SPECIJAL: NATO OČEKUJE RUSKI NAPAD NA UKRAJINU, UKRAJINSKI PREDSJEDNIK U TO NE VJERUJE
Jedni bježe iz Donjecka i Luganska; drugi oduševljeno čekaju ruske snage
Putin je u ponedjeljak službeno priznao neovisnost Donjecka i Luganska, samoproglašenih republika, i sklopio sporazume o prijateljstvu s njihovim čelnicima, što otvara put Rusiji da pošalje vojnike i uspostavi vojne baze na njihovu teritoriju. Neki građani Donjecka u utorak su izrazili radost i zahvalnost zbog odluke ruskog predsjednika Vladimira Putina da prizna neovisnost proruskih separatističkih regija na istoku Ukrajine, no drugi sa zebnjom gledaju na budućnost.
Zapad je to osudio kao ilegalan potez i smatra da bi mogao prethoditi općoj ruskoj invaziji na Ukrajinu te počeo uvoditi sankcije. No, neki u Donjecku smatraju da se to trebalo dogoditi već odavno.
- To je za mene jako važno. Znam da krv koju su prolili moji suborci i naše muke i napori i gubici civila nisu svo ovo vrijeme bili uzaludni. - rekao je Dmitrij, bivši pripadnik proruske separatističke milicije.
On se raduje dolasku ruskih postrojbi.
- Ovaj veliki narod Donbasa toliko je propatio, to im sada treba (ruski vojnici). Dosta im je krvi, dosta smrti. - rekao je.
Gradskim središtem prošao je konvoj desetak automobila s izvješenim ruskim zastavama i trubeći. "Rusija, hura!", vikao je jedan vozač.
Dio izbjeglica iz Donjecka i Luganska smješten je u šatorima u Rusiji. Foto: EPA/ARKADY BUDNITSKY
Drugi stanovnici Donjecka nastojali su se ponašati kao da se ništa nije dogodilo, šetajući djecu ili kupujući na tržnici, rekao je očevidac za Reuters. U hotelu je održano vjenčanje. No u središtu grada kasnije se čulo šest eksplozija. Njihov uzrok nije jasan. Diplomatski izvor rekao je Reutersu da se nastavlja granatiranje na liniji razdvajanja.
Irina, četrdesetogodišnjakinja, rekla je da ruska odluka nije bila neočekivana, ali i da ljudi ne znaju kako se postaviti prema tome.
- Ne znam što će se sada dogoditi, svi su izgubljeni i puni neizvjesnosti. - rekla je, dodajući kako se nada da će jača ruska potpora pridonijeti okončanju sukoba.
- Ako su prisutne ruske postrojbe, to znači da se ne isplati boriti jer je Rusija velika sila, moćna, nuklearna. - tvrdi ona.
Izbjeglice iz Donjecka i Luganska. Foto: EPA/YURI KOCHETKOV
Izvjestitelj Reutersa vidio je tijekom noći skupinu tenkova u predgrađu Donjecka i još dva u drugim dijelovima grada. Glasnogovornik Kremlja rekao je da ne može reći je li Rusija već poslala vojne snage u to područje.
Vjačeslav, čovjek 60-ih godina, rekao je kako se nada da će slanje ruskih snaga okončati "provokacije" Ukrajine, dodajući: "Mislim da će druga strana također morati razmisliti i odlučiti da pristupi mirovnim pregovorima."
Ali Karina, žena u ranim dvadesetima, rasplakala se govoreći o tome kako se osjeća.
- Da budem iskrena, sada je toliko deprimirajuća situacija da ne znam koliko je ovo zaista dobra odluka i da može dovesti do mira. - rekla je.
Izbjeglice iz Donjecka. Foto: EPA/YURI KOCHETKOV
Govoreći o odluci vodstva separatističkih regija da evakuiraju desetke tisuća žena i djece iz Donjecka i Luganska, Karina je rekla: "Sada su svi jako zabrinuti, sve odvode od njihovih očeva, braće, muževa. Zapravo, svi se jako boje".
STOLTENBERG: OČEKUJEMO NAPAD NA UKRAJINU
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je u utorak da očekuje da će Rusija izvesti veliki napad na Ukrajinu, ponovno pozvao Moskvu da odustane od planova za napad te rekao da je stotinu NATO-ovih zrakoplova u stanju pripravnosti.
- Sve ukazuje na to da Rusija nastavlja planirati napad širokih razmjera na Ukrajinu. - izjavio je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nakon sastanka Vijeća NATO-Ukrajina.
