Na sadržaj

JEDINO ŠTO JE SIGURNO JEST DA ĆE ODVOZ OTPADA BITI SKUPLJI

Korčulani će morati odvajati otpad, a hoće li sav na kraju završiti na istoj gomili?

S juga

7 min čitanja
FOTO: Fotografije za ilustraciju: Željko Hajdinjak / CROPIX i Nathan Copley / Pixabay

Piše:

Većina jedinica lokalne samouprave nema reciklažna dvorišta, nema kompostana ni sortirnica, a ni Centar za gospodarenje otpadom nije izgrađen, ali općine i gradovi u Dubrovačko – neretvanskoj županiji jedna za drugom usvajaju nove odluke o načinu pružanja javne usluge skupljanja komunalnog otpada. Moraju tako, zakonski. Odluke su to koje bi trebale promijeniti način na koji još uvijek odlažemo otpad. Naglasak je na odvajanju, a onda i recikliranju. Ali...

Takvu je odluku na posljednjoj sjednici usvojilo i Gradsko vijeće Grada Korčule. Vijećnici, kojima, kao i građanima, nije jasno kako će taj novi „režim” funkcionirati, za direktora KTD Hober Marka Milata imali su puno pitanja.

VINKA LOZICA: IDEMO OBRNUTIM PUTEM

Iako je uvodno istaknula kako je apsolutno potrebno donijeti odluku o načinu pružanja javne usluga sakupljanja komunalnog otpada, vijećnici Vinki Lozici sporan je način na koji se u Korčuli pristupa novom „režimu” skupljanja otpada.

- Mi kao grad idemo obrnutim putem, prvo ćemo donijeti odluku o prikupljanju otpada pa ćemo onda stvoriti infrastrukturu pomoću koje ćemo pružiti uslugu kakvu smo propisali. - istaknula je Lozica.

Osvrnula se i na javnu raspravu o načinu skupljanja otpada u kojoj je sudjelovala inicijativa Podrži Korčulu.

- Drago mi je da ste kroz javnu raspravu prihvatili naše prijedloge za privatne iznajmljivače koji pružaju usluge u domaćinstvu. Oni su trebali spadati pod nekućanstva, što bi ih stavilo u isti rang s hotelima ili tvrtkama, a ovako će oni pola godine biti kućanstva, a pola nekućanstva. - rekla je Lozica te istaknula kako joj je sporna odredba prema kojoj je korisnik dužan odvojeno prikupljati biootpad i kompostirati ga u domaćinstvu.

- Zašto ljudima namećemo obvezu kompostiranja ako ne možemo pružiti uslugu prikupljana komposta, što da radimo s kompostom u domaćinstvima koja nemaju vrt ili okućnicu. - pitala je Lozica.

IVAN ŠALE: TKO ĆE I KAKO NADZIRATI GRAĐEVINARE?
IVANA FILIPPI: SPREMNICI OD 120 LITARA SU PREVELIKI

Vijećnik Ivan Šale pitao je tko i kako će nadzirati gradilišta i način na koji zbrinjavaju otpad.

- Ključnu će ulogu imati komunalni redari i neće im biti jednostavno, a bit će vaša desna ruka u Hoberu. Veliki su problem i gradilišta na kojima rade razne tvrtke iz Hrvatske i iza sebe ostavljaju sve i svašta pa se u kontejnerima znalo naći šuta, matuna, svega i tu ćete morati s komunalcima obaviti jako dobru kooordinaciju. - smatra Šale.

hober odlagaliste 010423 1 minOdlagalište građevinskoh materijala Hober. Foto: Duje Klarić / CROPIX

Vijećnica Ivana Filippi pitala je zašto spremnici za miješani otpad nisu zapremine manje od 120 litara.

- Miješani otpad ne može se dugo držati i čini mi se da su spremnici od 120 litara nepotrebni jer je to jedino smeće koje se usmrdi i ne može se držati u kući i blizu kuće. - rekla je Fillipi i pitala hoće li se zapremina kanti za miješani otpad smanjiti.

