Na sadržaj

VIJEĆNICI U BLATU ČEKAJU DOKUMENTACIJU O PRIJAVI NA NATJEČAJ ZA PROJEKT „NASTAVAK UNAPREĐENJA USLUGA ZA DJECU U SUSTAVU RANOG I PREDŠKOLSKOG ODGOJA”

Ravnateljica Blare Marija Šimić Marinović uputila obrazloženje, ali ne i dokaze zašto Blato nije dobilo sredstva za produžen rad vrtića

S juga

3 min čitanja
Blara i dalje u središtu blatske pozornosti
Blara i dalje u središtu blatske pozornosti / FOTO: JP arhiva

Piše:

Vijećnici Općinskog vijeća Općine Blato još su na sjednici u listopadu od općinskog načelnika Ante Šeparovića tražili odgovor na pitanje zašto Općina nije dobila sredstva iz Europskog socijalnog fonda za projekt „Nastavak unapređenja usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja”, koja su namijenjena za produženi rad vrtića. Šeparović je tada krivnju svalio na zaposlenike Blare – blatske Razvojne agencije pa su, revoltirani njegovim tvrdnjama, bivši zaposlenici Blare Jurica Petković i Tomislav Šeparović, koji je inače bivši ravnatelj tamošnje Razvojne agencije, uputili dopis u kojem demantiraju načelnika.

Nakon što je njihov dopis na sjednici Općinskog vijeća početkom studenoga pročitala predsjednica Kluba vijećnika SDP-a Marija Bačić, vijećnici su tražili objašnjenja od načelnika. Šeparović je tada obećao kako će natječajnu dokumentaciju vijećnicima dostaviti do iduće sjednice koja bi se trebala održati do kraja mjeseca. Obećao je sve materijale staviti i na web stranice Općine. No, umjesto dokumentacije na stranicama Općine Blato osvanulo je priopćenje ravnateljice Blare Marije Šimić Marinović. Priopćenje u kojem je samo iznijela niz tvrdnji, bez da je objavila natječajnu dokumentaciju, prenosimo u cijelosti.

„U odgovoru na vijećničko pitanje, upotrijebljen termin „zakasnili podnijeti prijavu“, koristio se za financijsku omotnicu kao što stoji u obrazloženju a s obzirom da je nakon provedene detaljne analize utvrđeno da je prijava kasno poslana s obzirom na iznos raspoloživih sredstava. Naime, predmetni natječaj se provodio po sistemu „najbrži prst“, definitivno nepošten princip koji se prema najavama ministrice Nataše Tramišak ukida od ove financijske perspektive za natječaje koji se provode od sredine 2022. godine.

U uputama za prijavitelje je sve ovo bilo jasno definirano, odnosno postupak prijave je zaključivan trenutkom predaje Zahtjeva u poštanskom uredu, koji na omotnici naznačuje vrijeme prijave, uključivo datum, sat, minutu i sekundu slanja istog. Kodni brojevi koji se dodjeljuju svakom pristiglom zahtjevu od strane Pisarnice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koji je provodio postupak obrade, nemaju veze s trenutkom prijave u poštanskom uredu.

Tako je potpuno bespredmetno navoditi kako je upitno zašto su na natječaju prošle prijave kodnih brojeva 234, 238, 239 kako se navodi u dopisu vijećnicima Općine Blato. Naime, nakon dodjele kodnih brojeva (nazovimo ih zadnjim brojevima u nizu kod klasifikacijskog označavanja dokumenata), isti se rangiraju prema otisnutom vremenu predaje pošiljke u poštanskom uredu. Iz tog se razloga i dogodilo da je općina Vela Luka s kodnim brojem 234 obrađena te da su joj dodijeljena sredstva, dok općini Blato s kodnim brojem 233 nisu, niti je prijava ušla u razmatranje. Iz razgovora s djelatnicima općine Vela Luka doznali smo kako su isti prijavu predali u 09:01 minutu, dok je provjerom naše prijave utvrđeno kako je ista predana u 09:07. Kako je za vjerovati da su s otoke pošiljke otpremljene u istoj poštanskoj vreći, te da su istog dana stigle u pisarnicu HZZ-a, tako je na red za „kodiranje“ prije stigla blatska prijava od one općine Vela Luka. No kasnijim poretkom utvrđeno je kako je Vela Luka prijavu u poštanski ured predala ranije od Blata. Vrijedi spomenuti kako u sistemu „najbrži prst“ vrlo često ulogu igra i sekunda prijave. Općina Blato i Blara ne poriču kako se radi o uskraćivanju prava na prolazak našeg, možda i kvalitetnijeg projekta od većine Ugovorenih, ali pravila su bila jasno postavljena, te je trebalo učiniti sve kako bi se prijava predala čim prije, a sve kako bi upala unutar prijava za koje su osigurana sredstva. Poznavanje ovakvog modela prijava i potrebe za hitnošću, sigurno je bila poznata i bivšim djelatnicima BLAR-e.” - navodi u priopćenju ravnateljica Blare Marija Šimić Marinović. 

JP

Podijeli:

blarablatodječji vrtić blatoMarija Šimić Marinović

Pročitajte još