Na sadržaj

KAŽU KAKO SE RADI O „DOMAĆOJ INFLACIJI”

Oporba podržava Vladu u oporezivanju tzv. ekstraprofita, i ne samo to, željeli bi još veće poreze

Global

3 min čitanja
Ilustracija
Ilustracija / FOTO: Gerd Altmann / Pixabay

Inflacija s kojom se suočavaju hrvatski građani nije uvezena izvana, već se radi o „domaćoj inflaciji“ iza koje stoji rast marži, stoga bi Zakon o ekstraprofitu treba „biti još žešći', rekao je u srijedu saborski zastupnik SDP-a Boris Lalovac.

„Kada smo donosili Zakon o ekstraprofitu, trebali smo biti još žešći, a Vlada je svaki dana bila napadana zbog tog zakona. Ja sam je podržao po tom pitanju“, rekao je Lalovac tijekom saborske rasprave o izvješću guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića o financijskom stanju i stabilnosti.

Ono što Lalovac zamjera Vladi je što građanima nije dala točne informacije o uzrocima inflacije u Hrvatskoj.

„Vlada cijelo vrijeme govori da se radi o uvezenoj inflaciji, a onda izađe guverner na jednom predavanju i kaže ne, to je domaća inflacija. Vlada donosi krive ekonomske mjere, komunicira li ona s guvernerom.“ - pitao je SDP-ov zastupnik.

Zastupnica Zeleno - lijevog bloka Sandra Benčić upozorila je da najteži dio tereta podnose oni s najnižim plaćama, s obzirom da je stopa inflacije za niskodohodna kućanstva išla do 30 posto.

„Od 12 posto, koliko iznosi rast prosječne stope inflacije, osam posto otpada na domaću inflaciju, a najveći generator domaće inflacije je rast marži.“ - kazala je Benčić.

Zbog toga će njezin klub zatražiti izmjene Zakona o dodatnom porazu na dobit koji će uključivati i dobit ostvarenu u 2023.godini.
„Ekstraprofit moraju platiti oni sektori koji su najviše doprinijeli rastu marži, a ujedno imaju utjecaj na rast onih cijena koje predstavljaju egzistencijalne potrebe građana. Nije isto kada marže dižu IT sektor ili trgovački lanci.“ - naglasila je.

Cijena prehrambenih proizvoda kao što su kruh i mlijeko najviše je narasla, rekla je i zastupnica iz kluba Hrvatskih suverenista Vesna Vučemilović.

„Podržala sam Zakon o ekstraprofitu, ministar Primorac je imao hrabrosti kad je uveo taj porez. Ispostavilo se da je trebao biti još širi, s još strožim kriterijima koje treba primijeniti. I brojni ekonomisti govore da treba zadržati porez na ekstraprofit što duže.“ - kazala je.

Osim rasta inflacije i Zakona o ekstraprofitu, zastupnici su raspravljali o tečaju hrvatske kune.

Katarina Peović iz kluba Radničke fronte i HSS-a smatra da bi guverner Vujčić trebao kazneno odgovarati zbog politike aprecijacije kune u odnosu na euro, jer je zbog nje narod siromašniji a hrvatski izvoznici manje konkurentni.

„Za 15,4 posto su cijene robe i usluga proizvedene u Hrvatskoj povećane u odnosu na zemlje eurozone što je smanjilo hrvatski izvoz. Uz to, da tečaj kune nije bio precijenjen, kredit za stan bi umjesto 51 tisuće eura iznosio 43 tisuće eura.“ - napomenula je Peović.
S druge strane, HDZ-ova zastupnica Grozdana Perić kaže da bi suprotna politika, politika deprecijacije, bila kobna za građane koji su u vrijeme globalne recesije završili u dugovima.

„Neki su izvoznici možda bili zakinuti, ali kada se prisjetimo razdoblja velike financijske krize, možemo reći da je stabilnost valute spasila ekonomiju. Vidjeli ste koliko je građana tada završilo u dužničkom ropstvu. Da se išlo na deprecijaciju kune, njihov bi dug bio značajno veći.“ - rekla je.

Na kritike oporbenih zastupnika da fiskalna i monetarna politika nisu usklađene, Perić odgovara suprotno, dodavši da je usklađenost tih dviju politika bila ključna za ulazak Hrvatske u eurozonu.

(Hina)

Podijeli:

ekstraprofitporezporez na dobit

Pročitajte još