RIJEČ JE O ZEMLJAMA KOJE SE OSLANJAJU NA UVOZ ŽITARICA
Na jugu i istoku Mediterana mogući su nemiri zbog cijena hrane
Nastavi li se poskupljenje hrane i energenata mogli bi izbiti nemiri na jugu i istoku Mediterana gdje je prije deset godina erumpirala serija političkih ustanaka poznatih kao „Arapsko proljeće“, upozorio je čelnik Unije za Mediteran.
- Problem je vrlo ozbiljan. Zemlje južnog i istočnog Mediterana su uvoznici osnovnih prehrambenih namirnica, posebno žitarica. Neke su 90 postotno ovisne o njihovom uvozu. - rekao je za Hinu Nasser Kamel, glavni tajnik Unije za Mediteran.
Pad isporuka žitarica iz sukobljenih Ukrajine i Rusije, vodećih svjetskih izvoznika, lansirao je cijene hrane u zemljama poput Maroka, Alžira, Tunisa, Libije, Egipta i Libanona.
- Porast cijena je bio ogroman. No nakon dogovora o slobodnom prolazu brodova s ukrajinskim žitom kroz Crno more cijena se vratila na prihvatljivu razinu. - kaže Kamel.
Ta organizacija s 43 zemlje u četvrtak je održala forum u čijem je zaključku navela da je prekid isporuka hrane pogoršao već tešku socijalno-gospodarsku situaciju uzrokovanu pandemijom koronavirusa.
- Da, postoji rizik od političkih nemira. Vidimo uostalom i u zapadnoj Europi, doduše bez nasilja, ogorčenje građana što utječe i na rezultate izbora. - napominje Kamel.
Egipat uvozi 50 posto hrane a s obzirom na 107 milijuna stanovnika najveći je svjetski uvoznik žitarica, kaže diplomat Kamel, rođen u toj zemlji na sjeveru Afrike. U Tunisu, zemlji od kuda je 2011. krenulo „Arapsko proljeće“, građani se suočavaju s nestašicama mlijeka, šećera, maslaca i brašna. Posebno je teško naći mlijeko za bebe.
- Svaki mjesec nešto novo nedostaje pa su ljudi nezadovoljni. - kaže Raouia Kheder, novinarka tuniskog radija RTCI.
- Cijene i nezaposlenost rastu a predsjednik, koji još uživa veliku potporu, nije objasnio kako riješiti situaciju pa se ljudi osjećaju nesigurno. - dodaje.
U Tunisu se 17. prosinca održavaju parlamentarni izbori, a opozicija organizira manje prosvjede nastojeći izvući ljude na ulicu.
- Moglo bi se dogoditi nešto veliko prije izbora. - kaže Kheder.
EU posebnu pažnju pridaje svom južnom susjedstvu pa je paralelno sa 7. ministarskim sastankom Unije za Mediteran u Barceloni održan 3. sastanak ministara vanjskih poslova u formatu EU-Južno susjedstvo.
- Raspravu su obilježile teme prevladavanja prehrambene i energetske nesigurnosti. - kaže Nives Malenica, hrvatska veleposlanica u Madridu koja je sudjelovala na sastanku.
Ukazala je na moguće korištenje hrvatskih luka i brodova u opskrbi žitom i umjetnim gnojivom država s najvećom oskudicom, osobito u Africi. U Barceloni je istaknula i „važnost jačanja strateške autonomije u energetskom i prehrambenom sektoru“.
Politolog Anđelko Milardović, voditelj Instituta za europske i globalizacijske studije (IEGS), kaže da se hrana i energenti koriste kao oružje u trenutnom geopolitičkom ratu.
- Bude li trgovina hranom blokirana to će potaknuti migracije prema Europi. Istovremeno bi uništenje energetskih postrojenja u Ukrajini moglo potaknuti tamošnje ljude da odu ove zime na toplije mjesto, u EU. - objašnjava Milardović.
Premijeri devet europskih mediteranskih zemalja okupljenih u klub MED 9 sastat će se 9. prosinca u španjolskom gradu Alicanteu gdje će razgovarati o poskupljenju hrane i migraciji morem prema EU. Ondje bi trebao biti i hrvatski premijer Andrej Plenković.
- Hrvatska bi trebala prihvatiti ovaj tip iskustva te smanjiti ovisnost o uvozu hrane. Vlada treba napraviti preokret u svojoj poljoprivrednoj politici. - kaže Milardović koji će u svibnju u Šibeniku organizirati 3. Mediteranski poljoprivredni forum (AGROMED).
- To bi bila politika nacionalne sigurnosti. Ovo sada je politika nacionalne nesigurnosti. Imaš potencijale za proizvodnju, a ne stavljaš ih u funkciju. - dodaje.
Smatra da je u Hrvatskoj uvoznički poljoprivredni lobi jači od ministarstva poljoprivrede, no da se dio stanovnika suočen s poskupljenjima okrenuo vlastitim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG).
U Uniji za Mediteran kažu da bi klimatske promjena mogle podići razinu mora, a ono nanijeti sol na dosad plodna kopnena zemljišta, čime bi se i europske zemlje mogle suočiti s prehrambenim poteškoćama.
- Zemlje sjevernog Mediterana bi trebale više i ravnomjernije proizvoditi hranu kako na tržištu ne bi dolazilo do kriza, a koje posljedično ugrožavaju sigurnost opskrbe hranom na jugu Mediterana. - kaže Kamel.
U ponedjeljak, 28. studenoga, obilježava se Dan Mediterana. Na taj datum je 1995. godine u Barceloni dogovorena suradnja sjevera i juga Mediterana.
- Kada je riječ o energiji jug je ekstremno bogat suncem i vjetrom pa bi mogao opskrbljivati energijom čitavu Europu bude li se ulagalo u tehnologiju. No kada je riječ o poljoprivredi situacija je kompliciranija. - dodaje čelnik Unije za Mediteran.
Kako bi jug Mediterana prestao biti ovisan o uvozu hrane mora riješiti problem nedostatka vode i inovacija. Mora pronaći usjeve koji mogu opstati s manje vode i oduprijeti se ekstremnim uvjetima zbog klimatskih promjena.
- To je moguće. Neke studije ukazuju na optimistične rezultate, ali su potrebna veća ulaganja. - zaključuje Kamel.
(Hina)
Pročitajte još
OSNOVNE NAMIRNICE POSLJEDNJIH GODINA IMAJU NEKONTROLIRANI RAST CIJENA U CIJELOM SVIJETU
ŠTO JE UZROK EKSTREMNOG POVEĆANJA CIJENA HRANE
MINISTAR FINANCIJA MARKO PRIMORAC
POREZI NISU RAZLOG VEĆIM CIJENAMA TRGOVAČKIH LANACA U ODNOSU NA NJIHOVE DOMICILNE ZEMLJE
U HRVATSKOJ SE GODIŠNJE BACI 280 TISUĆA TONA HRANE
PRVA DOMAĆA APLIKACIJA ZA KUPOVINU VIŠKOVA HRANE S POPUSTOM OD 50 POSTO I VIŠE
170 DJELA 108 AUTORA
Foto / NA OVOJ IZLOŽBI ZAPUHNUT ĆE VAS DUH MEDITERANA
Procjena je da će voće poskupjeti za 27, maslinovo ulje za 17 posto, a perad za 14
OČEKUJE SE POSKUPLJENJE KRUMPIRA ZA 52, SVINJETINE ZA 31, A JAJA ZA 44 POSTO
Prema FAO-u cijene su u odnosu na listopad 2022. niže 10,9 posto






