KANDIDATKINJA MOŽEMO ZA GRADONAČELNICU KORČULE IGRA ŠAIN KOVAČEVIĆ:
PRIORITET NAM JE STVARANJE JAVNOG STAMBENOG FONDA ZA MLADE I DEFICITARNE KADROVE
Piše: JP
Možemo u Korčuli na ove lokalne izbore izlazi samostalno, s vama kao kandidatkinjom za gradonačelnicu. Listu ste već predstavili – kakve su reakcije i s čim ste dosad izašli pred birače?
- Listu smo predstavili prije gotovo mjesec dana i nema tu velikih iznenađenja – na njoj su članovi naše lokalne grupe, ljudi koji već dugo rade zajedno, dobro se poznaju i svi doprinose svojim angažmanom.
Naš program nije sastavljen preko noći – rezultat je višegodišnjeg rada u Gradskom vijeću, razgovora s ljudima na terenu i stvarnog suočavanja s lokalnim problemima. Fokusirani smo na ono što se zaista može napraviti – od manjih, konkretnih pomaka do većih, dugoročnih projekata koji imaju jasan smjer razvoja Korčule. Predstavili smoi veći dio programa – od komunalnih pitanja do stambene politike, mjera za mlade i prometa. Reakcije su stvarno dobre; ljudi nas kontaktiraju, postavljaju pitanja, predlažu dodatne ideje i prepoznaju da nudimo konkretna rješenja za svakodnevne probleme.
Koji su najveći problemi Grada Korčule?
- Svakako je jedan od gorućih problema Grada Korčule pitanje zemljišta u Kalcu. Grad je, napokon isplatio vlasnike deposediranog zemljišta, podigao kredit u iznosu od 2,5 milijuna eura, – i to za zemljište koje je u konačnici upisano na državu.
Nažalost, država se u klasičnoj maniri HDZ-a, prema Gradu ponijela maćehinski – umjesto da preuzme odgovornost, ponudila je Gradu tek djelomičan beskamatni kredit, kojeg je nazvala "spasonosnim rješenjem". No, jedino istinski pravedno rješenje jest da država prenese vlasništvo nad zemljištem u Kalcu na Grad Korčulu – jer je upravo Grad to zemljište i platio. Tek tada će ovaj problem biti uistinu riješen, a Grad pravedno obeštećen.
Istaknula bih i donošenje prostornog plana Grada Korčule. Grad je izradio kvalitetan dokument koji štiti prostor, ali istovremeno omogućava održiv razvoj i investicije. Naša Lokalna grupa uložila je mnogo truda i vremena u taj proces, a s ponosom mogu reći da je većina naših primjedbi i prijedloga prihvaćena.
Između ostalog, zaštitili smo naselje Berislava Kalogjere, škoje, zeleni pojas u Svetog Nikole, kao i sportske lučice u Svetog Nikole i na Punti Jurana, zadržali smo drustvenu namjenu gatera i krenuli u planiranje te zone.
Također smo uveli arhitektonsko-urbanisticki natječaj i sudjelovanje javnosti kao podlogu za projektiranje ključnih zona grada. Grad je bio pod velikim pritiskom tijekom izrade plana, ali nije popustio – to zaslužuje poštovanje.
Nažalost plan još uvijek čeka potvrdu resornog ministarstva. To je zabrinjavajuće i teško se oteti dojmu da iza tog zastoja ne stoji nešto dobro.
Mislite li da će Grad trebati prodavati gradsku imovinu kako bi nastavio funkcionirati i dovršiti započete projekte s obzirom na rate kredita za zemljište u Kalcu?
- Iskreno se nadam da se takva praksa više neće ponavljati. Naš stav je uvijek bio jasan – gradska imovina se ne prodaje, već se stavlja u funkciju za dobrobit zajednice. Uvjetno smo pristali isključivo na prodaju zemljišta, ne i zgrada, i to onih parcela koje nisu bile namijenjene društvenoj ili javnoj namjeni. Nažalost, zbog nebrige države i nedostatka potpore, Grad je bio prisiljen dati na prodaju zemljišta na području Korčule, Žrnova i Čare, i svi uključeni složili su se o tome konsenzusom. Danas se pitam jesu li građani uopće bili svjesni koliki je pritisak tada bio na Grad, na pročelnike, ali i na sve gradske službe.
Za one koji ne čitaju programe, a takva je vjerojatno većina, što su vam još prioriteti?