Jens Stoltenberg. Foto: EPA/STEPHANIE LECOCQ
Dodao je da NATO nastavlja pozivati Rusiju da odustane od svojih planova za napad.
“Nikada nije prekasno za odustajanje od napada”, rekao je Stoltenberg, dodajući da je ovo najopasniji trenutak za europsku sigurnost u naše doba.
Stoltenberg je rekao da je Rusija najavila povlačenje svojih snaga s ukrajinskih granica, ali radi suprotno i nastavlja ih jačati. Također nastavlja provokacije u Donbasu tražeći izgovor za rat.
Stoltenberg je rekao da će NATO nastaviti pružati političku potporu Ukrajini, da će učiniti sve da zaštite saveznike od agresije te da Savez ima stotinu zrakoplova u visokom stupnju pripravnosti.
DONALD TRUMP: PUTIN NIKADA NE BI POSTUPIO OVAKO DA SAM JA U BIJELOJ KUĆI
Donald Trump u utorak je žestoko optužio svog nasljednika Joea Bidena za loše upravljanje krizom u Ukrajini i ustvrdio da Vladimir Putin nikada ne bi postupio ovako da je on danas u Bijeloj kući.
- Da se ispravno upravljalo, nema apsolutno nikakva razloga da bi se uopće dogodilo ovo čemu danas svjedočimo. - priopćio je bivši američki predsjednik.
- Dobro poznajem Vladimira Putina, i on ne bi nikada za vrijeme administracije Trumpa učinio to što čini sada. Ne dolazi u obzir! - ustvrdio je Trump komentirajući nalog ruskog predsjednika o raspoređivanju ruskih vojnika u dvjema separatističkim pokrajinama na istoku Ukrajine.
Američka oporba kritizirala je bliskost Donalda Trumpa tijekom njegova mandata s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Američki milijarder koji razmišlja o ponovnoj kandidaturi za Bijelu kuću, ocijenio je da su "slabe" sankcije koje je donijela Bidenova administracija protiv Putinu bliskih osoba i organizacija.
- Neznatne su ako se usporede sa zauzimanjem neke države ili strateških područja. - ustvrdio je.
- Ne samo da Putin postiže ono što je oduvijek htio, već se i sve više bogati zahvaljujući uzletu cijena nafte i plina. - rekao je.
Nakon prvih opreznih sankcija uperenih na separatistička proruska područja u Ukrajini, Bijela kuća u utorak je obećala zaoštriti svoj odgovor Moskvi.
RUSKI PARLAMENT ODOBRIO SLANJE VOJSKE U ISTOČNU UKRAJINU
Vijeće federacije, gornji dom ruskog parlamenta, jednoglasno je u utorak odobrilo zahtjev predsjednika Vladimira Putina za upućivanje postrojbi u dvije samoproglašene republike na istoku Ukrajine nazvavši to "mirovnom misijom". Odluka odmah stupa na snagu, kazao je jedan od zastupnika u raspravi.
Obraćajući se zastupnicima tijekom večernje sjednice koja je emitirana na stranici vijeća, jedan od zamjenika ministra obrane kazao je da Rusija nije imala izbor te je zatražio odobrenje za raspoređiivanje postrojbi u inozemstvu. Dok su zastupnici glasali, predsjednik Vladimir Putin ratificirao je sporazume o prijateljstvu s s dvije separatističke regije koje je priznao dan ranije, priopćio je Kremlj. To omogućuje Rusiji izgradnju vojnih baza, raspoređivanje vojnika, dogovor o zajedničkoj obrani i produbljivanje ekonomskih veza.
Rusija je priznala neovisnost proruskih oblasti koje su proglasile neovisnost 2014., nakon višetjednih napetosti zbog gomilanja ruskih postrojbi uz granicu koje je potaknulo strah Zapada od moguće ruske invazije na Ukrajinu, optužbe koje Moskva odbacuje.
Putin je ranije u utorak izjavio da nema namjeru obnavljati carstvo, dan nakon što je priznao proruske separatiste na istoku Ukrajine i zanijekao legitimitet ukrajinske države.
- Očekivali smo da će biti spekulacija o tome da se Rusija sprema obnoviti carstvo. - rekao je Putin tijekom susreta u Kremlju s azerbajdžanskim kolegom Ilhamom Alievim, naglasivši da to nikako nije točno.
Putin je rekao da je nakon raspada SSSR-a Rusija "shvatila nove realnosti i aktivno radila na jačanju" suradnje s drugim bivšim sovjetskim republikama kao što su Azerbajdžan i Kazahstan.