ANDRIJA FABRIS: NE MOŽE SE OTPAD ODVOZITI LJETI JEDNOM TJEDNO

Nakon što je Andrija Fabris problematizirao učestalost odvoza otpada i upozorio kako su te potrebe ljeti puno veće nego zimi, dodavši kako bi se po novoj odluci otpad trebao odvoziti tek jednom tjedno, direktor Hobera odgovorio mu je kako Zakon o gospodarenju otpadom propisuje minimalnu učestalost odvoza te da je zbog toga to uvršteno u odluku te je pojasnio:

- Sigurno je da će to biti više od minimalne učestalosti i za miješani i reciklirani komunalni otpad, ali odlukom je propisana najmanja učestalost, a ne najveća. Kasnije ćemo cjenikom, kojega moramo donijeti, propisati učestalost odvoza. - rekao je Milat.

Da se u primjeni odluke ide obrnutim redosljedom potvrdio je i direktor KTD -a Hober Marko Milat. Odgovarajući na pitanja vijećnika kazao je kako je pred Hoberom veliki posao.

- Bit će problema, imaju ih i puno jače sredine i tvrtke poput Zagreba i njihova Holdinga s kojim se mi ne možemo ni financijski ni organizacijski uspoređivati. Za razliku od njih, mi nemamo reciklažnih dvorišta i kompostana, nemamo sortirnica i to je problem u cijeloj Hrvatskoj. - rekao je Milat.

hober odlagaliste 010423 2 minOdlagalište građevinskoh materijala Hober. Foto: Duje Klarić / CROPIX

Priznao je kako je otpad s gradilišta veliki problem, ali i naveo kako će mu doskočiti.

- On će se velikim dijelom riješiti prelaskom na novi sustav jer ako uklonimo otvorene kontejnere s javnih površina, kad svaki korisnik bude morao imati svoj spremnik s bar kodom, znat će se čiji je i što je u njemu bilo. Ako bude ono što ne treba, nećemo mu ga skupit. Samom primjenom odluke ćemo u potpunosti riješiti problem odlaganja šuta u kontejnere, ali nećemo riješiti problem odlaganja u okoliš. - kazao je Milat.

MARKO MILAT: SPREMNICI ZA KUĆANSTVA S VREMENOM ĆE BITI MANJI

Kad je u pitanju standard i veličina spremnika, Milat je istaknuo kako se o tome vodi šira rasprava.

- Standardna veličina spremnika je 120 litara i naravno da će se to mijenjati. Siguran sam da će se mijenjati na manje kad uspostavimo sustav za odvojeno prikupljanje otpada, kad budemo u mogućnosti sve skupiti, zapremine spremnika za prosječno kućanstvo će se smanjiti. Bilo bi rizično na početku krenuti s manjim kantama jer smo svi naučili bacati smeća koliko hoćemo, kad i kako hoćemo, a ovom odlukom će se naša ponašanja mijenjati i postoji rizik da se poveća otpad na javnim površinama i u prirodi. Mi moramo graditi sustav za 100 posto stanovnika, ne za 80 posto jer onih 20 posto može napraviti veliku štetu i u sustavu moramo uračunati i njihovo negativno ponašanje. Sigurno će biti onih kojima će kanta od 120 litara biti mala, ali i onih kojima će biti velika.- istaknuo je Milat.

MARKO SKOKANDIĆ: TKO SU OSOBE KOJE ĆE SMJETI ULAZITI NA PRIVATNE PROSTORE ZBOG NADZORA?

Vijećnik Marko Skokandić osvrnuo se na učestalost odvoza otpada. Kao zaposlenik ACI marine opisao je što bi se u marini dogodilo kad se otpad ne bi redovito odvozio.