- Nova komunalna odluka – to je prva stvar koju ćemo pokrenuti u sljedećem mandatu kao jedan od najučinkovitijih alata za poboljšanje kvalitete života naših sugrađana. U posljednjih deset godina turizam u Korčuli dosegnuo je zavidnu razinu, ponajprije zahvaljujući ljudima koji ovdje žive tijekom cijele godine – od turističkih vodiča do ugostitelja. No, u bocu od jedne litre ne mogu stati dvije. Danas, kada smo u fokusu investitora sa svih strana, važno je pronaći pravu mjeru. Potrebno je hitno mapirati javne površine i donijeti jasan plan njihova korištenja, uključujući prihvatljive namjene, postavljanje limita razine buke te određivanje površina koje se mogu dati u zakup. Pravila moraju biti jasna i jednaka za sve, a to se odnosi i na red na pomorskom dobru. U krajnju ruku, red nam je potreban i da zadržimo kvalitetu turističke ponude koju danas imamo, u suprotnom režemo granu na kojoj sjedimo.
S druge strane, kako za turizam tako i za lokalno stanovnistvo od velike je važnosti zaštita korčulanskog arhipelaga. Želimo izraditi stručnu studiju za proglašenje Regionalnog parka na području Korčulanskih škoja. To ja najniža razina zaštite koja omogučava razvoj gospodarske aktivnosti. Nažalost i sada se našim zaštićenim područjima - pa i škojima kao dijelom Nature 2000 - upravlja iz Dubrovnika, što nikako nije dobro. Zato je i okosnica našeg Županijskog programa decentralizacija Javne ustanove za zaštitu prirode, kako bi svojim područjima upravljali sami.

Veliku pažnju izazvao je vaš prijedlog stambene politike.
- Prioritet nam je stvaranje javnog stambenog fonda za mlade i deficitarne kadrove, posebno u zdravstvu. Na području grada privatni investitori su u posljednjih 20 godina intenzivno gradili, često uz značajnu podršku gradskih vlasti. Međutim, u svim tim projektima propuštena je prilika da se zauzvrat osigura udio za javne stanove. To je greška koju ne smijemo ponavljati. POS pak nije riješio stambeni problem – zadovoljio je manjinu, bio je skup za gradove, stanovi nisu bili povoljni, bilo je zloupotreba poput iznajmljivanja, a u konačnici je dodatno podignuo cijene nekretnina. U Korčuli se projekt od početka nije mnogo pomaknuo s mjesta, a nedavne zakonske izmjene POS stanove su dodatno poskupjele. Zato se treba okrenuti drugim rješenjima.
Priuštivo stanovanje pod javnom kontrolom, bilo putem zadružnih modela, otkupa stanova za najam ili gradskog fonda nije ideološka utopija, već nužan odgovor na realan problem: sve više mladih ne može sebi priuštiti normalan život u Korčuli jer tržište radi samo za one koji imaju viška novaca. Mi smo pronašli vrlo konkretna rješenja za ovaj problem. S obzirom na trenutno ograničene mogućnosti gradskog proračuna, najrealniji i najbrži način za njegovo rješavanje je aktiviranje gradskog zemljišta kroz suradnju s odgovornim privatnim investitorima.
Imamo i konkretan, uspješan primjer takvog modela – prostor bivšeg restorana Liburna. Danas je ondje smještena jedna od najboljih knjižnica u Hrvatskoj, uz prostor namijenjen društvenim događanjima. To je primjer kako uz dobru volju i jasnu viziju javni interes može biti stavljen u prvi plan, pa i u suradnji s privatnim sektorom.
Kako inače vidite ulogu Grada u poticanju poduzetništva?
- Privatna inicijativa je početak svega – ne samo u stvaranju profita, nego i u razvoju kulture, obrazovanja i drugih društvenih djelatnosti. Grad mora biti snažan partner poduzetnicima – osigurati jasna, stabilna i transparentna pravila poslovanja koja se neće mijenjati iz godine u godinu. U programu smo razradili razvoj poduzetničkog inkubatora koji će mladim i poduzetnicima u samim počecima pružiti prostor, osnovnu opremu, internet i stručnu podršku, uz co-working prostore za zajednički rad i razmjenu ideja. Ključno je da takvi projekti nastaju u suradnji s lokalnim poduzetnicima i njihovim udruženjima.
Kako Grad Korčula stoji s povlačenjem sredstava iz europskih fondova?