Po njegovim riječima, Ukrajina je u "drugačijoj situaciji" jer "teritorij te zemlje koriste treće zemlje kako bi kreirale prijetnje prema Rusiji".
Rusija je priznala i dva secesionistička teritorija u Gruziji 2008. (Abhaziju i Južnu Osetiju), anektirala Krim 2014. i od početka 1990-ih podržava separatizam u Pridnjestrovlju u Moldaviji.
Putin je u dugom govoru u ponedjeljak navečer zanijekao legitimitet ukrajinske države i naglasio svoju tezu da je ta zemlja umjetna tvorevina nerazdvojiva od Rusije. Putin je također u utorak rekao da će Rusija nastaviti opskrbljivati bez prekida svjetska tržišta prirodnim plinom.
Te riječi su objavljene u trenutku kad Sjedinjene Države i njegovi europski saveznici namjeravaju najaviti nove sankcije Rusiji nakon što je predsjednik Putin priznao dvije odcijepljene regije u istočnoj Ukrajini.
Urednu isporuku plina potvrdio je u utorak ruski ministar energetike Nikolaj Šulginov na konferenciji izvoznika plina u Dohi.
- Želimo uravnotežena globalna tržišta plina. - poručio je Šulginov.
KAKVE SANKCIJE ČEKAJU RUSIJU...
SAD i njegovi saveznici koordiniraju uvođenje novih sankcija Rusiji, nakon što je Moskva priznala kao neovisne države dvije separatističke oblasti na istoku Ukrajinu. Države članice Europske unije također razmatraju sankcije, a njemački kancelar Olaf Scholz je kao odgovor na postupke Moskve zaustavio certificiranje plinovoda Sjeverni tok 2. Sankcije protiv Rusije mogle bi biti uvedene u više sektora.
Neke manje ruske državne banke već su pod sankcijama: Washington je 2014. uveo sankcije Banci Rusija zbog bliske povezanosti s dužnosnicima Kremlja. Prema izvorima Bidenova je administracija pripremila sveobuhvatnu mjeru za nanošenje štete ruskom gospodarstvu kojom bi se prekinuli odnosi između određenih ruskih banaka i američkih banaka koje omogućuju međunarodna plaćanja. Washington će također koristiti svoj najmoćniji alat za sankcioniranje određenih ruskih pojedinaca i tvrtki tako što će ih staviti na popis posebno označenih državljana (SDN) i time ih izbaciti iz američkog bankarskog sustava, zabraniti njihovu trgovinu s Amerikancima i zamrznuti im imovinu u SAD-u. Reuters navodi, pozivajući se na upućene izvore, da su moguće mete VTB banka, Sberbank, VEB i Gazprombank.
Nejasno je bi li ruske banke bile dodane na listu SDN, ali oba tipa sankcija mogla bi teško pogoditi Rusiju i otežati transakcije u američkim dolarima. Najveće ruske banke duboko su integrirane u globalni financijski sustav pa bi se sankcije mogle osjetiti daleko izvan granica Rusije. Prema podacima Banke za međunarodna poravnanja (BIS) europski zajmodavci drže lavovski udio od ukupno 30 milijardi dolara koliko iznosi izloženost stranih banaka Rusiji.
Prema podacima ruske središnje banke, ukupna inozemna aktiva i inozemna pasiva ruskih banaka iznosi 200, 6 milijardi dolara, odnosno 134, 5 milijardi dolara, pri čemu je 53 posto i aktive i pasive u dolarima. To je smanjenje u odnosu na 76-81 posto prije dva desetljeća.
Britanija je prošloga tjedna zaprijetila da će ruskim kompanijama onemogućiti pribavljanje kapitala u Londonu, europskom financijskom središtu. Premijer Boris Johnson kazao je da bi potencijalne sankcije bile usmjerene na ruske banke i ruske kompanije.
Sankcioniranje osoba zamrzavanjem imovine i zabranom putovanja uobičajeno je sredstvo, a Sjedinjene Države, EU i Britanija već imaju takve sankcije protiv više ruskih državljana. Europska unija je u ponedjeljak uvela sankcije protiv pet osoba koje su bile sudjelovale na ruske parlamentarnim izborima na anektiranom Krimu u rujnu 2021.
Dok je SAD ranije koristio SDN za sankcioniranje nepoćudnih oligarha u prošlosti, zadnjih je godina oprezniji po tom pitanju nakon što su sankcije iz 2018. protiv vlasnika Rusala izazvale veliko povećanje cijena aluminija, zbog čega je Washington povukao odluku.
