Na sadržaj

OKO POLA DO DVA MILIJUNA LJUDI GODIŠNJE UMRE ZBOG UBODA KOMARACA

Hrvatski znanstvenici pokušavaju stati u kraj najezdama komarca

Global

2 min čitanja
Ilustracija
Ilustracija / FOTO: Pixabay

Projekt čiji je cilj stvoriti sustav prilagodbe metoda kontrole i regulacije brojnosti komaraca u Hrvatskoj u kontekstu klimatskih promjena predstavili su hrvatski znanstvenici u četvrtak. Riječ je o projektu koji provodi Odjel za biologiju Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku i Institut Ruđer Bošković u Zagrebu, a financira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od oko 3,5 milijuna kuna, od čega je oko 2,9 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost projekt podupire u iznosu od oko 380.000 kuna.

Klimatske promjene glavni su pokretač širenja invazivnih vrsta komaraca i promjene dinamike autohtonih vrsta. Stoga je nužno prilagoditi mjere i strategije kontrole populacije komaraca novonastalim uvjetima, na što je fokusiran ovaj projekt, poručili su znanstvenici.

Dr. Branimir Hackenberger Kutuzović s osječkog sveučilišta istaknuo je da su komarci najopasnije životinje na svijetu po broju smrti koje uzrokuju.

- Prema statistici Svjetske zdravstvene organizacije od pola milijuna do dva milijuna ljudi godišnje umire od posljedica uboda komarca, to jest od bolesti koje prenose. - rekao je.

U Osijeku problem komaraca postoji već niz godina i do sada je bio ograničen uglavnom na istočnu Hrvatsku, ali u zadnjih 15 do 20 godina proširio se i na otoke, pogotovo Kvarnera, ali i na Dalmaciju.

Izvijestio je da su dva tima znanstvenika, jedan s Instituta Ruđer Bošković, a drugi s Odjela s biologiju, napravili internet aplikaciju koja prognozira što će se događati s populacijom komaraca i koja optimizira metode njihovog tretiranja, da se uz što manju količinu sredstava postigne što bolji rezultat.

Dr. Tin Klanjšček s Instituta Ruđer Bošković kaže da se tim projektom na temelju vremenskih prognoza omogućuje predviđanje razvoja i kretanja komaraca deset dana unaprijed.

Kaže da se sada lokalne zajednice snalaze svaka za sebe na nestandardizirani način, a rezultat toga su veliki troškovi tretmana i loš uspjeh.

- Nove vrste dolaze i nemamo sustav s kojim bi njima upravljali. - upozoroio je Klanjšček na predstavljanju projekta na zagrebačkom Agronomskom fakultetu.

Istaknuo je da je njihov projekt alat koji omogućava da se o tom problemu razmišlja cjelovito i dugoročno i koji treba dalje razvijati.

(Hina)

Podijeli:

komarci

Pročitajte još