- Priča o europskim fondovima često je postavljena pogrešno – naglasak je na iznosima, a ne na stvarnim potrebama zajednice. Umjesto da se projekti štancaju prema natječajima, trebali bismo razmišljati o njihovoj održivosti i korisnosti za lokalnu zajednicu. Ne zaboravimo i da u većini projekta Grad u određenom postotku sudjeluje proračunskim sredstvima, a ima i dodatnih troškova koji fondovima nisu prihvatljivi. Ništa nije posve besplatno.
Dobar primjer za to je projekt Južnog zida u Korčuli. Sjajno je to izgledalo, dobili smo sredstva za dokumentaciju, a sada imamo rupu na Rampadi, i vlagu u okolnim kućama, i to moramo početi rješavati. Zadnje četiri godine Gradski je proračun već toliko opterećen da nije ni bilo prostora za veće projekte, pa i Južni zid stoji.
Bilo bi izvrsno da smo europskim sredstvima obnovili Naplov kao javnu površinu i doveli ga u funkciju za navodnjavanje i protupozarnu zaštitu, dobili sredstva za kulturni centar za mlade, vrtić, dnevni boravak za umirovljenike - za nas su ta sve važniji projekti od Južnog zida.

Najavljujete li to gradnju kulturnog centra za mlade?
- Mlade u Korčuli se godinama ne shvaća dovoljno ozbiljno, treba ih više uključiti u život grada i potaknuti ih na sudjelovanje u kreiranju gradskih politika. Više od 20 godina oni oblikuju suvremenu, urbanu sliku našega grada. Njihovi programi danas čine nezaobilazan dio kulturnog života Korčule i zaslužuju mnogo jaču institucionalnu i infrastrukturnu podršku. Zato je naš prioritet uspostava trajnog kulturnog i društvenog centra za mlade – prostora koji će uključivati prostore za udruge, kulturne sadržaje, radionice i javne programe.
Takav prostor već postoji samo ga treba namjenski staviti u funkciju.
Kako, iz glavnog urbanog središta otoka, vidite selo, poljoprivredu, ribare? Koliko su vam poznati njihovi problemi?
- Ako želimo izbjeći potpunu ovisnost o turizmu, moramo puno više ulagati u poljoprivredu i ribarstvo. Imamo ogroman potencijal – turizam može biti tržište za domaće proizvode, a ponudu možemo graditi na načelima "od polja do stola". Ali da bi to stvarno zaživjelo, potrebna je ozbiljnija podrška – od Županije, ali i kroz udruživanje i okrupnjavanje proizvođača. Naš kandidat za župana Marko Giljača, kroz svoj program poljoprivredu stavlja u prvi plan – stvari će se početi mijenjati.
Želimo da javni novac ostane u zajednici – da lokalni proizvođači i ribari opskrbljuju škole, vrtiće i domove umirovljenika. Ako unaprijed znaju da će im proizvodi biti otkupljeni, mogu lakše planirati proizvodnju, imati stabilan prihod, a djeca i stariji će jesti kvalitetno i domaće. To je mjera koju možemo odmah pokrenuti.
Ima i drugih, naizgled malih, ali posljedicama značjanih, konkretnih stvari koje Grad već sad može napraviti – na primjer, imamo u lokalnoj komunalnoj tvrtki sjeckalicu za grane koja stoji neiskorištena. To je stroj koji bi maslinarima i vinogradarima olakšao zbrinjavanje otpada. Sječka se može koristiti kao malč koji čuva vlagu i poboljšava tlo, štedi vrijeme i rad. Osim toga, pomaže i u protupožarnoj zaštiti jer se granje ne gomila i ne loži. Predlažemo da se stroj ustupi DVD-u Korčula – tako bi izvan protupožarne sezone mogli dodatno zaraditi, a zajednica bi imala veliku korist.
Najavili ste i jednu poljoprivredno -turističku akciju.
- Planiramo financirati analize kvalitete maslinovog ulja za sve lokalne proizvođače, koji će zauzvrat sudjelovati u natjecanju u sklopu manifestacije “Dani mladog maslinovog ulja”. Tako ćemo potaknuti izvrsnost, unaprijediti turističku ponudu u postsezoni i izgraditi snažan brend korčulanskog ulja kao važan element identiteta i turističke ponude otoka. S obzirom na veliki broj malih proizvođača, uz potporu Županije u budućnosti planiramo poticati osnivanje zadruge, kroz koju bi se korčulansko maslinovo ulje lakše i učinkovitije plasiralo na tržište.
Sportska infrastruktura je, čini se, hit tema ovih izbora. Nudite li i vi što na tu temu?
