TJEDNI RAZGOVOR: NAČELNIK OPĆINE KONAVLE BOŽO LASIĆ
Problemi s financijama su počeli i prije korone, nismo Dubai da možemo pokriti veliki nadstandard
Piše: Nikolina Metković
Konavle su općina u Dubrovačko – neretvanskoj županiji koju je kriza izazvana pandemijom koronavirusa uz Grad Dubrovnik najjače pogodila. Konavoski općinski načelnik Božo Lasić za Južni ističe kako je razlog tome velika ovisnost o turizmu, međutim, naglašava, problemi su počeli i prije korone. Štednju u Općini Konavle, Lasić najavljuje i u 2022. te naglašava kako su plaće zaposlenima smanjene za 30 posto.
Greška je političara koji su radili to što su radili, mi smo imali krive matrice i danas ljudi očekuju da im sve nude besplatno, a ne može to baš tako. - rekao je između ostalog načelnik Općine Konavle Božo Lasić.
Zašto su Konavle uz Grad Dubrovnik jedinica lokalne samouprave u Županiji koje je najviše pogodila kriza izazvana pandemijom koronavirusa?
- Zato što smo najviše radili, šalim se! Konavle, Dubrovnik, Dubrovačko primorje i dijelom Župa dubrovačka, jedinice su koje je kriza najjače pogodila jer smo najovisniji o turizmu. Naši problemi s financijama su zapravo počeli i prije korone. Naime, različitim fiskalnim reformama neke su općine i gradovi značajno oštećeni dok su neki drugi dobili dio sredstava. Reći ću vam nekoliko primjera, ukidanjem statusa posebne države skrbi, koji je trebalo ukinuti jer je vrijeme učinilo svoje, izgubili smo 12 do 13 milijuna kuna godišnje. Bila je i reforma raspodjele poreza na dohodak pa smo ostali bez dijela sredstava. Ostali smo i bez dijela sredstava od poreza na tvrtke. Dakle sve skupa je to negdje od 18 do 20 milijuna kuna prihoda godišnje bez kojih smo ostali. Velik je to novac za svaku jedinicu lokalne samouprave.
Ali se dosta toga na području Općine Konavle i radilo.
- Da! Mi smo imali jedan ubrzani razvoj, stvarno ubrzani u odnosu na niz drugih općina poput radova na izgradnji kanalizacijske mreže i vodovodne mreže koja je dovedena u sva područja Konavala. Sve je to iziskivalo velike troškove, ne samo izgradnje nego kasnije i održavanja. Mi smo zajednica od oko sedam do osam tisuća stanovnika, imamo svoju Čistoću, svoj Vodovod, dječje vrtiće, muzeje i galerije i uredna izdvajanja za brojne socijalne kategorije stanovništva. Ja sam još puno prije korone govorio da ćemo zapasti u krizu i došla je korona koja je srezala naše prihode za oko 50 posto. Mi smo 2018. imali 64 milijuna kuna izvornog prihoda u proračunu, da bismo došli na 20 do 30 milijuna kuna izvornih prihoda što je katastrofa. Znači, naš je izvorni proračun bio ravan županijskom izvornom proračunu – 64 milijuna kuna, i to se sve prepolovilo i tu smo gdje jesmo. Ipak, zahvaljujući nekim našim mjerama od ranije, štednji koju smo imali i prije korone, opstali smo. Imamo određene rezerve iz kojih se pokrivamo, ali to ne može trajati u nedogled.
Imali ste nedavno u Dubrovniku priliku razgovarati s premijerom Andrejom Plenkovićem, jeste li mu iznijeli probleme?
- Da, čak smo ga o svemu i pismenim putem obavijestio i dobili smo određena obećanja da će nam se pomoći. Tražimo jednu vrstu pomoći, ne pomoć nego da se određenim zakonskim propisima nešto napravi. Možda će to biti kroz fond za poravnanje ili na neki drugi način, ali nešto se mora napraviti. Primjerice, kroz fiskalne reforme Metković je dobio 20 milijuna kuna, a mi smo toliko izgubili. Ne ljutim se ja što su oni to dobili, dapače, ali mi smo u situaciji koja nije dobra.
Premijer je kazao kako će se pomoći kroz beskamatne zajmove.
- Da, bila bi to jedna vrsta jednokratne beskamatne pomoći, ali još ništa ne znamo, čekamo jer treba valjda na razini države donijeti odluku. Nekakav zakonski prijedlog će se već donijeti i već su navodno osigurana neka sredstva za nas, Primorje, Župu.
Dijelu Konavljana nije se svidjelo poskupljenje vrtića.
- Nije moglo drukčije. Mi smo plaće svojim zaposlenima smanjili za 30 posto i mislim da smo mi od svih jedinica lokalne samouprave najviše smanjili plaće, a nemamo veliki broj zaposlenih.