Prema prijedlogu demokrata u senatu, koji je predstavljeno u siječnju, predviđene su sankcije protiv visokih dužnosnika u ruskoj vladi i vojsci, uključujući Putinu, dok je predsjednik Joe Biden kazao kako je spreman razmotriti osobne sankcije protiv ruskog predsjednika.
Moskva poručuje da takve sankcije ne bi oštetile osobno ruskog predsjednika, a bile bi "politički destruktivne".
Velika Britanija, u kojoj žive brojni imućni Rusi, zaprijetila je da će razotkriti imovinu i vlasništvo tvrtki na svom tlu ako Rusija napadne Ukrajinu, a Johnson je rekao da postoji "problem s ruskim novcem" u Londonu.
Bijela kuća poručila je američkoj industriji čipova da bude spremna na nova ograničenja izvoza u Rusiju ako Moskva napadne Ukrajinu, uključujući potencijalno blokiranje ruskog pristupa globalnim zalihama. Slične mjere primjenjivane su tijekom Hladnog rata, kada su tehnološke sankcije držale Sovjetski Savez tehnološki zaostalim i ograničavale gospodarski rast.
Sjedinjene Države i EU već imaju na snazi sankcije protiv ruskog energetskog i obrambenog sektora, a državna plinska kompanija Gazprom, njezin naftni ogranak Gazpromnjeft i proizvođači nafte Lukoil, Rosneft i Surgutneftegaz suočavaju se s raznim vrstama prilikom izvoza i uvoza te zaduživanja.
Sankcije bi se mogle proširiti i produbiti, a jedna od mogućih opcija bila bi spriječiti tvrtke da se namiruju u američkim dolarima.
Nedavno dovršeni plinovod Sjeverni tok 2 čekao je regulatorno odobrenje EU-a i njemačkih vlasti prije no što je Berlin zaustavio proces certificiranja. Ovisnost Europe o ruskim opskrbama energentima slabi opcije Zapada prilikom razmatranja sankcija u tom sektoru.
Jedna od najstrožih mjera bila bi izbacivanje Rusije iz SWIFT-a, međunarodnog sustava za financijske transfere koji koristi više od 11 tisuća financijskih ustanova u gotovo svim zemljama. Iz SWIFT-a su 2012., u sklopu međunarodnih sankcija, isključene iranske banke zbog nuklearnog programa. Iran je time izgubio pola prihoda od izvoza nafte te 30 posto prihoda od međunarodne trgovine, procjenjuje moskovska podružnica think-thanka Carnegie.
- Od zapadnih zemalja, Sjedinjene Države i Njemačka bi najviše izgubile takvim potezom, jer su njihove banke najčešći korisnici SWIFT-a kod transakcija s ruskim bankama. - rekla je Maria Šagina iz Carnegija.
O izbacivanju Rusije iz SWIFT-a razgovaralo se i 2014. kada je Moskva anektirala Krim, zbog čega je Rusija razvila alternativni sustav SPFS. Na SPFS je otpadalo oko petina transakcija unutar rusije 2020., prema podacima središnje banke, koja želi taj udio povećati do 30 posto u 2023. Međutim, SPFS se nije uspio afirmirati po pitanju globalnih transakcija.
Pristup ruskim obveznicama postaje sve ograničeniji, a sankcije bi se mogle dodatno pooštriti, uz zabranu trgovanja novim euroobveznicama na sekundarnom tržištu i novim obveznicama u ruskim rubljama poznatim kao OFZ. U travnju 2021. Biden je zabranio američkim ulagačima kupnju novih obveznica u ruskim rubljama zbog optužbi za miješanje u izbore. Sankcije uvedene 2015. učinile su budući ruski dug u dolarima neprikladnim za mnoge ulagače i ključne indekse. Te mjere smanjile su vanjski dug Rusije za 33% od početka 2014. -- sa 733 milijarde dolara na 489 milijardi dolara u trećem tromjesečju 2021. Manji vanjski dug površinski poboljšava bilancu zemlje, ali je lišava izvora financiranja koji bi mogli doprinijeti gospodarskom rastu i razvoj.
BRITANIJA VEĆ KRENULA SA SANKCIJAMA
Velika Britanija u utorak je sankcionirala pet ruskih banaka i tri pojedinaca, uključujući Genadija Timčenka, bliskog ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Britanski premijer Boris Johnson rekao je da se Rusija kreće prema "statusu parije“ i da se svijet sada mora pripremiti za iduću fazu Putinovog plana jer Kremlj priprema teren za invaziju Ukrajine većeg opsega.