- Već više od 30 godina nedostaje nam jasna strategija razvoja sporta. Umjesto zajedničke vizije i suradnje, često prevladavaju podjele među klubovima i međusobna nadmetanja, zbog čega na kraju nitko ne dobije ono što mu je stvarno potrebno. Korčula ima sve predispozicije da bude uzoran sportski grad – imamo velik broj stručnjaka, entuzijasta i mladih sportaša. Zato moramo gledati širu sliku, dugoročnu sliku i poticati bolju suradnju među sportskim klubovima. Konkretan korak u tom smjeru je projekt sportsko-rekreativnog centra “Škoj”, koji je naša Lokalna grupa inicirala i razvila u suradnji s Gradom. Projekt uključuje više od 10 sportova, za sve uzraste, sve razine vještina i oba spola. Cilj mu nije samo natjecanje, nego i rekreacija, zdrav život i uključivost svih članova zajednice oko sporta. Projekt trenutačno čeka odobrenje financiranja, a mi ga vidimo kao jedan od prioriteta – ne samo za sport, nego i za jačanje zajednice u Korčuli.
Kao majka djece koja su prošla gotovo sve sportske aktivnosti u gradu, mogu reći da dobro poznajem stanje u korčulanskom sportu i vjerujem da bi dio problema riješila polivalentna dvorana, korištena i u nastavi jer postojeća školska dvorana ne zadovoljava osnovne uvjete. No, kod svih planova i obećanja za novu sportsku infrastrukturu, treba razmišljati održivo. Sportske objekte ne treba samo izgraditi – treba ih i održavati. Zato je nužno izraditi kvalitetnu strategiju razvoja sporta i osmisliti modele za bolju komercijalizaciju postojećih i budućih objekata. U suprotnom, objekti s vremenom propadaju i postaju teret za proračun.
Korčula je vrlo poželjna destinacija za pripreme vrhunskih sportaša – i to je smjer u kojem trebamo ići: razvoj sportskog turizma koji donosi dodatne prihode za održavanje infrastrukture i osigurava dugoročno održiv razvoj sporta u gradu.
S obzirom na to da Korčula, poput većine turističkih gradova, tijekom sezone ima problema s prometnim gužvama i povezanošću, koja konkretna rješenja predlažete za poboljšanje prometne infrastrukture i smanjenje zagušenja?
- Konačni cilj mora biti izmještanje prometa iz grada, uz iznimku stanara i manjih vozila električnih vozila za dostavu. Svjesni smo da je to zasad još uvijek daleka budućnost, ali važno je da postavimo jasan cilj i postupno krenemo u njegovu realizaciju. U međuvremenu, ključno je poboljšati javni prijevoz – i cestovni i morski – s posebnim naglaskom na uspostavljanje redovitih morskih linija koje bi povezivale Bon Repos, Dominče, centar grada, Lumbardu i Žrnovsku Banju. Takav sustav može rasteretiti promet i povećati mobilnost lokalnog stanovništva i posjetitelja. Park & Ride sustav odlično funkcionira i treba ga dalje razvijati.
Moramo biti oprezni kada govorimo o dodatnim parkiralištima. Mi smo, primjerice, predložili zonu Dominče kao moguće rješenje, ali ne smije nam postati praksa da svaku slobodnu površinu u širem gradskom području pretvaramo u parkiralište. Prometno planiranje zahtijeva stručan pristup. Imamo kvalitetnu prometnu studiju iz 2013. godine koju sada treba osuvremeniti i prilagoditi novim okolnostima – a ne nastaviti praksu plaćanja studija koje nakon izrade godinama stoje u “škafetu” i ne koriste se.

Na prošlim lokalnim izborima puno se govorilo o rekonstrukciji ceste Korčula – Račišće. Kako odgovarate na prozivke da ste vi odgovorni za zaustavljanje tog projekta?
- To je toliko daleko od istine da je smiješno. Pokrenuli smo upravne postupke jer su oni, u demokratskom društvu, zakonski alat za reagiranje. Ali nijedan od njih nije obustavio radove, niti usporio. Upravo suprotno – kako bismo spriječili moguću nepovratnu štetu, dodatno smo podnijeli zahtjev sudu za privremenu obustavu radova dok se svi procesi ne završe. Taj je zahtjev, kako smo i očekivali, odbijen još prije nekoliko godina.
