PREDSJEDNIK CRNE GORE I VLADA NA PITANJE RAZGRANIČENJA NE GLEDAJU ISTO
Hoće li nafta dodatno zakomplicirati razgraničenje na Prevlaci?
Piše: Nikolina Metković
Imamo protokol o privremenom režimu granice iz prosinca 2002. i imamo zadovoljstvo da od tada do danas nije bilo nikakvih spornih pitanja između naših država ni na kopnu ni na moru. - kazao je crnogorski predsjednik Milo Đukanović nedavno u razgovoru za HRT tijekom boravka u Hrvatskoj. No, iako privremeni režim prema ocjeni crnogorskog predsjednika dobro funkcionira, dvije susjedne zemlje konačno bi ozbiljno trebale prionuti rješavanju tog otvorenog pitanja.
Ipak, aktualna crnogorska vlada razgraničenje s Hrvatskom ne gleda iz iste prizme kao Milo Đukanović. Naime, šef crnogorske vlade Zdravko Krivokapić drži da Crna Gora smatra kako su predmet spora i kopnena i morska granica dok Đukanović ističe kako Krivokapićeva vlada nije na nivou odgovornosti prošle vlade. Pitanje razgraničenja moglo bi se zakompliciati u slučaju da Crna Gora u svom podmorju uz crtu razgraničenja pronađe naftu.
Vjerovali smo da ćemo samo zakomplicirati rješavanje pitanja granice između dvije države ukoliko u međuvremenu u tom dijelu podmorja bude pronađena nafta jer tada više nisu samo interesi dvije države već su to interesi naftnih kompanija što je puno kompliciranije. - rekao je crnogorski predsjednik Milo Đukanović.
Istaknuvši kako privremeni režim razgraničenja na moru između Crne Gore i Hrvatske funkcionira bez ikakvih problema, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je kako vlada te zemlje ima namjeru formirati komisiju oko razgraničenja na Prevlaci.
- Imamo najavu aktualne vlade da je u postupku završetka formiranja državne komisije Crne Gore koja bi bila u stanju nastaviti pregovore na tu temu sa svojim partnerom iz Hrvatske. - rekao je Đukanović.
No, aktualna crnogorska vlada i tamošnji predsjednik očito na pitanje razgraničenja ne gledaju istim očima. Krivokapić naime dovodi u pitanje granicu na kopnu između dvije zemlje, a Đukanović smatra da ta vlada nije odgovorna kao prethodna.
- Ova Vlada po svom profilu po tom pitanju nije na onom nivou odgovornosti koji je imala Vlada Crne Gore u prethodnom razdoblju, gradeći partnerske odnose s Vladom Hrvatske. S njom smo više puta vodili te razgovore, više puta sam razgovarao i s premijerima u Hrvatskoj i složili smo se da će biti optimalno ukoliko budemo u stanju postići bilateralni sporazum, ako ne, složili smo se također da ćemo to pitanje delegirati Međunarodnom sudu u Haagu ili arbitražno, da ćemo sigurno bez bilo kakvih potresa u međudržavnim odnosima to pitanje civilizirano riješiti. - rekao je Đukanović.
Da crnogorska vlada planira formirati komisiju koja će, u dogovoru s Hrvatskom, pokušati riješiti pitanje Prevlake, crnogorski premijer Zdravko Krivokapić rekao je još u travnju u crnogorskoj Skupštini.
Naveo je tada kako to otvoreno pitanje ne može biti prepreka članstvu Crne Gore u Europskoj uniji, ali i istaknuo kako je potrebno precizirati da je točan naziv tog sporazuma iz 2002. „Protokol o privremenom režimu uz južnu granicu” koji je potpisala tadašnja Savezna Republika Jugoslavija uz sudjelovanje predstavnika tadašnje Crne Gore. Naveo je i kako se radi o privremenosti režima uz granicu čije vremensko trajanje nije ograničeno rokovima već ima vremenski otvoreno trajanje kroz odredbu koja kaže da će taj režim važiti sve dok se strane drukčije ne dogovore.