Britanija je zaprijetila da će blokirati pristup ruskih tvrtki američkom dolaru i britanskoj funti, spriječiti Ruse da prikupljaju kapital u Londonu te otkriti ono što je Johnson nazvao 'babuškom' vlasništva nekretnina i tvrtki.
Johnson je parlamentu kazao da će biti sankcionirano pet banaka – Rossiya, IS Bank, GenBank, Promsvyazbank i Black Sea Bank, uz trojicu pojedinaca – Timčenka, Igora Rotenberga i Borisa Rotenberga.
- Ovo je prva tranša, prvi baraž onoga što smo spremni poduzeti. - rekao je Johnson.
- Bilo kakva imovina koju imaju u Britaniji bit će zamrznuta, a pojedincima koji su povezani s njom bit će zabranjeno ulaziti u državu. - kazao je britanski premijer.
Dio britanskih zastupnika tražilo je Johnsona da bude još stroži prema ruskim financijašima. Neki su čak i tražili izopćenje ruskih oligarha iz Britanije, kao i ruskog novca s londonskog financijskog tržišta.
Među sankcioniranima nema triju najvećih ruskih banaka – Sberbanka, VTB-a i Gazprombanka.
Stotine milijardi dolara slilo se iz Rusije u London i britanske prekomorske teritorije od pada Sovjetskog Saveza 1991., a London je postao najpoželjniji zapadni grad za superbogate Ruse.
Britanci su objavili da je Timčenko, jedan od osnivača tvrtke Gunvor, bio veliki suvlasnik banke Rossiya koja ima udio u National Media Groupu koja je podržavala destabilizaciju Ukrajine nakon ruske aneksije Krima 2014. godine.
- Banka Rossiya podržavala je konsolidaciju Krima u Rusku Federaciju integrirajući financijski sustav nakon aneksije tog poluotoka. - objavio je London.
Timčenko, po Forbesu "težak" 23,5 milijardi funti, blizak je saveznik ruskog predsjednika Putina, kao i braća Rotenberg.
"Boris Rotenberg je prominentni ruski biznismen s bliskim osobnim vezama s ruskim predsjednikom“, objavila je Britanija, dodavši kako njegov brat ima i obiteljske veze s Putinom, pod čijom vladavinom su se obogatili.
UKRAJINSKI PREDSJEDNIK NE VJERUJE DA ĆE SE ZARATITI S RUSIJOM
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij ne vidi povećan rizik od rata usprkos ruskom priznanju samoproglašenih republika na istoku zemlje.
- Vjerujemo da neće biti velikog rata protiv Ukrajine. - rekao je ukrajinski čelnik u Kijevu, nakon susreta s estonskim kolegom Alarom Karisom.
Zelenskij je kazao kako će se u slučaju dodatne eskalacije uvesti izvanredno stanje.
Odbacio je zahtjeve predstavnika separatista da povuče snage iz dijelova regija Donjeck i Luhansk koje su pod kontrolom Kijeva.
- Ne razgovaramo s njima. Ne znamo tko su oni. rekao je 44-godišnji čelnik.
Hina
Uredio: Davor Mladošić
Pročitajte još
SPECIJAL: RUSKO PRIZNANJE DONJECKA I LUGANSKA I REAKCIJE IZ SVIJETA
Rusiji sankcije, ali Ukrajina je ostala sama, mlak odgovor Amerikanaca na najavljeno slanje ruske vojske u Donjeck i Lugansk
PRIZNANJE POTPISAO U DIREKTNOM TV PRIJENOSU
Putin priznao odmetnute ukrajinske pokrajine, stigle prve reakcije iz svijeta
Većina emisija dolazi iz potrošnje goriva ruskih trupa
EKOLOZI IZRAČUNALI I KOLIKO RUSKA INVAZIJA NA UKRAJINU UTJEČE NA STAKLENIČKE PLINOVE
HDZ-OVCIMA NISU DOBO LEGLE IZJAVE PREDSJEDNIKA ZORANA MILANOVIĆA
HDZ: Štetočina s Pantovčaka je opet zvijezda ruskih režimskih medija
PREDSJEDNIK KLUBA ZASTUPNIKA HDZ-A:
Branko Bačić: Oporba pokušajem izmotavanja staje na stranu Rusije
NAKON PADA PROJEKTILA NA POLJSKI TERITORIJ






