Na sadržaj

ENERGETSKA KRIZA MIJENJA MIŠLJENJA I POSTUPANJA

Okreće li se EU nuklearnoj energiji?

Global

6 min čitanja
Nuklearna elektrana Belleville-sur-Loire
Nuklearna elektrana Belleville-sur-Loire / FOTO: Andre Costargent / Pixabay

S porastom troškova uvoza energije diljem svijeta i klimatskom krizom koja izaziva pustoš, zanimanje za nuklearnu energiju je u porastu jer države pokušavaju pronaći alternativne izvore, piše francuska novinska agencija Afp. Ulaganja u nuklearnu energiju smanjena su nakon katastrofe u Fukushimi u Japanu 2011. godine, najveće svjetske nuklearne nesreće od Černobila 1986. godine, jer su strahovi zbog njezine (ne)sigurnosti porasli. Ali nakon invazije Moskve na Ukrajinu u veljači i posljedičnog pritiska na opskrbu energijom te nastojanja Europe da prestane ovisiti o ruskoj nafti i plinu, raspoloženje se sada okreće u korist nuklearne energije.

Vlade se suočavaju s teškim odlukama uz rastuće račune za plin i struju i uz oskudne resurse koji prijete izazvati velike probelem ove zime. Neki stručnjaci tvrde da se nuklearna energija ne bi trebala smatrati opcijom, ali drugi tvrde da, uz tolike krize, ona mora ostati dio svjetske energetske košarice.

PLANOVI ZATVARANJA NUKLEARKI „NA LEDU”

Jedna od zemalja koje preispituju nuklearnu energiju je Japan, gdje je nesreća 2011. dovela do obustave mnogih nuklearnih reaktora zbog sigurnosnih razloga. Ovog tjedna japanski premijer Fumio Kishida pozvao je na oživljavanje nuklearne industrije zemlje i izgradnju novih atomskih postrojenja.

Druge zemlje koje su se željele odmaknuti od nuklearne energije stavile su na led te planove, barem kratkoročno. Manje od mjesec dana nakon ruskog napada na Ukrajinu, Belgija je za desetljeće odgodila svoj plan ukidanja nuklearne energije 2025. godine.

Dok nuklearna energija, koja se trenutno koristi u 32 zemlje, osigurava deset posto svjetske proizvodnje električne energije, Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) povećala je svoje projekcije u rujnu prvi put nakon katastrofe 2011. godine. IAEA sada očekuje da će se instalirani kapacitet udvostručiti do 2050. prema najpovoljnijem scenariju.

Čak i u Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu, oslanjanje na nuklearnu energiju više nije tabu tema jer energetska kriza ponovno pokreće raspravu o zatvaranju posljednje tri nuklearne elektrane u zemlji do kraja ove godine. Berlin je prošlog mjeseca rekao da će pričekati ishod „stres testa” nacionalne elektroenergetske mreže prije nego što odluči hoće li ostati pri postupnom ukidanju. Gerald Neubauer, stručnjak za klimu i energiju njemačkog Greenpeacea, rekao je da okretanje nuklearnoj energiji „nije rješenje za energetsku krizu”. Rekao je da bi nuklearna energija imala „ograničenu učinkovitost u nadomještanju ruskog plina budući da se u Njemačkoj uglavnom koristi za grijanje, a ne za proizvodnju električne energije”.

- Reaktori bi uštedjeli samo plin koji se koristi za električnu energiju, uštedjelo bi se manje od jedan posto potrošnje plina. - dodao je.

Ali prema Nicolasu Berghmansu, stručnjaku za energiju i klimu u IDDRI „think tanku”, šira upotreba nuklearne energije „može pomoći”.

- Europa je u bitno drukčijoj energetskoj situaciji, s nekoliko kriza koje se preklapaju: problem opskrbe ruskim plinom, suša koja je smanjila kapacitet brana, slaba proizvodnja francuskih nuklearnih elektrana... Tako da su sve poluge važne. - rekao je.

POJEDINE ZEMLJE RAZMIŠLJAJU O RAZVOJU NUKLEARNE INFRASTRUKTURE

Pronuklearni lobi kaže da je to jedna od najboljih svjetskih opcija za izbjegavanje klimatskih promjena budući da ne emitira izravno ugljični dioksid. Zapravo, nuklearna energija čini veći udio u košarici svjetske energije u većini scenarija koje je iznio IPCC, UN-ov stručni tim za klimu koji radi na ublažavanju globalne klimatske krize.

Kako raste potreba za električnom energijom, nekoliko je zemalja izrazilo želju za razvojem nuklearne infrastrukture, uključujući Kinu koja već ima najveći broj reaktora, kao i Češku, Indiju i Poljsku budući da nuklearna energija nudi alternativu ugljenu. Isto tako, slične ambicije imaju Britanija, Francuska i Nizozemska pa čak i Sjedinjene Američke Države gdje investicijski plan predsjednika Joea Bidena potiče razvoj sektora.