Projekt je zaustavljen jer je bio loše pripremljen – s nizom nepravilnosti i ozbiljnih propusta. Na to smo upozoravali od samog početka. Za njegovu obustavu nismo odgovorni mi, već oni koji su ga loše pripremili i vodili na štetu građana. Dapače, da smo ga zaustavili – ne bismo od toga bježali. I dalje smatramo da je ovakav, neizmijenjen projekt rekonstrukcije ceste štetan – ne samo za okoliš, već i za kvalitetu života ljudi koji žive uz njezinu trasu. Zato ćemo i ubuduće koristiti sve zakonske mogućnosti kako bismo postigli izmjene projekta.ž
Naravno da cesta do Račišća mora biti uređena, ali ideja da se ovakav projekt predstavlja kao rješenje za Račišće – jednostavno je neprihvatljiva. Između Korčule i Račišća nalazi se niz naselja: Strećica, Medvinjak, Žrnovska Banja, Vrbovica, Tri Žala, Kneže... Tim se ljudima sada, doslovno, gradi magistrala pred ulaznim vratima. Kad zakorače s praga svojih legalno sagrađenih kuća, naći će se na brzoj županijskoj cesti.
Takav projekt nepovratno uništava jedan od najvrijednijih dijelova obale Korčule. Umjesto da očuvamo taj prostor kao lokalnu cestu s turističkom i rekreativnom funkcijom, pretvaramo ga u prometni koridor. Umjesto da se zajednički borimo za pravu i jedinu održivu opciju – zaobilaznicu.
Račišće je jedino naselje na otoku bez zaobilaznice, a upravo bi ona bila dugoročno rješenje, ne samo prometno, već i razvojno. Takva trasa otvorila bi pristup novim poljoprivrednim parcelama, ojačala razvoj poljoprivrede, dok bi lokalna cesta uz more služila kao šetnica i biciklistička staza, te podržala turističke sadržaje kroz koncesijske dozvole.
Ovaj projekt najbolji je primjer kako se megalomanski projekti rade isključivo s ciljem povlačenja što više sredstava iz europskih fondova – bez stvarne koristi za lokalno stanovništvo.
Možemo! je do sada u Korčuli na svim izborima imao zapažene rezultate, no imaju li lokalni izbori potencijal za nadilaženje ideoloških podjela?
- Ovo su komunalni izbori koji su iznimno važni jer izravno utječu na naš svakodnevni život. Na njima biramo tko će i kako će se voditi naš grad, a to znači tko odlučuje o vodi, odvodnji, javnoj rasvjeti, gradnji, vrtićima, kulturnim sadržajima i uređenju prostora. Odluke s biračkih mjesta izravno će već sutra utjecati na kvalitetu našeg života.
Zato se nadam da ljudi neće pasti u svjetonazorsku zamku koja im se pokušava nametnuti za lokalne izbore.
Dakle mislite da ideologija nije važna za vođenje Grada.
- Ideologija je skup vrijednosti i ideja koje oblikuju naše odluke i naravno da je prisutna u svakom aspektu vođenja grada. Pitanja poput: što se gradi, za koga se gradi, tko odlučuje, čiji se interesi štite — sve su to politička i ideološka pitanja. Ne radi se, dakle, o tome je li ideologija važna, nego koja ideologija stoji iza konkretnih odluka. Grad koji se vodi idejom javnog interesa, solidarnosti, održivosti i pravednosti, neće gledati na zelene površine, škoje ili obalu kao resurse za brzu privatnu zaradu, već kao temelj zajedničkog dobra koje moramo sačuvati i razvijati za sve.
Dakle, kada biramo smjer razvoja, biramo i vrijednosti: , hoćemo li zeleni pojas kod Sv. Nikole sačuvati ili ga prepustiti betonizaciji, hoćemo li poticati lokalne obrtnike i poduzetnike, ili otvoriti vrata investitorima koji iznose profit, a ostavljaju trošak zajednici, hoćemo li štititi škoje kao prirodnu i kulturnu baštinu, ili ih pretvoriti u puku kulisu za turizam? Zar zaista netko vjeruje da će Korčula i za deset godina biti poželjna destinacija, ako nastavimo trpjeti ljetni kaos koji je rezultat tri desetljeća neplanskog razvoja, stihijskog turizma i potpune odsutnosti vizije? Bez hrabrog zaokreta prema održivosti, riskiramo potrošiti ono najvrednije što imamo — vlastiti grad.
To su ideološke odluke – i odgovornost prema zajednici zahtijeva da ih donosimo svjesno, hrabro i s idejom dugoročnog razvoja.