- Da u marini nestane struje i vode možda bismo mogli raditi, ali da nam Hober dva dana ne skupi smeće mogli bismo zatvoriti marinu. Mi imamo 16 kontejnera, osam svojih koje nam Hober prazni dva puta dnevno u špici sezone. Po pravilima kategorizacije marina i Plave zastave mamo već dogovoreno selektivno prikupljanje otpada i to sve kontroliraju inspekcije. - kazao je Skokandić, koji je imao primjedbe na odredbe iz odluke prema kojima komunalni redari mogu vršiti nadzor kompostiranja otpada na privatnim površinama.

- Tko su te osobe koje ćemo primati u svoj privatni prostor.- pitao je Skokandić.

Milat mu je odgovorio kako će privatne površine nadzirati komunalni redari koji za to već imaju ovlasti.

- Predviđene su i kazne kako se ne bi dogodilo da netko svojim kompostiranjem ugrožava susjede, da mu stavi komposter ispod punistre pa da se stvaraju problemi zbog neugodnih mirisa. Zakon predviđa tu mogućnost kontrole i u pravilniku će to biti propisano,a to će raditi komunalni redari i zaposlenici Hobera. Komunalni redari prema zakonu imaju vrlo velike ovlasti, čak i na privatnim parcelama. - rekao je Milat.

Nakon što su ga neki vijećnici pitali kako će u Hoberu znati tko je u zajednički spremni odložio glomazni ili građevinski otpad, Milat je ogovorio kako će zajednički spremnici biti opremljeni otpadomjerima.

- Kroz njih se ne može gurati ni guma ni daska. Tamo gdje zbog tehničkih uvjeta nećemo moći držati takve spremnike, bit će postavljeni spremnici s raspodjelom udjela, odnosno volumena, ako je manje korisnika.- kazao je.

ODVOZ OTPADA SVIMA ĆE POSKUPITI

Vijećnike je zanimalo i hoće li sav otpad na kraju završiti na istoj gomili, i onaj reciklirani i onaj miješani pa je Skokandić odgovorio što Hober po tom pitanju čini.

- Isporučena su nam dva velika rolo kontejnera kapaciteta 30 kubika koja smo u dogovoru s KTD Minder postavili na njihovo reciklažno dvorište kako bismo ispunili zakonsku obvezu da se otpad skladišti na građevinama namijenjenim za gospodaranje otpadom. Plan je možda već od sljedećeg mjeseca u Čari i Zavalatici krenuti s pilot projektom u sklopu kojega su građanima podijeljene kante za prikupljanje papira i plastike, te dvije komponetne početi odvojeno prikupljati od korisnika i za tu namjenu smo nedavno nabavili kamion kapaciteta sedam kubika. Moguće da ćemo za odvojeno prikupljanje prenamijeniti jedan od starih kamiona. - kazao je Milat i dodao.

- Nadam se da i to odvojeno prikupljeneo neće na kraju završiti na odlagalištu otpada. Sve ovisi i o praksi, koliko će to biti onečišćeno, ako bude jako onda to, nažalost, nemamo gdje selektirati i razvrstavati i postoji mogućnost da završi na odlagalištu, ali vjerujem da će s vremenom to sve biti čišće i čišće i odvojeno po frakcijama i da će se time gospodariti na propisani način. - kazao je Milat.

I dok neki od čelnika jedinica lokalne samouprave često znaju reći kako će građanima, koji će odvajati otpad, računi za smeće biti manji, direktor Hobera ističe kako usluga građanima neće pojeftiniti.

- U javnosti se govori da će građanima biti jeftinija usluga, a ne može biti jeftinija o to jednostavno treba reći. Ne može biti jeftinija jer ako s tri kamiona istresete deset tisuća kanti i to sve razvrstate u skladište, odvajate, balirate i šaljete uporabitelju, kojemu morate platiti da bi to uzeo onda je sasvim sigurno da ta usluga mora biti skuplja. - rekao je otvoreno direktor KTD Hober Marko Milat.

Podijeli:

andrija fabrishoberivan šaleivana filippikorčulamarko milatmarko skokandićotpadprikupljanje otpadasmećevinka lozica

Pročitajte još