Na sadržaj

EKO TEME JUŽNOG: MEĐU LOŠIJIM SMO ČLANICAMA EU U RECIKLAŽI

Hrvatska ispod EU prosjeka po recikliranju, treba bolju infrastrukturu i edukaciju

Global

3 min čitanja
FOTO: HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ

Hrvatska je po udjelu recikliranog otpada i otpada koji završava na odlagalištima među lošijim članicama EU-a, a sudionici konferencije o gospodarenju otpadom, održane u petak u Zagrebu, složili su se da su za unaprjeđenje recikliranja i smanjenje količine otpada ključni edukacija građana i ulaganja u infrastrukturu.

Aleksandra Čilić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) je na konferenciji o aktualnostima u području tehnologija za sektor gospodarenja otpadom navela da Fond trenutno ima otvorena tri javna poziva: poziv na sanaciju divljih odlagališta, poziv na otklanjanje otpadnih vozila na otocima i poziv na ograničenje korištenja jednokratne plastike u nacionalnim parkovima i parkovima prirode kako bi oni postali zone bez plastike.

Čilić je napomenula da su buduća proračunska sredstva, osim za ulaganja u sustav i infrastrukturu, predviđena i za edukaciju građana.

- Bit će prostora i za edukaciju, koja daje najbolje efekte kada se provodi lokalno kroz jedinice lokalne samouprave i komunalna društva. - kazala je na konferenciji „Tehnologije za otpad i recikliranje“ koju je organizirao časopis Komunal.

Važnost uloge građana istaknuo je i Đuro Horvat, direktor Tehnixa, koji smatra da je Hrvatska na dobrom putu što se tiče pitanja zaštite okoliša.

- Građani nam u tome žele biti partneri, oni smatraju da je to dužnost. - ocijenio je Horvat.

Horvat smatra da imamo dobre zakonske regulative koje su u skladu s inicijativama EU.

EU kroz Zeleni plan i politike o gospodarenju otpadom želi osnažiti kružno gospodarstvo izvlačenjem visokokvalitetnih resursa iz otpada. Za ostvarenje tih ciljeva bit će potrebno poboljšati upravljanje otpadom, poticati inovacije u području reciklaže i smanjiti količine smeća na odlagalištima otpada.

Po Eurostatovim podacima iz 2018. prosječni Europljanin proizveo je oko 5 tona otpada godišnje od čega je 55 posto otpada reciklirano, dok na odlagalištima otpada završi u prosjeku 38 posto otpada.

Ipak, stanje nije isto u svim državama članicama. Kao dobar primjer mogu se istaknuti Italija i Belgija koje recikliraju gotovo 80 posto svog otpada, dok su neke članice još uvijek ovisne o odlagalištima otpada u koja odlažu glavninu proizvedenog otpada.

Dio lošijeg dijela statistike je i Hrvatska, koja je po ovim podacima odlagala nešto više od 40 posto, a reciklirala 50 posto otpada. Jako mali postotak otpada u Hrvatskoj koristi se za proizvodnju energije.

Po podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za 2020. godinu u Hrvatskoj je 56 posto komunalnog otpada upućeno na odlaganje, 34 posto na oporabu, devet posto komunalnog otpada u postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO postrojenja), dok je preostali dio od jedan posto upućen na obradu nekim od ostalih postupaka predobrade (miješanje, prepakiravanje…)

Mario Roboz, predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, kazao je da su EU politike postavile visoke ciljeve za čije postizanje su troškovi sve veći. Ipak, kaže Roboz, napredak Hrvatske je u zadnjih desetak godina po ovom pitanju značajan.

- Što se tiče odlaganja otpada, otpad negdje mora ići, ali nam odlagališta trebaju biti zadnja instanca. Stanje se može poboljšati, ali za to treba graditi sustav i infrastrukturu. - dodao je.

Neki sudionici konferencije Ministarstvu su prigovorili zbog neusklađenih zakona. Damir Paulić iz Baranjske Čistoće kazao je da je problematično što zakoni predviđaju više reciklaže i financiranje troškova prikupljanja reciklažnog otpada, ali troškove još uvijek plaćaju poduzeća.

- Potrebno je osigurati financiranje koje ćemo osigurati izmjenom naknade, ali da bi izmijenili naknade trebamo prvo izmijeniti pravilnik o ambalaži. - odgovorio mu je Roboz.

- Volio bih da pravilnik bude donesen do sredine godine, ali ne znam točno kada će to biti. - dodao je.

(Hina)

Podijeli:

reciklažarecikliranje

Pročitajte još