Na sadržaj

Pekari su se prvi prilagodili, sad je na redu mesna industrija

PRIJE SEDAM GODINA DONESEN JE PRAVILNIK KOJI JE UTJECAO NA ZDRAVLJE VEĆINE HRVATA

Global

4 min čitanja
Ilustracija
Ilustracija / FOTO: Bru-nO / Pixabay

Piše:

U proteklih 17 godina u Hrvatskoj je za dva grama smanjen prosječni dnevni unos kuhinjske soli po stanovniku, podaci su Hrvatskog društva za hipertenziju koje ovaj uspjeh najviše pripisuje značajno manjem udjelu soli u većini pekarskih proizvoda, ali i u nekim industrijama mesa.

Prvi rezultati znanstvene studije EHUH 2 pokazuju da je ovo smanjivanje dnevnog unosa soli dovelo do prosječno nižih vrijednosti krvnog tlaka, a prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo došlo je i do pada kardiovaskularnog mortaliteta.

- Snižavanje tlaka povezano je sa sedam posto manje smrti od koronarne bolesti i deset posto manje smrti od moždanog udara. - istaknuo je za Hinu predsjednik Hrvatskog društva za hipertenziju, akademik Bojan Jelaković, a sol, kaže, nije samo čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti, već i za dijabetes, pretilost, osteoporozu, bubrežne kamence, povezana je i s rizikom moždanog udara, s karcinomima, želuca i ždrijela.

Stoga su i borbu za smanjivanjem soli u prehrani u Hrvatskoj ligi za hipertenziju uvrstili u jedan od najvažnijih čimbenika u lovu na tihog ubojicu. Borba protiv smanjivanja prekomjernog unosa soli u Hrvatskoj je počela 2006. kada je Hrvatsko društvo za hipertenziju donijelo deklaraciju o zdravstvenoj važnosti smanjivanja unosa kuhinjske soli.

Mjerenja su odmah pokazala previsoku konzumaciju kuhinjske soli u Hrvatskoj koja u prosjeku dnevno iznosi 11,5 grama, odnosno 13 grama kod muškaraca i oko 10,5 grama kod žena.

- To je jako puno, jer je samo dva grama soli dnevno dovoljno za normalan život, a unos od pet grama preporuka je Svjetske zdravstvene organizacije. - ističe Jelaković.

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) tih je godina počela određivati i udio soli u kruhu koji je u većini pekarskih proizvoda bio između katastrofalnih 2 i 2,5 posto, a riječ je o hrani koja je najpristupačnija i najviše se konzumira. Posebno je bio važan potez Ministarstva poljoprivrede koje je 2016. donijelo pravilnik da kuhinjske soli u pekarskim proizvodima ne smije biti više od 1,4 posto. Do sada se najviše i uspjelo djelovati na pekare, puno manje, ili nikako na proizvođače mesnih prerađevina, osim svijetlih primjera i sireva. Tako danas Dubravica, Pan Pek ili Klara na svojim proizvodima imaju deklaraciju o 1,4, ili 1,3 posto natrijeva klorida.

Konačno i HAPIH je utvrdio da je danas prosječno 22 posto manje natrijeva klorida u pekarskim proizvodima u odnosu na 2006. U mesnoj industriji izdvaja se PIK Vrbovec koji je smanjio sol u svojim prerađevinama prosječno za 25 posto.

- To je veliki uspjeh. Određivanjem natrija u 24-satnom urinu otkrili smo da je na prosječno konzumacija natrijeva klorida pala za otprilike dva grama, u odnosu na 2006. godinu. - ističe Jelaković.

Rezultat je sniženi prosječni tlak, unatoč tome što nam je populacija sve starija i deblja. Krvni tlak ipak je pao.

Isto tako zadnje izvješće Državnog zavoda za statistiku i HZJZ-a prati trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti i od moždanog udara, što se jednim dijelom sigurno može pripisati manjoj konzumaciji natrijeva klorida.

Plan je nastaviti dalje sa simptomatskim poboljšanjem, kaže Jelaković te se pita gdje je u svemu tome Ministarstvo zdravstva koje se nije uključilo u izradu novog strateškog plana za hipertenziju i sol, a riječ je o ključnim zdravstvenim pitanjima koja su u fokusu Svjetske zdravstvene organizacije.

Tako se otvara i pitanje popularizacije i snižavanja cijene tzv. zamjenske soli, koja sadrži i udio kalijeva klorida, a Europsko društvo za hipertenziju spominje je u svojim zadnjim smjernicama.

Navodno se nalazi na policama trgovačkih lanaca, a proizvodi je i Paška solana, no nije je lako pronaći u zagrebačkim trgovinama. Na ambalaži bi trebalo pisati "zdrava sol s manje natrijeva klorida", a problem je s tom soli što je višestruko skuplja od obične kuhinjske soli. Jelaković poručuje da bi tu bi država trebala uskočiti s poreznim olakšicama ili na druge načine kako bi ta "zdrava sol" bila pristupačnija. Osim toga, moglo bi se i porezno više opteretiti pekarnice koje imaju u proizvodima previsok udio soli.

U Hrvatskoj ligi za hipertenziju bili bi zadovoljni ako bi za deset godina prosječna konzumacija natrijeva klorida u Hrvatskoj pala na osam grama dnevno, no za zdravije prehrambene navike, kažu, presudna je uloga države i vlade, kao i stroža regulacija prehrane u školama i vrtićima.

Oporezivanje nezdrave i porezne olakšice za zdravu hranu multisektorsko je pitanje oko kojega bi se morali okupiti ministarstva financija, gospodarstva, poljoprivrede i zdravstva.

Građani pak moraju početi čitati "mikroskopske" deklaracije kako bi vidjeli koliko ima soli u gotovim proizvodima.

Poželjno bi bilo manje jesti gotovu hranu, više kuhati koristeći alternative natrijevu klloridu, poput sušenih mirodija, češnjaka i peršina i bosiljka.

(Hina)

Podijeli:

prehranasolunos solizdravlje

Pročitajte još