GEOMORFOLOŠKI SPOMENIK PRIRODE
Špilja Šipun nije samo čudo Cavtata, ona je pravo biološko čudo
Špilja Šipun u Cavtatu, koja je ujedno i geomorfološki spomenik prirode, jedno od najvećih prirodnih blaga u našoj županiji, a uz stručno vodstvo djelatnika Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko - neretvanske županije organiziran je njen obilazak. Sudionici obilaska imali su priliku posjetiti čuvenu i vrijednu špilju Šipun uz predavanje o postanku špilje, njenih stalagmita i stalaktita s posebnim osvrtom na njenu bioraznolikost, kao i fenomen anhijalinog jezera i važnost svih organizama u špilji za cjelokupni ekosustav.

Špilja Šipun smještena je na sjeveroistočnom dijelu poluotoka Rat u Cavtatu i zaštićena je kao geomorfološki spomenik prirode 1963. godine. Poznata je po anhijalinom jezeru i velikoj dvorani sa sigastim nakupinama, od kojih najatraktivnija siga nosi ime svetog Vlaha. Dužina špilje je 165 metara, a širina 32 metra.

Osim što je špilja Šipun dom određenim endemskim organizmima, ona je ujedno i tipsko nalazište, što znači da su u njoj po prvi puta nađene, te na temelju tih uzoraka opisane, određene vrste organizama. Osim raznolike faune, Šipun sadrži čak pet zasebnih podzemnih staništa, a to su dubokomorska fauna (u najdubljem morskom sloju anhijalinog jezera), stigobiontna fauna (u površinskom, slatkovodnom sloju), slatka i morska fauna (u bočatom sloju) te kopnena (troglobiontna) fauna podijeljena na podskupine, a u svakom od spomenutih staništa živi zasebna fauna kojoj odgovaraju ekološki uvjeti pojedine ekološke niše.

Anhijalino jezero u špilji Šipun od posebne je važnosti jer se sastoji od tri odvojena sloja: sloj slatke vode na površini, sloj miješanja slatke i slane vode te morski sloj na dnu. Upravo zbog toga Šipun je pravo biološko čudo jer ima čak pet zasebnih podzemnih staništa i pripada grupi ekološki posebnih speleoloških objekata koje nazivamo anhijalini speleološki objekti.

Neki od najvažnijih stanovnika špilje, kojima je ona jedino stanište, posebne su vrste pauka, lažištipavaca, grinja, veslonožaca, puževa i kornjaša.
Smatra se da postanak anhijalinog jezera vuče korijene iz daleke geološke prošlosti, iz mezozoika (kreda, 146 – 65,5 milijuna godina pr. Kr.). Tijekom tog razdoblja nastala je pukotina, koja je nakon zadnjeg glacijala (prije deset tisuća godina) uvjetovala dotok morske vode u špilju, dok je s površine u špilju dotjecala slatka oborinska voda te je tako nastalo anhijalino jezero.
Potopljeni stalaktiti. Foto: B. Jalžić
Šipun je zaista impozantna špilja i nijednog posjetitelja ne ostavlja ravnodušnim. Bez obzira na njenu ne toliko impozantnu veličinu, odnosno dubinu i na ovom primjeru možemo vidjeti da se u malim „stvarima“ krije ono nešto posebno što može izmamiti osmijeh na lice.
Kako bismo znali vrednovati ono što nam je priroda podarila, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko - neretvanske županije kontinuirano provodi edukacije jer je upravo edukacija način na koji će, svatko od nas kao pojedinac, na najbolji način naučiti vrednovati i očuvati (zaštićene) prirodne vrijednosti oko nas.
JP
Pročitajte još
SJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA
NAČELNIK KONAVALA: NIJE KOREKTNO USPOREĐIVATI PARKING U CAVTATU SA STRAVČOM ILI GRUDOM
U ORGANIZACIJI MINISTARSTVA REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE
U CAVTATU ODRŽAN DAN INTERREG SURADNJE
GORDAN JANDROKOVIĆ U KONAVLIMA
I PREDSJEDNIK SABORA OBIŠAO GRADILIŠTE ŠKOLE U CAVTATU
ZAKLJUČCI SA SKUPA BIT ĆE DOSTAVLJENI OPĆINI I ČISTOĆI DUBROVNIK
BUNA GRAĐANA U CAVTATU, POSKUPLJENJE ODVOZA OTPADA NIJE JEDINI PROBLEM, CAVTAĆANI SU OSTALI I BEZ PARKING MJESTA
NAČELNIK OPĆINE KONAVLE BOŽO LASIĆ NAKON VELIKOG ARHEOLOŠKOG OTKRIĆA
KONAVLE KRIJU NEPROCJENJIVA SVJEDOČANSTVA BOGATE POVIJESTI I KULTURNE BAŠTINE
PREKRILI SU PROMETNI ZNAK






