Na sadržaj

„NASMIJEŠENI PAPA”

Ivan Pavao I. proglašen blaženikom

Global

3 min čitanja
Papa Ivan Pavao I.
Papa Ivan Pavao I. / FOTO: Wikipedia

Ivan Pavao I., poznat i kao "nasmiješeni Papa" i poglavar s jednim od najkraćih pontifikata u povijesti Katoličke Crkve, samo 33 dana do smrti 1978., proglašen je u nedjelju blaženikom u Rimu. Unatoč kiši i grmljavini. tisuće vjernika, a među njima i talijanski predsjednik Sergio Mattarella, pratile su na Trgu sv. Petra u Rimu misu beatifikacije, koja je korak do kanonizacije pape Ivana Pavla I.

Velika tapiserija s likom Ivana Pavla I., izvješena na Bazilici sv. Petra bila je svečano otkrivena tijekom ceremonije.

- Osmijehom je papa Luciani uspio prenijeti dobrotu Gospodinovu. S njime je lice Crkve radosno, smireno, nasmiješeno, ono nikada ne zatvara vrata niti otvrdnjuje srca, ne žali se i ne hrani gorčinom, nije ljutito niti netrpeljivo, nije agresivno, ne pati nostalgično za prošlošću. - rekao je papa Franjo u svojoj homiliji.

Posljednji talijanski papa, Albino Luciani, bio je popularan i blizak narodu, a naslijedio je Ivana Pavla VI. u kolovozu 1978., u dobi od 65 godina, no umro je 33 dana i šest sati poslije od infarkta.

Ranih jutarnjih sati tog 29. rujna 1978., redovnica je otkrila njegovo beživotno tijelo s naočalama na nosu i nekoliko otipkanih stranica u rukama. Nikakva obdukcija nije bila obavljena kako bi se utvrdio uzrok smrti. No smrt pape Ivana Pavla I. izazvala je brojna nagađanja. Neki smatraju da se radilo o samoubojstvu jer se činilo da je oklijevao preuzeti dužnost. Nagađalo se i da su Ivana Pavla I. ubili njegovi protivnici, odnosno protivnici reformi Crkve za koje se on navodno zalagao, posebno onih koje se tiču vatikanske banke. Te su teorije mnogi odbacili, a biograf Christophe Henning je kazao kako uzrok tim glasinama može jednostavno biti iznenadna priroda Papine smrti, u kombinaciji s činjenicom da je u to vrijeme Vatikan imao "pogubnu komunikaciju" s javnošću.

U svojoj knjizi objavljenoj 2017., s uvodnikom koji je potpisao drugi čovjek Vatikana, msgr. Pietro Parolin, talijanska novinarka Stefania Falasca, koja se zalagala za beatifikaciju te zagovara kanonizaciju Ivana Pavla I. također je odbacila glasine o uroti.

Obdukcija s ciljem utvrđivanja uzroka smrti nije provedena, a Vatikan je objavljivao nedosljedne informacije o tome što se dogodilo. U listopadu 2021. Vatikan je objavio da priznaje čudo koje se pripisuje Ivanu Pavlu I., što je omogućilo da ga proglasi blaženim.

Rođen 1912. na sjeveru Italije u radničkoj vrlo skromnoj obitelji, Albino Luciani, doktor teologije postao je nadbiskup Venecije, a u kardinala ga je promaknul Pavao VI. 1973. godine. Za svog kratkog pontifikata, Ivan Pavao I., koji je smatran čovjekom konsenzusa, uspio je utisnuti pečat jednostavnosti u papinsko poslanje.

Sestra Margherita Marin, koja je pomagala Ivanu Pavlu I. u papinskim odajama, sjeća se čovjeka "prijateljskog prema svima".

- Odnosio se prema svojim suradnicima s velikim poštovanjem, ispričavajući se što ih je uznemiravao. Nikad ga nisam vidjela da pokazuje nestrpljenje prema bilo kome. - prisjetila se časna sestra.

Vrlo osjetljiv na siromaštvo, potvrdio je važnost davanja "poštene plaće" svima.

Navodi se kako se Ivan Pavao I. zalagao za crkveno protivljenje pobačaju i kontracepciji, ali je nastojao i reformirati način upravljanja Crkvom.

Čudo je bilo navodno iznenadno ozdravljenje teško bolesne 11-godišnje djevojčice u Buenos Airesu 2011. nakon što se lokalni svećenik molio pokojnom papi. Prema pravilima Katoličke Crkve, u većini se slučajeva treba priznati i drugo čudo prije nego što se netko proglasi svetim.

Od novijih papa svetima su proglašeni Ivan XXIII. (1958. - 1963.), Pavao VI. (1963. - 1978.) i Ivan Pavao II. (1978. - 2005.).

Prethodnik pape Franje, Benedikt XVI., dao je ostavku 2013. i još živi u Vatikanu.

(Hina)

Podijeli:

blaženikivan pavao I

Pročitajte još