Stručnjaci IPCC-a znaju da razvoj nuklearne energije „može biti ograničen društvenim preferencijama” budući da ta tema još uvijek dijeli javnost zbog rizika od katastrofalnih nesreća i još uvijek neriješenog pitanja sigurnog zbrinjavanja radioaktivnog otpada.

Neke zemlje, poput Novog Zelanda, protive se nuklearnoj energiji, a o tom se pitanju također žestoko raspravlja u Europskoj uniji - treba li je staviti na popis „zelene energije”. Prošlog mjeseca Europski parlament odobrio je sporni prijedlog kojim se ulaganjima u plin i nuklearnu energiju daje oznaka održivog financiranja.

Ostali problemi vezani uz nuklearnu infrastrukturu su kontrola troškova i trajanja izgradnje postrojenja.

- Govorimo o srednjoročnim rješenjima koja neće razriješiti napetosti na tržištu, jer će stići prekasno za rješavanje klimatske krize. - rekao je Berghmans koji predlaže usredotočenje na „dinamični sektor obnovljivih energija koji može odmah pomoći”.

ŠVICARCI OSNOVALI INICIJATIVU „STOP BLACKOUTS” U KOJOJ TVRDE DA SE NE MOŽE BEZ NUKLEARNE ENERGIJE

Skupina švicarskih političara osnovala je „Stop Blackouts” inicijativu koja će pokrenuti peticiju za reviziju energetske politike te zemlje kako bi se zajamčila odgovarajuća opskrba električnom energijom i zadržala uporaba nuklearne energije.

Švicarska planira zatvoriti svojih pet nuklearnih reaktora nakon odluke iz 2017. potaknute zabrinutošću za sigurnost nakon nuklearne katastrofe u Fukushimi u Japanu 2011 godine. Već je zatvorila jedan reaktor.

„Stop Blackouts” objavio je da planira pokrenuti svoju peticiju u utorak. Petero od šestero članova inicijative su zastupnici iz stranaka centra i desnice.
„Švicarska je donedavno imala sigurnu proizvodnju električne energije bez emisija CO2: ekološka i klimatska prihvatljiva kombinacija hidro i nuklearne energije odbacit će se bez ikakvog razloga”, piše na web stranici skupine „Stop Blackouts”.

- Ne možemo bez uklearnih elektrana. - rekla je za švicarski list SonntagsZeitung Vanessa Meury, predsjednica odbora „Stop Blackouts” i jedina članica odbora koja nije političarka.

Očekuje se da će vlada u utorak predstaviti plan za rješavanje potencijalnih nestašica energije uzrokovanih ratom u Ukrajini. Zemlja bi mogla pribjeći četverosatnim regionalnim isključenjima struje u slučaju nestašica.

BELGIJSKI PREMIJER TRAŽI OBUZDAVANJE CIJENA STRUJE I PLINA NA RAZINI EU

Belgijski premijer Alexander De Croo najavio je da će tražiti da se na razini EU - a obuzda rast cijena struje i plina, koje u cijeloj Europi dostižu dosad nezamislive razine.
 
- Bio sam jedan od prvih koji su rekli da ne možemo nastaviti rješavati problem cijena smanjivanjem poreza, nego da ih treba blokirati. To se može učiniti samo zajedno s ostalim europskim zemljama. - izjavio je u nedjelju premijer De Croo čiju izjavu prenose belgijski mediji.

On je najavio da će sljedećih nekoliko tjedana o tome razgovarati s čelnicima ostalih država EU-a, istaknuvši da će Belgija sama nešto poduzeti ako to ne bude moguće na europskoj razini. Pritom dodaje da bi mjere na nacionalnoj razini bile manje učinkovite od europskog rješenja.

Premijer De Croo ne isključuje  mogućnost da se zahvati u goleme profite koje ostvaruju energetska poduzeća.

- Naše tvrtke i mi kao građani plaćamo vrlo visoke cijene. Naravno da je neprihvatljivo da postoje poduzeća koja iz toga ubiru goleme profite. Svatko mora snositi svoj dio tereta u ovim teškim vremenima. - rekao je De Croo.

Češko predsjedništvo Vijećem EU-a najavilo je u petak da će uskoro sazvati izvanredni sastanak ministara zaduženih za energetiku kako bi razgovarali o hitnim mjerama koje se mogu poduzeti u suočavanju s velikim rastom cijena energije. Češki ministar industrije i trgovine Jozef Sikela je preko Twittera najavio takav sastanak „što je moguće prije”.

U petak su Njemačka i Francuska najavile da će veleprodajne cijene električne energije sljedeće godine biti deset i više puta veće. U Njemačkoj su cijene dosegnule 850 eura za megavatsat, a u Francuskoj više od tisuću eura. Prošle godine u obje zemlje cijena je bila 85 eura

JP/dm/Hina

Podijeli:

nuklearkenuklearna energijanuklearne elektrane

Pročitajte još