Hrvatska treba dekriminalizirati prodaju seksualnih usluga u skladu s međunarodnopravnim standardima i donijeti efikasne javne politike koje bi adresirale nepovoljne socioekonomske uvjete koji su jedan od razloga ulaska u to, pokazuje istraživanje predstavljeno na konferenciji projekta „Regulacija prostitucije u Hrvatskoj” Instituta Ivo Pilar.
Također, treba uspostaviti sustave podrške i strategije izlaska za osobe koje žele izaći iz prostitucije, a u izradu javnih politika uključiti i glasove osoba koje prodaju seksualne usluge, istaknuto je.
Istraživanje je uključilo analizu postojećih zakona i sudske prakse, istraživanje stavova stručnjaka o prostituciji i zakonskim rješenjima (donositelji politika i provoditelji politika) te iskustva osoba koje se bave prostitucijom, a završno su izrađene smjernice za donositelje i provoditelje politika.
Voditeljica projekta koji se provodi od 2019. Ivana Radačić istaknula je da rezultati istraživanja pokazuju neujednačenosti s međunarodnim standardima za zaštitu ljudskih prava.
- Naš zakon koji kažnjava osobe koje prodaju seksualne usluge nije u skladu s međunarodnopravnim standardima, a ujedno postoje neusuglašenosti s ljudskim pravima u sudskoj i policijskoj praksi. Priče osoba koje to rade vrlo su različite. - kazala je Radačić.
Razlog zašto se time bave uvijek je ekonomski, s time da je kod nekih to zaista nužda, a kod nekih su drugi interesi - to što mogu sami sebi organizirati vrijeme, zaraditi novac, odgovara im takav način zarađivanja ili imaju seksualne interese, pokazalo je istraživanje.
- Priča je ekonomska i potrebno je adresirati nepovoljne životne okolnosti osoba koje se time bave te uspostaviti sustav podrške, kao i strategiju podrške za one koji iz toga žele izaći. Treba ih prestati kažnjavati i na neki način dekriminalizirati i regulirati kako bi osobe mogle ostvarivati svoja prava. - poručila je Radačić.
Što se tiče predstavnika donositelja politika - ministarstava i udruga, istraživanje pokazuje da su tu različiti stavovi - neki su više skloni švedskom modelu (kriminalizacija klijenata) jer smatraju prostituciju nasiljem nad ženama, a neki su skloni legalizaciji radi zaštite javnog zdravlja i ostvarivanja prava osoba koje se bave prostitucijom.
- Što se tiče provoditelja zakona - policije i sudaca, oni su jako kritični prema zakonu i smatraju da to ne bi trebalo biti prekršajno djelo jer se osobe ponovno vraćaju tome ako im je to izvor zarade pa bi to trebalo regulirati. - ističe Radačić.
Suradnica na projektu Marija Antić kaže da je stav policijskih službenika i sudaca općinskih prekršajnih sudova da je Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira zastario i nedorečen, posebno u odnosu na prostituciju pa im donosi puno problema u praksi.
- Smatraju da bi trebalo legalizirati prostituciju kojoj uopće nije mjesto u prekršajnom zakonu. Smatraju da nema velike društvene štete od prostitucije pa bi država jedino trebala zadržati kontrolu nad javnim zdravljem i tijekom novca. - rekla je Antić.
Zanimljivo je, ističe, da je policija u Zagrebu bila usmjerena samo na uličnu prostituciju, no od 2018. nje više nema, prirodno je nestala zbog promjena u društvu, tj. prebacila se online.
- Policija je odlučila da dobrovoljnu i samostalnu prostituciju uopće neće regulirati i provoditi represiju već su više usmjereni na organiziranu. Slična priča je u Splitu i Rijeci pa policija ne provodi apsolutno nikakvu represiju u tom smjeru. - dodala je.
(Hina)