PREGOVORI MIMO OČIJU JAVNOSTI
Krivokapić je u travnju kazao kako ne može otkriti sve detalje pregovora jer dokumentacija ima oznaku tajnosti, ali je i naveo kako su „dosadašnji pregovori, koji su se odvijali izvan očiju javnosti, uz suglasnost strana, pokazali postojanje značajnog stupnja međusobnih razlika, prije svega oko interpretiranja, ali i definiranja predmeta teritorijalnog spora”.
Naime, Krivokapić je izjavio kako Hrvatska smatra da protokol iz 2002. godine dopušta samo razgraničenje na moru te da o postojećem privremenom razgraničenju na kopnu Prevlake ne treba pregovarati, dok Crna Gora smatra da su predmet spora i kopnena i morska granica.
- To neslaganje predstavlja možda i glavni razlog zbog kojeg nisu uspjeli dosadašnji pokušaji da se postigne definitivno razgraničenje. - istaknuo je u travnju Krivokapić. Naveo je i kako bi, da bi spor bio predat na arbitražu, obje strane trebale potpisati tekst posebnog sporazuma kojim iskazuju obavezu prihvaćanja i izvršenja presude tog suda.
- Crnogorska strana, što znači i ja kao premijer, uvjeren sam, ako postoji dobra volja može se postići dogovor o predmetu spora, što bi moglo otvoriti put ne samo za arbitražu, već i mogućnost da se spor riješi ili čisto bilateralnim ugovorom ili pred Međunarodnim sudom pravde. - rekao je Krivokapić.
INTERESI NAFTNIH KOMPANIJA
Iako Đukanović tu mogućnost otklanja, postupak razgraničenja na moru mogao bi se dodatno zakomplicirati u slučaju da Crna Gora u svom dijelu podmorja pronađe naftu za kojom već duže vrijeme u toj državi tragaju brojne naftne kompanije.
- Drugo je pitanje - pitanje istraživanja nafte i plina. Pošto sam vodio Vladu u vremenu kad smo raspisivali međunarodni natječaj za dodjelu koncesija za istraživanje nafte i plina u podmorju, mi smo jako vodili računa da koncesije koje trebamo dati partneru ne dodiruju nipošto to sporno područje. Vjerovali smo da ćemo samo zakomplicirati rješavanje pitanja granice između dvije države ukoliko u međuvremenu u tom dijelu podmorja bude pronađena nafta jer tada više nisu samo interesi dvije države već su to interesi naftnih kompanija što je puno kompliciranije. Dakle, nismo išli ka tom spornom području. - rekao je Đukanović.
- U ovom trenutku se u Crnoj Gori realiziraju koncesije za istraživanje nafte i plina na područjima koja ne dotiču sporno područje. Za sada još uvijek nema potvrde da se pronašla nafta ili plin, riječ je o jednoj vrlo dubokoj bušotini koja je mislim prešla 6.000 metara i vidit ćemo što će nam ta istražna bušotina pokazati i vidjet ćemo koliko će to biti komercijalno isplativo za budućnost. - rekao je crnogorski predsjednik Milo Đukanović.
milo đukanovićnaftaprevlakarazgraničenjezdravko krivokapić
Pročitajte još
DAVOR ŠTERN ZA JUŽNI:
Ne smijemo dozvoliti Crnoj Gori eksploataciju nafte iz podmorja
RAZGRANIČENJE S CRNOM GOROM:
PLENKOVIĆ: NE TRAŽIMO TUĐE, ALI NE DAMO SVOJE
CRNOGORSKA MINISTRICA EUROPSKIH POSLOVA
GORČEVIĆ KAŽE DA CRNA GORA PRIHVAĆA NAČELA BADINTEROVE KOMISIJE I POŠTUJE HRVATSKI TERITORIJALNI INTEGRITET
PRISTUPANJE CRNE GORE EUROPSKOJ UNIJI
RAZGRANIČENJE NA MORU MOŽE PRIČEKATI, ALI CRNA GORA MORA ODMAH POTVRDITI KOPNENU GRANICU S HRVATSKOM
PREDSJEDNIK HRVATSKE U CRNOJ GORI
MILANOVIĆ: PITANJE BRODA „JADRAN” JE BANALIZIRANJE ODNOSA S CRNOM GOROM, A ŠTO SE TIČE GRANICE JASNO JE ŠTO JE HRVATSKO
DOK SE U CRNOJ GORI ZAOŠTRAVA RETORIKA






