Na sadržaj

DIREKTOR TURISTIČKE ZAJEDNICE DUBROVAČKO – NERETVANSKE ŽUPANIJE JULIJO SRGOTA

Mi smo na COVID zaboravili, a na istoku je još aktualan, ali sezona će financijski nadmašiti 2019.

S juga

12 min čitanja
Julijo Srgota
Julijo Srgota / FOTO: Fotografija iz osobne arhive

Piše:

Na dubrovačkoj rivijeri Uskrs je označio početak iznimno dobre predsezone. I dok je centar Županije već dobro popunjen, gosti počinju stizati i u druga odredišta. Direktor Turističke zajednice Dubrovačko – neretvanske županije Julijo Srgota za Južni ističe kako je nakon tri godine neizvjesnosti, pandemije koronavirusa, početka rata u Ukrajini i globalne krize, pred nama ipak jedna mirna i prava turistička sezona, koja bi s financijskog aspekta mogla biti bolja od rekordne 2019.

Turisti su već počeli stizati, a dionici u turizmu kažu da su zadovoljni početkom predsezone, no jeste li i Vi zadovoljni?
- Za sada su rezultati jako dobri, ali ne mogu reći da smo puno iznenađeni jer smo na sajmovima proteklih mjeseci, kao i od hotelijera i privatnih iznajmljivača imali informacije o vrlo vrlo dobrom bookingu koji je od 10 do 15 posto bolji nego prošle godine. To je jako dobro i brojke su zaista dobre, iako sam ih cijelo vrijeme uzimao s određenom rezervom jer protekla je godina još uvijek imala efekte COVID-a. Ne smijemo zaboraviti rat u Ukrajini i krizu zbog kojeg smo svi potonuli jer je booking bio zaustavljen. U zračnim lukama su otkazivani letovi, no sad sa sigurnošću mogu reći da je pred nama konačno jedna mirna i prava turistička sezona.

Na koronu se polako zaboravlja, a rat u Ukrajini još traje, no još nema nekog trećeg zla koje bi moglo dovesti u pitanje turističku sezonu. Ipak, bilo je nekih naznaka kako bi se inflacija i kriza mogle negativno odraziti na dolaske turista iz Njemačke, a posebno iz Velike Britanije.
- Treba biti realan, kriza sama po sebi, pogotovo energetska, koja je uzrokovana ratom u Ukrajini, koja je dovela do spirale inflacije, udara sve podjednako, ne samo emitivna tržišta nego i nas kao destinaciju. Dakle, u tom segmentu smo svi pod istom kapom. Činjenica je da je taj efekt krize bio jači prije nekoliko mjeseci, no u međuvremenu se situacija donekle stabilizirala jer otvorene su novi nabavni pravci energenata prema Europi pa su se i neke cijene postupno stabilizirale. Taj efekt krize i inflacije se osjeća, ali onaj koji odluči putovati, to će i učiniti. Još se u studenom na WTF-u u Londonu vodila velika rasprava kako bi se efekti krize mogli odraziti na putovanja i turizam i jako puno se pričalo, raspravljalo, ali ljudi nisu dvije godine putovali, posebno oni stariji. Manje više putovali su mladi i želja za putovanjem kod većine je prevelika. Evo, recimo, prema istraživanjima iz Velike Britanije, 70 posto ljudi istaknulo je da jednostavno žele putovati. Mislim da je i u drugim zemljama vrlo slično i ne bojim se za ovu sezonu. Unatoč inflaciji i krizi, želja za putovanjem i odmorom će prevagnuti.

AMERIKANCI VOLE KORČULU I MLJET

Zapravo je ovo prva godina u kojoj ljudi mogu putovati potpuno rasterećeno, nema kontrola na granicama, na aerodromima i nema straha od korone.
- Otkad smo ušli u schengensku zonu u našim zračnim lukama je brži protok ljudi. Dubrovački klaster ove sezone je povezan sa 75 različitih destinacija dok će Pelješac i Korčula, iako je otvoren prošle godine, tek ove sezone osjetiti prave efekte Pelješkog mosta. Dio tog prometa će se odliti i dalje prema Dubrovnika, prema jugu. Pelješac i Korčula zasigurno mogu očekivati 100 postotnu popunjenost. Oni su i prošle godine imali popunjenost na razini 2019. dok je u dubrovačkom klasteru ona bila nešto manju zbog izostanka gostiju iz dalekih destinacija. Ne smijemo zaboraviti da je u vremenu prije COVID-a na području naše Županije četvrtina svih dolazaka bila s dalekih destinacija - Australije, Novog Zelanda, Južne Koreje, Japana, Kine i Indije.