Danas su gradovi i općine u nezavidnim situacijama. Nije lako puniti proračun, porezni sustav potpuno je centraliziran, to je rezultat nacionalne politika i ideologije koju godinama oblikuje HDZ i njegovi partneri. Njihova ideologija je jasna, i njeni rezultati su vidljivi: centralizacija, zanemarivanje lokalnih potreba i kratkotrajna zarada umjesto dugoročnog razvoja. U krajnju ruku pitanje ideologije i udaljavanje od bilo kakvih ideja je razlog zasto na ovim izborima imamo inflaciju kandidata koji se pokušavaju prikazait kao nezavisni, neiskreno u kampanji vrludaju bez smisla i ideje, šalju poruke ovisno o atmosferi među biračima.
Što očekujete od ovih izbora?
- Ljudi u Korčuli su vrlo zainteresirani i angažirani, vole svoj grad, bez obzira s kojeg političkog spektra dolaze. Vjerujem da su prepoznali našu ideju razvoja temeljenu na promišljenim idejama, ravnoteži između očuvanja identiteta i nužnih promjena, između interesa građana i dugoročnog razvoja. Naš rad i program šalje jasnu poruku da ne želimo budućim generacijama ostaviti u nasljeđe turističke resorte, već grad u kojem se lijepo živi. Uostalom, upravo to nam je i slogan: “Korčula je više od destinacije, Korčula je nama doma.
Kandidatkinja ste i na listi koalicije Snage juga. Kako gledate na svoj prethodni mandat u Županijskoj skupštini i kakve rezultate očekujete na županijskoj razini?
- Iskustvo rada u Županijskoj skupštini za mene je bilo neprocjenjivo. Imala sam priliku surađivati s izvrsnim ljudima, među kojima mi je - naravno - Marko Giljača, tijekom cijelog mandata bio velika podrška. Puno sam naučila, upoznala cijelu Županiju i iz prve ruke osjetila izazove s kojima se suočavaju naši građani, osobito na otocima.
Tijekom mandata fokus mi je bio na zdravstvenoj skrbi, posebno na otočnim područjima, ali i na zaštiti prirode. Uspjeli smo otvoriti važne teme i potaknuti ljude da prate što se događa u Županiji. Godinama smo upozoravali na probleme poput nedostatka liječnika, nepostojanja adekvatnih helidroma i nesretne brodice koja još uvijek stoji neiskorištena u Gružu. Zdravstvo je u ozbiljnom rasulu, a bez snažnog angažmana Županije tu se ne može puno promijeniti. Za aktualnu vlast i u ovoj kampanji zdravstvo je ne tema.
Sigurna sam u pobjedu Marka Giljače i naše koalicije, vjerujem da ćemo konačno pokrenuti promjene o kojima smo godinama govorili u skupštini.
Izborna kampanja
igra šain kovačevićizbori 2025kandidatkinja za gradonačelnicukorčulamožemo
Pročitajte još
MOŽEMO OVAJ PUT NEĆE U PRVOM KRUGU PODRŽATI NIKU SILIĆ MAROEVIĆ (SDP)
IGRA ŠAIN KOVAČEVIĆ KANDIDATKINJA MOŽEMO ZA GRADONAČELNICU KORČULE
KANDIDATKINJA ZA GRADONAČELNICU KORČULE I LISTA ZA GRADSKO VIJEĆE
IGRA ŠAIN KOVAČEVIĆ I MOŽEMO PREDALI KANDIDATURE
IZ KORČULANSKOG MOŽEMO UPOZORAVAJU NA APSURDNU SITUACIJU
NE MOŽE ISTU FIKSNU NAKNADU ZA OTPAD PLAĆATI OBRTNIK I ACI MARINA, OSIM ETO U KORČULI
DRUGI KRUG NIJE FORMALNOST, PORUČUJU IZ MOŽEMO
IZ MOŽEMO DALI PODRŠKU NIKI SILIĆ MAROEVIĆ
GRADONAČELNICA NIKA SILIĆ MAROEVIĆ (SDP) PREDSTAVILA JE PROGRAMSKE SMJERNICE ZA SPORT I REKREACIJU
GRAD KORČULA ULAŽE U SPORT KAO NIKAD DOSAD: NOVA SPORTSKA IGRALIŠTA I PROGRAMI ZA SVE GENERACIJE
AKTUALNA GRADONAČELNICA I KANDIDATKINJA SDP-A ZA GRADONAČELNICU KORČULE






