Na sadržaj

PRODUŽENA DOZVOLA ZA DEPONIJU ADA U ČAPLJINI

LEGALNO ZAGAĐENJE NERETVE NASTAVLJA SE JOŠ SEDAM GODINA

S juga

2 min čitanja
FOTO: ERK MALO MORE

Piše:

Bez sanacije, bez zaštitnih podloga, bez reciklaže, ali s punim pravom da nastavi s dosadašnjom praksom zagađenja i plastificiranja rijeke Neretve. To je zaključak sastanka održanog u Čapljini 27. lipnja, gdje je federalna ministrica okoliša FBiH Nasiha Pozder službeno potvrdila: deponija Ada dobila je još sedam godina života.

Ministrica je stigla iz Sarajeva vlakom, na ponovno uspostavljenoj liniji Sarajevo – Ploče, a kao simboličan „dar” donijela je informaciju da će se plastika iz Bosne i Hercegovine i dalje nesmetano slijevati u hrvatsku deltu Neretve i Jadran.

Da ponovimo činjenice...

Deponija se nalazi neposredno uz korito i u samom koritu rijeke Neretve uz novoizgrađenu stambenu četvrt Čapljine, bez nepropusne zaštitne podloge, što povećava rizik od zagađenja podzemnih voda i priobalnog ekosustava.

Plastični i drugi otpad lako dospijevaju u rijeku, osobito tijekom kišnih perioda te putuje nizvodno prema Republici Hrvatskoj.

Deponija jako i neprestano utječe na ekosustav delte Neretve, zdravlje stanovništva i turistički potencijal cijele prekogranične regije.

Gradonačelnica Čapljine Iva Raguž priznaje da se otpad odlaže i izvan granica deponije, u samom koritu rijeke Neretve. Nema sustava za odvajanje otpada, nema reciklaže, nema prostornog plana, nema konkretne zaštite okoliša. Planira se, kaže se, dogovara se. A smeće curi, pluta i dolazi – svakodnevno, ne samo vikendom. Kako BiH kao zemlja - kandidat za prijem EU može opravdati ovakvu nebrigu i napraviti konkretno usklađivanje s direktivama kroz poglavlja 27 (Okoliš) i 20 (Prijevoz)?!

neretva erk malo more 050725 1 min

Gdje je u svemu tome interes i pozicija Republike Hrvatske? Što s onim dijelom Neretve koji dolazi nakon Čapljine? Onim koji se računa kao NATURA područje, dom zaštićenih vrsta i staništa (posljednji ostaci europskih močvarnih staništa), izvor vode i kisika? Rijeka koja ušću donosi plastiku, fekalije i procjedne vode – bez ikakvog upozorenja, bez prethodne konzultacije s hrvatskim institucijama.

Produženje dozvole bez prekograničnog dogovora krši ESPOO konvenciju. Deponija bez zaštitne podloge krši EU Direktivu o otpadu. Neinformiranje javnosti krši Aarhušku konvenciju. Ignoriranje prekograničnih posljedica – krši zdrav razum.

neretva erk malo more 050725 4 min

Znanstveni tim Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, dr. sc. Pero Tutman i dr. sc. Dubravka Bojanić Varezić uz podršku ERK Malo more i stručnog voditelja mr. sc. Nebojše Jerkovića 01.- 02. 07. 2025. započeli s uzorkovanje voda Neretve na području od ušća do Metkovića. Projekt TETHYS4ADRION, prekogranični, europski, financiran – pokušava nešto mjeriti, shvatiti, upozoriti. No, dok znanost skuplja dokaze, politika potpisuje nove dozvole za stari i novi otpad.

Postavlja se pitanje: Je li Neretva zauvijek otpisana?

Što u svemu tome misli i radi međudržavno tijelo za zaštitu voda, poput Povjerenstva za vodno gospodarsku suradnju RH–BiH?

Republika Hrvatska, kao članica EU, ima pravo i obvezu prijaviti prekogranično zagađenje, aktivirati bilateralna tijela, zahtijevati implementaciju plana upravljanja slivom Neretve i zaštititi interese svojih građana, okoliša i gospodarstva. Vrijeme je da se nešto učini – brzo i učinkovito.

Dosta je plastike bez reda vožnje i dozvola bez odgovornosti. Rijeka Neretva deponija i nije granica za otpad. Ona je zajedničko nasljeđe – ili zajednička žrtva. Odluka je na institucijama, ali pritisak mora doći od javnosti.

mr. sc. Nebojša Jerković
ERK Malo more - Komarna

Podijeli:

čapljinadeponija adaerk malo morenebojša jerkovićneretvaotpadplastikasmećezagađenje neretve

Pročitajte još