Ipak, te zemlje, osim Kine, koja je to učinila tek nedavno, otvorene su za putovanja. Zašto ti gosti još uvijek izostaju?
- Mi smo na COVID zaboravili, ali je na istočnim tržištima on još uvijek aktualan i morate biti svjesni da nije nikome jednostavno prevaliti veliki put s puno ograničenja. Stalno smo u kontaktu s našim predstavništvom u Južnoj Koreji, pratimo kretanja na tim tržištima i prema nekim naznakama, do kraja godine bi se mogla liberalizirati cijela ta situacija s COVID-om. Naša destinacija je zastupljena i promovira se na tim tržištima jer su to gosti koji su jako aktivni u dolascima u pred i posezoni i zimskom razdoblju. Inače su veliki ljubitelji prirode, vole obilaziti nacionalne parkove i stare gradske jezgre i ti nam gosti svakako nedostaju.

Nedavno sam čitala kako Amerikanci sve preferiraju otoke Korčulu i Mljet. Koliko županijska Turistička zajednica pomaže na promidžbi tih destinacija?
- Korčula i Pelješac su dobro popunjeni i mi kao regionalna turistička zajednica definitivno pomažemo lokalnima. Dubrovnik je magnet i uvijek će to biti, ali naš je cilj disperzirati dio gostiju u ostale dijelove Županije koje obiluju sadržajima koji su turistima zanimljivi. Osim u Dubrovniku, jako puno radimo na brendiranju naših destinacija i tu su osim baštine, kulturnih i prirodnih bogatstava jako važne i manifestacije. Županijska Turistička zajednica ove će godine podržati 42 manifestacije, što je nikad veći broj.

Zapravo imamo cijelo jedno bogatstvo manifestacija diljem Županije, jesu li dovoljno vidljive turistima?
- Moram istaknuti kako prema kriterijima javnog poziva više nagrađujemo one manifestacije koje se održavaju u pred i posezoni i zaista je veliki broj kvalitetnih događanja, od Konavala i Epidaurus Festivala, Mirisa Božića, Svjetskog prvenstva u mažuret plesu, do Lopuda gdje je jako prepoznat Ponta Lopud Festival, a ove se godine organizira i Ponta Lopud Jazz Festival. Ne smijemo zaboraviti Lumiart Festival Svjetlosti u Dubrovniku koji je prošle godine bio fenomenalan. U Stonu imamo Festival soli, Ston Wall Marathon, Dane malostonske kamenice, koji su nedavno održani, pa u Orebiću imamo Festival peljeških kapetana, Dan otvorenih vrata Orebića. Na Korčuli ljudi rade vrlo dobar posao i puno je događanja od Korčulanskog baroknog festivala, Izazova Marka Pola, maškaranog Dočeka Pola Nove godine, koji je u Korčuli tradicija. Tu su i Pjatance u Veloj Luci, Trag u beskraju koji je jedan fantastičan događaj, Festival viteških igara otoka Korčule, Dani lumblije u Blatu. I dolina Neretve je jako aktivna u organiziranju brojnih događanja. Ne smijemo zaboraviti Maraton lađa, Smotru folklora u Metkoviću, Dane Neretvanske kneževine. U Pločama imamo Festival pijeska i Ploče Trail, dakle, jako je puno manifestacija, koje uz kvalitetan smještaj, sunce, more i sva naša prirodna i kulturna bogatsva, daju još jedan jači doživljaj destinacije u kojoj gosti zaista imaju što vidjeti i doživjeti i vratiti se i dogodine.