Smanjene plaća je još uvijek na snazi?
- Apsolutno jer nema novca. Poskupljenje vrtića bilo je nužno, svi su troškovi porasli, recimo, javnu rasvjetu smo plaćali 800 tisuća kuna plus PDV, a iduće godine bi taj iznos trebao rasti na 1,2 milijuna kuna, zamislite koliko je to povećanje, to su cifre od kojih boli glava. Pogledajte samo cijene hrane, sve ide gore. Nitko dok je vodio dijete u vrtić nije pitao zašto ga vodi za 200 kuna, nitko ne pita kolike su naše obveze. Dakle, puno je tog nadstandarda.
Treba li se općenito ići u smanjene tih nadstandarda?
- Apsolutno, to je greška političara koji su radili to što su radili, mi smo imali krive matrice i danas ljudi očekuju da im sve nude besplatno, a ne može to baš tako. Mi u Konavlima imamo zdravstvo, imamo hitnu koju plaćamo, kardiologa, fizijatre, fizioterapeuta, imao tri zubara. Toliko nadstandarda na oko sedam, osam tisuća stanovnika nije normalano, a pogledajte samo jednu Austriju, Švedsku, Njemačku, ni kod njih ni igdje drugdje ne postoji toliki nadstandard. Došlo je vrijeme da se to ne može, mi nismo Dubai da imamo naftu pa da to sve možemo pokriti.
Hoće li biti novih poskupljenja koja će se odraziti na stanovništvo?
- Ne, nećemo ići u radikalna poskupljenja jer povećanjima nameta prema stanovništvu ne može se napuniti proračun, to nema smisla. Neke ćemo stvari kroz iduću godinu morati rezati ili ukidati?
Na primjer...
- Neću još ništa najavljivati jer se borimo da ništa ne ukidamo. Usluge iz zdravstvenog spektra nećemo smanjivati, ići ćemo u rekonstrukciju javne rasvjete u smislu da ćemo uvoditi štednu rasvjetu i možda će naše tvrtke preuzeti njezino održavanje. Uvodit ćemo štednu rasvjetu i tražiti kredit za taj projekt da prepolovimo troškove.
Pretpostavljam da u Općini radite planove s ciljem smanjena te ovisnosti o turizmu.
- Shvatili smo mi kolika je zapravo naša ovisnost o turizmu i pokušavamo kroz gospodarsku zonu dovesti tvrtke koje će se baviti određenom proizvodnjom i drugim djelatnostima s kojima će tu ovisnost smanjiti. Imamo puno ideja i projekata na kojima već radimo, od solarne energije do nekih vrsta proizvodnja koje se mogu razvijati na području općine Konavle i mislim da smo na dobrom putu. Mi ćemo tu ovisnost smanjiti samo za to treba vremena.
Pomažete li i dalje poduzetnicima ne bi li opstali u ovoj krizi?
- Imali su dosad značajne mjere i ove ćemo zime tu nešto malo korigirati oko korištenja javnih površina, ali to će morati početi plaćati jer moramo funkcionirati. Te mjere ne mogu biti na snazi unedogled.
Kakva je bile sezona u Konavlima?
- Nije bila loša, ali nije bila ni dobra dobra, bila je na razini 45 posto 2019. Bila je dobra od Pelješca prema Istri, ali u nas nije bila dobra. Ne govorim da je bila loša, ali strašno me ljuti kad čujem da je bila dobra, ona jest bila dobra, ali ne na onoj razini potrebnoj za oporavak.
božo lasićopćina konavletjedni razgovor
Pročitajte još
KONAVOSKI PRORAČUN SKORO 50 MILIJUNA EURA, ALI NAČELNIK LASIĆ UPOZORAVA:
VELIKI DIO PRORAČUNA UNAPRIJED JE DEFINIRAN, PROSTOR ZA SLOBODNO ODLUČIVANJE JE OGRANIČEN
USVOJEN JE PRORAČUN OPĆINE KONAVLE ZA 2025. GODINU
BOŽO LASIĆ: MEĐU ONIMA SMO S NAJVEĆIM IZDVAJANJIMA ZA STARIJE
NAČELNIK OPĆINE KONAVLE PODNIO IZVJEŠĆE O RADU
ŠTO SE SVE RADILO I ŠTO SE RADI U KONAVLIMA
Veliki udio nose projekti izgradnje nove škole i poduzetničke zone u Čilipima
OPĆINA KONAVLE IMAT ĆE NAJVEĆI PRORAČUN U POVIJESTI
Dan Općine Konavle
ŠTO SE SVE URADILO U KONAVLIMA POBROJAO JE NAČELNIK LASIĆ
„ELEKTROŠOK” U JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE






