ULOVLJENA JE U RUJNU U VENECIJANSKOJ LAGUNI
JOŠ JEDNA VRSTA NAPUHAČE STIGLA U JADRAN
Piše: JP
Nastavlja se invazija otrovnih riba iz toplih mora u Jadran. Najnovija pridošlica je riba znanstvenog naziva „Lagocephalus spadiceus“ (Richardson, 1845), u mnogim jezicima poznata kao poluglatka zlatna napuhača. Nju je 2. rujna ove godine jedan Sportski ribolovac udicom s obale ulovio u Venecijanskoj laguni.
Zbog velikog broja, skoro 200 vrsta napuhača, znanstvenicima je trebalo tri mjeseca da točno utvrde da se radi o novoj, četvrtoj vrsti napuhača pridošloj u Jadran. No, i Sredozemnom moru, u kome žive dvije autohtone, poluglatka zlatna je 11 pridošla napuhača. Kao i ostale pridošlice, ona je lesepska, vrsta koja je iz Crvenog kroz Sueski kanal migrirala u Sredozemno more gdje je prvi put opažena 1920. godine. Posljednjeg desetljeća naglo joj se povećala brojnost u Mediteranu, osobito u vodama Turske, gdje je postala ozbiljna opasnost za ribarstvo i ljudsko zdravlje.
Potrebno je biti izuzetno oprezan pri rukovanju s njom te je ne konzumirati. No, kao ni ostale napuhače koje se pojavljuju u Jadranu, poluglatka zlatna sigurno nije opasna kao zloglasna japanska fuga napuhača.
Riba ulovljena kod Venecije dugačka je oko 20 cm, što znači da se mogla mrijestiti jer je ta vrsta spolno zrela kada dosegne 95 mm dužine. Inače, do sada znanstveno potvrđena najveća poluglatka zlatna napuhača ulovljena u Mediteranu težila je 557,64 grama i bila dugačka 34,0 cm.
Poluglatka zlatna napuhača pridnena je riba toplih obalnih voda. Uglavnom konzumira rakove, ribe, mekušce, alge i tankokrake zvjezdače. Stoga igra važnu ulogu u ekosustavu kao glavni grabežljivac među ribama koje se hrane bentosom, pridnenim organizmima.
Šime Duvančić
jadrannapuhačaotrovne ribepoluglatka zlatna napuhačaribe
Pročitajte još
RAZVOJ SVJETSKE TRGOVINE, PROKOPAVANJE KANALA, PUNO JE UZROKA ZAŠTO SU SE POJAVILE TAMO GDJE IH NIKAD NIJE BILO
KAKO SE NOSITI SA STRANIM I INVAZIVNIM VRSTAMA U JADRANU I KAKO DOLAZE
MORE I RIBOLOV
PROTIV OVE RIBE KOJA SE ŠIRI JADRANOM ZASAD SE BORI SAMO PRIRODA
MORE I RIBOLOV
RIBE SE SKLANJAJU U SJENU JER I ONE MOGU PATITI ZBOG PREKOMJERNOG IZLAGANJA SUNCU
MORE I RIBOLOV
RIBE KOJE NOSE IME HRVAT I HRVATICA
TAKAV ŽIVOT DONOSI IM PREDNOSTI
RIBE U JATU NE ŽIVE SAMO ZBOG ZAŠTITE OD PREDATORA
VELIKE PROMJENE U EKO SUSTAVU