NERETVA JE NEOTKRIVENI BISER

Područje doline Neretve također je specifično.
- Neretva je po meni još uvijek neotkriveni biser. Naša Županija je po svemu specifična, ali kad dođete u Neretvu, e, to je nešto drugo, nevjerojatna je ta delta Neretve sa specifičnom gastronomijom, baziranom na žabi i jeguljama, s nevjerojatnim ornitološkim rezervatima. Taj Muzej Narona, koji je fascinantan i svaki put kad u njega uđem iznosa se oduševim i trebamo biti ponosni da u našoj Županiji imamo jedan takav muzej. Moram reći kako je delta Neretve nevjerojatna i sa sportskog gledišta, taj njezin položaj sa specifičnim vjetrovima za kite, za surf i taj vid turizma ima eksponencijalni rast. Specifični su u outdoor turizmu, razvili su jako dobre biciklističke staze i jako su dobro organizirane. Njihove male turističke zajednice trude sve prezentirati sve sadržaje i prepoznali smo ih u tom segmentu kroz natječaje za područja koja nisu dovoljno turistički razvijena, koje provodi Županija s našom krovnom HTZ organizacijom. Pomažemo im u izradi outdoor karata, brošura i svega što je potrebno za cjeloviti proizvod.

julijo srgota 02032023 vlevi 1888 min

Moram reći da i Korčula radi vrlo vrlo dobar posao, projektno su udruženi i cijeli otok se uhvatio za jedan štap i napravili su jako dobru otudoor kartu, ne samo za biciklizam već i za pješačke i planinarske staze. Pelješac također ima odličnu kartu, i moram reći kako se u destinacijama diljem Županije razvijaju zaista odlične priče. Promocija je naš glavni zadatak, a zbog novog zakona male turističke zajednice više ne mogu ići u promociju nego mi to za njih radimo. Uvažavamo njihove prijedloge, redovito se sastajemo i potičemo ih. Oni najbolje znaju koja su im tržišta zanimljiva i gdje treba usmjeriti aktivnosti i promidžbu.

Dok se Dubrovnik bori s prekomjernim turizmom, većina odredišta u Županiji ipak ga je još uvijek pošteđena.
- Prvo moram pohvaliti Grad Dubrovnik i gradsku Turističku zajednicu jer i sam sudjelujem na koordinacijama i činjenica je da se jako puno radi na bredniranju destinacije i uvođenju reda. Kruzeri su jedan jako dobar primjer. Sjećamo se svi razdoblja kad je u gradu bilo po šest, sedam kruzera u jednom danu i to nije bilo dobro i sad se vidi da je odluka o dva kruzera dnevno bila dobra. Donesena je Strategija razvoja turizma na razini Hrvatske i sad će i naša Županija krenuti s izradom Strategije koja se temelji na državnim smjernicama, a cijeli naglasak je stavljen na održivost. Moramo disperzirati određeni broj gostiju i kvalitetno upravljati destinacijom. Dubrovnik je prvenstveno grad kulture i sadržaja kvalitetnog turizma.

Ranijih godina isticalo se kako nam se ne smije dogoditi apartmanizacija kao u Španjolskoj ili Portugalu, no nismo to izbjegli. Kako i može li se zaustaviti to bujanje apartmana?
- Živimo u doba tržišne ekonomije, ponude i potražnje i teško je odrediti što je previše, a što premalo, ali dok god ima gostiju koji potražuju određenu vrstu smještaja, dotad će se stvarati takva ponuda. Danas imate vrlo povoljne letove i ne mora značiti da su to gosti niske platežne moći. Evo, sad su povoljni letovi prema Rimu i dosta je naših ljudi otišlo par dana u Rim, iskoristili su tu priliku. Dakle, i gosti koji su kupili povoljniju zrakoplovnu kartu moraju negdje nešto pojesti i popiti, kupiti neki suvenir. Po meni će uvijek biti potrebe i za hotelima i apartmanima, samo je pitanje koliko kvalitetno upravljamo destinacijom.

