o prirodnoj i kulturnoj baštini Konavala. Sad se skupilo već oko 700 tekstova, a statistike su nam otkrile i nove stvari. Naš blog se otvara ne samo u Konavlima i Dubrovniku, već još više i u Splitu, Zagrebu, Engleskoj, Francuskoj, SAD-u što znači da smo preko njega naš mali muzej plasirali diljem svijeta. Shvatili smo da muzej funkcionira, ne samo uživo, nego i virtualno. Vidimo da se svakodnevno otvaraju i stariji tekstovi, ljudi traže slike, koriste ga kao enciklopediju. To nas jako veseli. I zato nismo prestali pisati blog kad je pandemija popustila već ga i dalje svakodnevno pišemo.
Razmišljate li te tekstove i tiskati?
- Konavoska Matica hrvatska i Turistička zajednica zainteresirane su za objavu tekstova o Cavtatu, jer ne postoji nijedna kulturna monografija Cavtata. Tako se nadamo objavi pedesetak cavtatskih tekstova u dvojezičnom izdanju ogranka Matice hrvatske Konavle početkom ljeta. Bitno nam je na neki način izdvojiti i dio o prirodnoj baštini jer su posebnu pažnju privukle priče o samoniklom bilju.
VELIKI IZDAVAČKI POTHVAT
Koliko je korona donijela promjena u radu?
- Korona nam je napravila velike probleme. Morali smo prekinuti s dosta posjećenim dječjim radionicama i tijekom lockdowna nije bilo posjeta muzeju. Sad je teško vratiti se na stare mehanizme, ljudima je puno teže doći i galerije i muzeje. Svi imaju te svoje ekrane na kojima vide sve što se događa. Teško je vratiti te stare aktivnosti, ali mi se trudimo i mislim da nam uspijeva. Ljudi se vraćaju i to je bitno i dragocjeno.
Što planirate dalje?
- Radimo na redovnim radionicama u Zavičajnom muzeju i Kući Bukovac. Povremeno imamo i radionice izrade nakita od različitog elektroničkog otpada. Ove godine nam je najvažnije obilježiti sto godina od smrti Vlaha Bukovca pa od siječnja svakog četvrtka imamo stručna predavanja o njegovom životu i djelovanju. Pripremamo i veliki izdavački pothvat, a to je velika monografija na kojoj već nekoliko godina radi Igor Zidić i nadam se da će biti predstavljena na Bukovčev rođendan 5. srpnja. Monografija je maestralna, na gotovo 700 stranica donosi ne kataloški, već tematski i konceptualni prikaz života Vlaha Bukovca u odnosu na tadašnja književna i politička događanja. Veseli nas i priprema kataloga i izložbe o Bukovcu u kolektivnoj memoriji Cavtata i osobnim vezana slikara s njegovim rodnim krajem. Mnogi poprate njegov slikarski momenat, a mi se želimo baviti i intimnim pričama, arhivom i kolekcionarskim zbirkama. Kuća Bukovac na neki je način početak i kraj istraživanja o tome umjetniku. Za muzej u Čilipima pripremamo izložbu o konavoskom iseljeništvu, u prvom redu u Ameriku te o benefitima od iseljenika za Konavle. U Arheološkom muzeju priprema se izložba o arheologiji u podzemnim špiljama, jer želimo prikazati tu podzemnu čipku u konavoskom kraju.
MORAMO BITI ZADOVOLJNI ŠTO SMO U PANDEMIJI SAČUVALI RADNA MJESTA
A kakva je situacija s financijama?
- To je najteži dio. Naš proračun iznosi oko 2,5 milijuna kuna, od čega je milijun kuna vlastitih prihoda. Održavanje objekata pokušavamo isfinancirati kroz Erasmus programe, dok plaće i hladni pogon osigurava Općina Konavle koja je i osnivač ustanove. Moramo biti zadovoljni što smo u pandemiji sačuvali radna mjesta, ali ne smijemo zapošljavati sezonske radnike, pa sami dežuramo i radi se u dvije smjene. Stalno nešto i nekoga molimo za novac i sretna sam kad izdamo katalog što je naskuplji dio izložbe. Gruba su vremena, ali mi se trudimo, bez mnogo novaca sačuvati i prezentirati vrijednu i važnu građu.
