ISPROVOCIRANI KOMENTAR
Poslodavci ne bi trebali platiti ni lipe za radnika na bolovanju, to su već debelo platili
Piše: Davor Mladošić
Sve je eto „iscurilo” o reformi zdravstvenog sustava koji namjerava provesti aktualni ministar zdravstva Vili Beroš, samo nije „iscurilo” tko će to ubuduće plaćati bolovanja čiji teret plaćanja Beroš namjerava maknuti s Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).
Poslodavci su se već na prvu najavu te ideje digli na noge, sumnjajući, opravdano, da bi država taj trošak mogla prebaciti na njih. Građanima je, ukoliko ne spadaju u kategoriju poslodavaca, samozaposlenih ili obrtnika zapravo svejedno, oni ionako ne brinu o tome tko će plaćati bolovanja pa čak niti o plaćanju zdravstvenog osiguranja jer to za njih rade poslodavci.
Izuzevši navedene u gornjem pasusu niti jedan građanin Republike Hrvatske zapravo ne izdvaja niti kune za zdravstveno osiguranje, ono naime nije dio bruto plaće, ono je dio tzv. bruto 2 plaće, onaj dio troška koji se ne vidi niti na platnoj listi, a koji poslodavci svaki mjesec uplaćuju.
I inače je u Hrvatskoj poimanje iznosa plaće problematično jer većina građana kao plaću računa samo ono što im „sjedne” na tekući račun. U onom trenutku kada se građani osvijeste što je to zapravo plaća i koliko još zapravo oni uplate u državni proračun, samo što to umjesto njih fizički obave računovodstva poslodavaca, možda i budu više zainteresirani za poneki prosvjed ili možda budu jednostavno manje diplili gluparije o zločestim poslodavcima, kojih naravno ima kao što ima i lijenih i niškorist radnika. Dakle, ono što zaradimo, to je tzv. bruto 1.
E sad dolazimo do zdravstvenog osiguranja. Ono pada isključivo na teret poslodavca i taj iznos na svojim platnim listama ne vidite. Uzmimo za primjer plaću od šest tisuća kuna neto i učinimo „grubi izračun”. Bruto 1 plaća samca u tom slučaju je oko 8.200 kuna i to je zapravo – plaća. E na tu plaću, u ovom primjeru dakle 8.200 bruto, poslodavci još plate 16,5 posto od tog iznosa za zdravstveno osiguranje. U našem primjeru riječ je o iznosu od 1.353 kune koji za isplatu bruto plaću od 8.200 kuna uplati poslodavac. Taj novac ide Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.
Osim što je nelogično da se zdravstveno osiguranje plaća po postotku, što je opet druga tema pa nećemo ovdje o tome, nelogično je jednako tako i postojeće stanje u kojem poslodavci podnose teret bolovanja do 42 dana. Tek nakon 42. dana bolovanja teret plaće pada na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Zašto bi uopće bilo koji poslodavac platio i lipe plaće radniku koji ne radi, a za njega je uplatio zdravstveno osiguranje?
Suvisli odgovor na to pitanje nitko neće dati, ali zato se nesuvislo razmišlja da se i nakon 42. dana bolovanja tereti poslodavce za plaće radnika koji ne rade. Okrutno zvuči kada se reče ili napiše kako poslodavac ne treba niti lipe izdvojiti za radnika na bolovanju, ali zapravo nije jer za tog radnika treba se pobrinuti država koja je za takvu situaciju od poslodavaca već primila novac.
Poslodavci inače predlažu da podnose teret bolovanja do sedam dana i to u stopostotnom iznosu, dakle bez umanjenja plaće, a budimo realni veliki broj poslodavaca, posebno u manjim tvrtkama, radnicima koji nisu u mogućnosti raditi par dana bolovanja uopće niti „ne pišu” jer im se s birokracijom ne da maltretirati. Stoga se ne može reći da poslodavci nisu korektni, oni su samo realni i dosta im je da država financijske probleme rješava preko njihovih leđa.
bolovanjahzzoposlodavcitrošak bolovanjavili beroš
Pročitajte još
HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE:
Porast broja bolovanja
NITKO NIJE OBJASNIO TKO BI TO UBUDUĆE TREBAO PLAĆATI
Prve reakcije na najave ministra Beroša kako HZZO neće isplaćivati bolovanja i porodiljne naknade nisu najbolje
BUDUĆA MINISTRICA ZDRAVSTVA
IRENA HRSTIĆ: KRENULI SMO S REVIZIJOM JAVNIH NABAVA
NAKON ŠTO JE IRENA HRSTIĆ PREDLOŽENA ZA NOVU MINISTRICU ZDRAVSTVA
PLENKOVIĆ: OPORBU NE ZANIMA ZDRAVSTVO VEĆ SVE ISKORIŠTAVAJU DA ME NAPADNU
KANDIDATKINJA ZA NOVU MINISTRICU ZDRAVSTVA
IRENA HRSTIĆ: AKO NEMAM TUMOR NA MOZGU NE BI MI PALO NAPAMET UČINITI ŠTO I BEROŠ
PUŠTEN JE IZ ISTRAŽNOG ZATVORA