RADNA SNAGA? KRALJEŽNICU TREBAJU ČINITI DOMAĆI LJUDI

De facto, najveći problem u turizmu je nedostatak radne snage. Domaću postupnu zamjenjuje uvozna radna snaga iz dalekih zemalja. Zašto lokalni ljudi ne žele raditi u turizmu?
- Uh! Postavili ste mi najteže pitanje. Ruku na srce, Turistička zajednica ne može riješiti problem nedostatka radne snage. To nije u našoj ingerenciji, ali svjesni smo situacije i stalno govorim kako nećemo imati problema u turizmu ako na globalnoj razini sve bude kako treba. Jedini problem je radna snaga i to se vidi. Činjenica je da se o tome puno razgovara i na skupovima i na strukovnim udrugama i taj nas trend prati od 2016. i 2019 je bila jako problematična, a korona je taj proces odlijeva radne snage ekspresno ubrzala. Izgubili smo puno ljudi koji su radili u turizmu i imali određena znanja. Nedostaje domaćih ljudi, a radnu snagu iz dalekih zemalja poput Nepala i Filipina viđamo od prošle sezone. Tu je problem koliko je ta radna snaga kvalificirana, po meni je to najveći problem. Oni su kao radnici iznimno vrijedni, ali ako nisu nikad radili u hotelu i restoranu pitanje je hoće li se moći prilagoditi i naučiti, i to je problem jer će gosti to osjetiti. Inače je nedostatak radne snage u Europi veliki problem i nemoguće ga je riješiti bez sustava. Imamo jako puno mladih koji su otišli iz Hrvatske i treba raditi na njihovu povratku. Činjenica je da će nam uvijek nedostajati radne snage i nećemo se moći pokriti, no važno je da ta kralježnica, taj stup radne snage čine naši ljudi koji će inozemnu radnu snagu učiti o posebnosti naših destinacija. Po tome smo i prepoznati i to je jedan od razloga zašto gosti kod nas dolaze, oni žele vidjeti posebnosti i specifičnosti destinacije, od kulture, arhitekture, običaja prirodnih ljepota. Jednostavno, globalni smjer, kad je u pitanju nedostatak radne, snage nije dobar.

Ove godine otvorile su se i nama konkurentne zemlje, poput Italije, Španjolske, Grčke, trebamo li se bojati konkurencije zbgo većih cijena?
- Ja se nikad ne bih bojao konkurencije. Mi imamo svoje specifičnosti i prednosti u destinacijama i taj strah od dizanja cijena po meni je bio previše izražen. Kad govorimo o konkurentskim destinacijama, mislim da smo svi u istoj košari jer inflacija je i kod nas i u Italiji, Grčkoj, Španjolskoj i ne bih se oko toga brinuo. Gosti koji su odlučili doći, doći će. Na Zapadu ljudi rade cijelu godinu da bi mogli poći 15 dana na ljetovanje, a mi im možemo reći dobro nam došli. Cijene energenata jesu skočile i puno je hotelijera, s kojima razgovaramo istaknuo kako su cijene struje previsoke, ali svaki kvalitetan gospodarstvenik mora uračunati i taj efekt i ubaciti ga u cijenu.

Dakle, kakva nas sezona očekuje, hoće li nadmašiti rekordnu 2019.?
- Prema analizama koje smo radili krajem 2022. i prema informacijama od naših poslovnih subjekata, predviđamo ostvariti 94 posto prometa iz 2019. na području Županije, a čak bih se usudio reći da bi to moglo biti 95 do 96 posto iz 2019. Neću reći 100 posto, čisto radi efekta izostanka turista iz dalekih tržišta. Ti su gosti prošle godine nedostajali na području dubrovačkog klastera, a ostvareno je 82 posto rezultata iz 2019. dok su Pelješac i Korčula bili od 97 pa do 103 posto rezultata. Mi smo i auto i avio destinacija i vjerujem da će sezona biti fenomenalna, a tko bi bio sretniji od mene da dostignemo 2019. No, ako je ne dostignemo u brojevima dolazaka i noćenja turista, vjerujem da ćemo je financijski itekako prestići.

Puno se, posebno u Dubrovniku, govori o razvoju cjelogodišnjeg turizma.
- Za dubrovačko područje najvažniji su letovi. Ove zime je British letio prema Londonu. Bili smo povezani s Barcelonom, nešto je letio i Turkish, ali bilo je jako puno rupa u letenju. Bez kvalitetnih letova nema prave zimske sezone. Taj problem je težak, ali je rješiv i mislim da su se stvorili uvjeti. Prošle godine je šest sedam hotela radilo preko zime i bili su vrlo vrlo dobro popunjeni, usprkos nedostatku određenih letova. Vjerujem da nekoliko pravih linija prema Frankfurtu i Engleskoj, jer to je naše najvažnije tržište, i u dogovoru sa Zračnom lukom i TZ možemo postići tu zimsku sezonu. Radimo na tom planu i nadam se da ćemo postići neka rješenja za zimu. Neprestano se radi. Naš glavni posao je promocija i krenuli smo krajem studenoga s Londonom i cijelu zimu traje naša promocija na glavnim emitivnim tržištima i efekti tog rada su se vidjeli i prošle sezone.

Podijeli:

julijo srgotaturistička zajednica dubrovačko neretvanske županije

Pročitajte još