Na sadržaj

NAKON ŠTO JE UZ DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE IZOSTAO UOBIČAJEN REPERTOAR

IGRA ŠAIN KOVAČEVIĆ: „CILJ PRITISAKA I PRIJETNJI NIJE DA TE NETKO UŠUTKA, NEGO DA SAM POČNEŠ ŠUTIT”

S juga

3 min čitanja
IGRA ŠAIN KOVAČEVIĆ
IGRA ŠAIN KOVAČEVIĆ / FOTO: ARHIVA JUŽNI

Piše:

Iako je bio običaj da na proslavi Dana antifašističke borbe u Splitu zbor Pjevačkog društva Marjan izvodi pjesme iz NOB-a, ove godine su one izostale s repertoara. Izvođenje partizanskih pjesama nije, kao što se prvotno spekuliralo, zabranio novi splitski gradonačelnik Tomislav Šuta. Marjanke koju su na proslavi prije nastupa pozdravile sa „Smrt fašizmu, sloboda narodu”, ove godine nisu otpjevale tri pjesme koje su inače izvodile
- „Marjane, Marjane” „Oj Mosore, Mosore” i „Padaj silo i nepravdo”. Učinile su to, kaže voditeljica Zbora Iris Simonović, radi vlastite sigurnosti radi prošlogodišnjih komentara na društvenim mrežama punih mržnje i prijetnji.

I dok Marjanke tri pjesme iz vremena NOB-a nisu htjele pjevati iz straha za vlastitu sigurnost, prošlog ljeta u Korčuli, radi prosvjeda kojega su najavljivale tamošnje braniteljske udruge, članice crnogorskog zbora nisu ni dobile priliku pjevati na koncertu uz 80. obljetnicu oslobođenja Korčule.

„Cilj pritisaka i prijetnji nije da te netko ušutka, nego da sam počneš šutit,” navela je u postu, koji prenosimo u cijelosti, reagirajući na događaj u Splitu, županijska i vijećnica u Gradskom vijeću Grada Korčule Igra Šain Kovačević (Možemo).

„Na Dan antifašističke borbe, u Splitu se nisu pjevale partizanske pisme. Ne zato što je to neko izričito zabrani, nego zato što je zbor tako odluči. Cilj pritisaka i prijetnji nije da te netko ušutka, nego da sam počneš šutit - tako da smo došli konačno i do najopasnijeg rezultata.

Nakon što su članice zbora prošle godine bile izložene prijetnjama i govorima mržnje – zbog naslova da će 'pjevati partizanske pjesme' – i nakon što je koncert morao biti osiguran s kombijem policije, jasno je zašto su se ovaj put odlučile na Dan antifašističke borbe pjevati sve samo ne pjesme iz i o antifašističkoj borbi.

Problem nije u njima. Problem je u atmosferi u kojoj pjevati pjesmu o oslobođenju traži policijsku zaštitu. Problem je u tome što se prijetnje toleriraju, što institucije šute, a odgovorni peru ruke. I zato – ne radi se ovdje o jednoj pjesmi ili jednom zboru. Radi se o društvu u kojem je zastrašivanje postalo svakodnevica, a antifašizam meta.
To je rezultat dugog i sustavnog čišćenja javnog prostora od svega što podsjeća na antifašizam, otpor i povijesnu istinu. A povijest je jasna: Hrvatska je nastala na temeljima antifašizma. To nije mišljenje, to je činjenica.

Od Korčule, Hvara, Vodica….. prošla je godina bila posebno plodna za prijetnje – većina je šutila.

Kad se partizanske pjesme uklanjaju iz javnog prostora, to nije slučajnost – to je jasna politička poruka.

Autocenzura je – poraz.

Poraz društva koje je dopustilo da prijetnja preuzme javni prostor, da istina postane opasna, a sjećanje nepoželjno.

Autocenzura je odgovor na društvenu atmosferu u kojoj sloboda postaje rizik, a istina provokacija.

Kome točno smetaju partizanske pjesme?

Kome smeta podsjetnik da su se dalmatnci borili protiv fašizma dok su neki šutili ili surađivali?

Smeta onima koji bi radije da zaboravimo. Koji bi Hrvatsku gradili bez temelja, na lažima i isprikama onima koji su bili na krivoj strani povijesti.
Zato ne, ovo nije sitnica.

Ovo je jasan znak da se sjećanje proglašava opasnim, a istina subverzivnom.

Zato je i pjesma prijetnja. Jer podsjeća. Jer smeta. Jer se ne uklapa u novi, ispeglani domoljubni narativ. I konačno ove godine i premijer i predsjednik Sabora posebno su 'borbeno' čestitali Dan antifašističke borbe, govoreći o 'ispravnoj strani povijesti' – kakav cinični balans! Ne, hvala!” - navela je Šain Kovačević

JPA

Podijeli:

dan antifašističke borbeigra šain kovačevićpartizanske pjesme

Pročitajte još