Što je sad s projektom Konavoski vez kojeg ste osobno pokrenuli?
- Baš u petak na radionici Konavoskog veza komentirali da radimo već 10 godina. Kroz taj smo projekt zaštitili konavoski vez i proveli različite radionice. Na prvoj radionici za djecu u OŠ Cavtat nam se javilo stotinu djece. Uspjeli smo popularizirati konavnoski vez u generacijama koje su već bile odmaknute od vezenja. Imam i sliku djevojčice koja veze na autobusnoj stanici. To je predivno. Korona je i to usporila pa smo zato snimili klipiće za Youtube, koje još trebamo montirati i postaviti. Onda će svatko zainteresiran moći otvoriti tutorijal i pratiti obuku za konavoski vez. Moram reći da je taj vez i izrada svile nešto što je ponovno saživjelo u konavoskom kraju. Sad bismo trebali raditi na popularizaciji obrade i bojanja vune jer rijetki pojedinci to znaju, a prije 50, 60 godina to je bio svakodnevni posao u konavoskom kraju.
ŽELIM ODRŽATI GALERIJU, NEĆU U MIGK -U OSTATI VJEČNO
Dugo godina ste radili samostalno kao slikarica. Stižete li sad slikati?
- Minimalno slikam. Tek nešto malo vikendom jer želim održati moju galeriju, kojoj se planiram vratiti. Neću u MIGK -u ostati do kraja života, brzo će se i tu pokazati potreba za novim ravnateljem i svježim idejama. Za ovakve ustanove je smrt ako zaposlenici razmišljaju da im je to zaposlenje do mirovine.
Kakav je po Vama trenutni status kulture u našim krajevima?
- Status kulture je provincijalni. To se odmah vidi jer se na svim razinama u krizi najprije rezalo kulturi. Takvo stanje je posljedica dugogodišnje nerada u kulturo i društvu. Trebalo bi novim generacija objasniti da nije kultura samo kad netko otvori izložbu i pravi se važan, već treba osvijestiti bogatstvo baštine i pitanje identiteta, ali i korištenje kulture u gospodarstvu i turizmu. U mnogim zemljama je udio kulture u BDP-u dosta visok, a u nas joj se ne daje na važnosti i ne prepoznanje značaj. Mnogi muzeju su samoodrživi i odlično rade, ne na uštrb građe, baštine i lokaliteta, već nude kreativne programe kroz koje privlače novac.
antonia rusković radonićmuzeji i galerije konavalatjedni razgovor
Pročitajte još
Muzeji i galerije Konavala
IVAN KUŠELJ IMENOVAN ZA V.D. RAVNATELJA
VELIKO OTKRIĆE U CAVTATU
ARHEOLOZI U KONAVLIMA PRONAŠLI NETAKNUT SARKOFAG
NAKON RESTAURACIJE
U CAVTAT VRAĆEN BARJAK SV. NIKOLE AUTORA VLAHA BUKOVCA
ZASAD JE PRIHVAĆEN PRIJEDLOG OTKUPA KUĆE KOJA SE NALAZI UZ MUZEJ U ČILIPIMA
OPĆINA KONAVLE SPREMNA JE OTKUPLJIVATI NEKRETNINE KAKO SE NE BI PROMIJENIO IZGLED TRGA U ČILIPIMA
AMFORE SU PRONAĐENE PRETRAGOM KUĆE U CAVTATU
AMFORE PRONAĐENE TIJEKOM KRIMINALISTIČKOG ISTRAŽIVANJA PREDANE MUZEJIMA I GALERIJAMA KONAVALA
Otvorena izložba Mija Šiše Konavljanina






