ZAJEDNIČKO IZDANJE HRVATSKE I POLJSKE POŠTE
Poštanske marke povezale stonsku solanu i poljski rudnik soli Bochnia
Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 2. prosinca nove prigodne poštanske marke u zajedničkom izdanju s Poljskom poštom na temu prirodnih bogatstava. Motivi na markama su solana u Stonu i poljski rudnik soli Bochnia. Autorica maraka je Marzanna Dąbrowska, dizajnerica iz Poljske, a za hrvatsko izdanje dizajn je prilagodila Alenka Lalić, dizajnerica iz Zagreba. Autori fotografija su Damir Kovačić iz Hrvatske i Adam Brzoza iz Poljske.
Vrijednost maraka označena je slovom oznakom A što odgovara iznosu poštarine za pismo mase do 50 g u unutarnjem prometu te za dopisnicu/razglednicu u unutarnjem prometu. Marke su izdane u zajedničkom arčiću od 8 maraka i u nakladi 30 tisuća primjeraka po motivu. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Zajedničko izdanje realizirano je s Poljskom poštom na inicijativu Veleposlanstva Republike Poljske u Zagrebu.

Stonska solana najstarija je još uvijek aktivna solana na svijetu. U vrijeme vladavine Rimljana spominje se prvi put, a vjeruje se da je tradicija branja soli na tom području stara i četiri tisuće godina.
Sol je obilježila povijest Stona jer su zahvaljujući toj vrijednoj namirnici, stanovnici osjećali blagostanje tijekom brojnih stoljeća. Rimljani su ovdje upravo zbog soli stvorili prevlast nad starosjediocima Ilirima 36. godine pr. Kr. i sagradili dva kastruma – jedan na udaljenijem brdu Starigradu i drugi na brežuljku Sv. Mihajla u Stonskom polju. Antička proizvodnja soli obavljala se uz pomoć sunca, mora i vjetra, na prirodan način – isparavanjem – a tako je ostalo sve do današnjih dana.
U doba Dubrovačke Republike, sve do njene propasti 1808. godine, Ston je bio drugi grad po važnosti – nakon Dubrovnika. Republika je svoj gospodarski napredak velikim dijelom temeljila upravo na proizvodnji i trgovini solju, stoga je obnovila i proširila solane iz antičkog razdoblja, sagradila veliko skladište soli u Malom Stonu te organizirala prijevoz soli u zaleđe.
Dubrovčani su, da bi trajno osigurali svoj vrijedan stečeni posjed, nakon prvotne ideje o prokopu kanala preko prevlake, odlučili sagraditi dug obrambeni zid. Tako je Dubrovačka Republika poklonila Stonu njegovu najveću znamenitost – impresivne kamene zidine. Popevši se na zidine, prilika je vidjeti savršenu ljepotu graditeljske baštine Stona i prostrane bazene stonske solane.

Rudnik soli Bochnia najstariji je rudnik kamene soli u Poljskoj koji bez prekida radi od 1248. godine, dok najraniji dokazi tradicije iskopavanja soli u Bochniji potječu iz 3500. godine pr. Kr. Rudnik soli najveće je bogatstvo Bochnije zahvaljujući nalazištima soli koja su bila temelj za nastanak jednog od najvažnijih gospodarskih središta srednjovjekovne regije Malopolske. Danas je rudnik soli Bochnia među najvećim turističkim središtima ovog područja. Gosti koji posjete rudnik mogu putovati turističkom rutom koja vodi od IV. razine „August“ do VI. razine „Sienkiewicz“.
Jedinstvena atrakcija rudnika soli Bochnia je podzemna multimedijska izložba. Specifična atmosfera ovoga surovog, ali autentičnog podzemlja kao da prenosi posjetitelje u davno prošla stoljeća. Podzemna multimedijska izložba omogućuje predstavljanje rudnika soli i opće povijesti na dosad neviđen način. Obilazak rudnika putovanje je kroz vrijeme koje počinje u doba princa Boleslava Čednog i princeze Kinge. Posjetitelji istražuju rutu pješice, a dio rute mogu prijeći turističkim vlakićem ili čamcem. Mnogi turisti drže da je prelazak čamcem preko podzemne komore preplavljene slanom vodom bez ikakve sumnje najveća atrakcija rudnika Bochnia. Obilazak rudnika završava u najvećoj komori Ważyn u kojoj se nalazi restoran Ważynek, sportski teren, dječje igralište te igralište soli i plaža.
Najveće blago rudnika Bochnia njegova je jedinstvena terapeutska mikroklima koja ima ljekovita svojstva prijeko potrebna za liječenje alergija, rinitisa, katara (sekreta) u grlu i laringitisa, kao i kroničnih infekcija gornjih dišnih puteva te kožnih alergija.
Rudnik soli Bochnia uvršten je 23. lipnja 2013. na UNESCO-ov Popis svjetske baštine.
JP
bochniahrvatska poštamarkerudnik bochniasolsolanasolana stonston
Pročitajte još
Iz serije „Hrvatski turizam”
OTOK LOKRUM NA NOVOM IZDANJU POŠTANSKIH MARAKA
SPOMINJE SE PRVI PUT JOŠ U VRIJEME VLADAVINE RIMLJANA
FOTO / Raritet juga: Počela je berba soli u najstarijoj aktivnoj solani na svijetu
TRAŽI SE HITNO POSTUPANJE
STONSKO VIJEĆE UPUTILO APEL INSTITUCIJAMA DA SE RIJEŠI PITANJE DERUTNIH I POTENCIJALNO OPASNIH ZGRADA
ODLUKA JE DONESENA NA OSNOVI PROFITABILNOSTI
STUDENAC ZATVARA 104 TRGOVINE, NA POPISU IH IMA I IZ DUBROVAČKO – NERETVANSKE ŽUPANIJE
AKO STE KANILI NA KUPANJE
PRESTANAK ONEČIŠĆENJA MORA U STONU
PRVENSTVENO ZA POTREBE UČENIKA OŠ STON






