TJEDNI RAZGOVOR: BLAŽ PEZO
HDZ i dalje ima najviše glasova na otoku Korčuli
Piše: Nikolina Metković
Blaž Pezo u studenom je izabran za predsjednika Županijskog odbora HDZ -a Dubrovačko – neretvanske županije nakon što je dugo godina tu stranačku dužnost obavljao Branko Bačić. Predsjednik županijskog HDZ -a Blaž Pezo ujedno je i ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik, tako je u „Tjednom razgovoru” za Južni, osim o političkim, govorio i o temi kruzerskog turizma.
- Što se tiče Hrvatske demokratske zajednice u Dubrovačko - neretvanskoj županiji, ponosno moram istaknuti kako smo mi zasigurno najjača politička opcija na krajnjem jugu Hrvatske. Posljednji unutarstranački izbori pokazali su kako imamo zaista kvalitetne ljude, mlade ljude i kako imamo dobru političku perspektivu. Prošla su nepuna tri mjeseca od tih izbora. Ono što mogu najaviti je jedna još jača aktivacija na terenu u vrlo skorom razdoblju, razgovori sa svim općinskim i gradskim organizacijama i, naravno, daljnji uspješan rad HDZ -a u Dubrovačko - neretvanskoj županiji. - kaže na početku razgovora Blaž Pezo.
HDZ NA KORČULI JEDINO U VELOJ LUCI NIJE DOBIO NAJVIŠE GLASOVA
Na lokalnim izborima HDZ je izgubio Korčulu, što je po Vama uzrok tome?
- Ne bih rekao izričito kako je HDZ izgubio Korčulu. Istina je da na otoku od zadnjih lokalnih izbora nemamo čelnika jedinice lokalne samouprave iz naših redova, ali kad bismo analizirali izbore na pravi način, onda vidimo da je Hrvatska demokratska zajednica, to jest naša lista i u Gradu Korčuli dobila najveći broj glasova, isto tako i u Blatu gdje imamo i predsjednika Općinskog vijeća. Želim naglasiti i činjenicu da su naša lista za Županijsku skupštinu i naš kandidat, a sada i župan u četvrtom mandatu, Nikola Dobroslavić, osvojili uvjerljivo najveći broj glasova u svim jedinicama lokalne samouprave na Korčuli, osim Općine Vela Luka. U Korčulu se puno ulagalo, naša Županija je realizirala i planira veliki broj projekata na otoku. Ono što čekamo je vidjeti neki konkretan potez nove gradonačelnice i načelnika na Korčuli. Nadam se da ćemo neki i dočekati.
Je li možda koordinacija gradonačelnika i načelnika na Korčuli, koja je netom osnovana, taj prvi konkretan potez, ali i pokazatelj da vam neće tako lako prepustiti vlast na idućim lokalnim izborima?
- Ni ne očekujem da će se lako predati, ali voli bih da svoje najave i obećanja ispune na dobrobit građana Korčule. Hoće li uspjeti u tome, vidjet ćemo, ili će to biti još jedan pucanj u prazno po principu onoga što vidimo da rade njihovi stranačke kolege u Zagrebu.
Kad će se provesti unutarstranački izbori u HDZ -ovu odboru u Pločama?
- Izbori za predsjednika i potpredsjednike Gradske organizacije HDZ-a Ploče održat će se 27. veljače GO HDZ-a Ploče, što je, vjerujem da znate, jedna je od najstarijih organizacija naše stranke u Hrvatskoj i smatram da nam je svima zajednički zadatak da i ta organizacija, kao i sve ostale, budu stabilne i uspješne. Upravo s tim ciljem, ali i kako se nijedan član ne bi osjećao zakinut, izbori se održavaju sad i uvjeren sam da ćemo dobiti stabilan gradski odbor i kvalitetno vodstvo tamošnje organizacije.
NISMO JOŠ RAZGOVARALI O KANDIDATURAMA ZA ŽUPANA
Rano je još o tome, ali razmišljate li o kandidaturi za župana na idućim lokalnim izborima?
- Ovdje moram za početak istaknuti kako su lokalni izbori završeni prije nešto više od šest mjeseci. Naš župan Nikola Dobroslavić osvojio je svoj četvrti mandat i siguran sam kako će on nastaviti uspješno voditi našu županiju, kao što je to činio i u posljednjih 12 godina. O eventualnim kandidaturama za župana na sljedećim izborima zaista nismo još razgovarali. Kao i dosad, odluku će donijeti naša županijska organizacija kad za to dođe vrijeme. HDZ je u našoj županiji pokazao kako zna, može i brine o svojim sugrađanima i uvjeren sam da ćemo potporu dobiti i u daljnjim izbornim ciklusima na svim razinama pa tako i u Dubrovačko - neretvanskoj županiji.
Vijećnik ste u Županijskoj skupštini, a s obzirom da ste u međuvremenu izabrani za predsjednika ŽO HDZ -a i niste baš aktivni. Predsjednik ŽO HDZ -a kao vijećnik bi treba biti prodorniji.
- Ovo mi je prvi mandat vijećnika u Županijskoj skupštini. Neki od kolega su bili vijećnici u prošlim sazivima Skupštine. Znate da su unutarstranački izbori u HDZ-u završeni, osim u našem stranačkom Odboru u Pločama pa sam još uvijek fokusiran na brojne stranačke obveze, ali, naravno da će moj angažman u Skupštini s vremenom biti sve aktivniji. U Županijskoj skupštini imamo jednu stabilnu većinu i jako dobre vijećnike iz naše koalicije. Riječ je o ljudima koji su uspješni i prepoznati u svojim općinama i gradovima. Radimo zajednički, kao tim. Dio nas je aktivan po jednoj vrsti tema, drugi dio nas po drugoj. Moram reći da sam jako zadovoljan radom županijskih vijećnika naše koalicije.
NIKAD NISAM NEOPRAVDANO NAPAO VLAHUŠIĆA
Vijećnik ste i u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika u nekoliko saziva. Koji saziv držite najboljim?
- Najdraži mi je prošli saziv Gradskog vijeća jer bilo je to vrijeme kad je HDZ na izborima dobio svog gradonačelnika Mata Frankovića, kad smo s velikim elanom i velikim žarom krenuli u realizaciju brojnih projekata i rješavanje problema. U međuvremenu se mijenjao Zakon o lokalnoj samoupravi pa su ingerencije Gradskog vijeća i gradonačelnika i odnosi nešto drukčije postavljeni, ali definitivno najdraži mi je bio prošli saziv Vijeća. Zanimljiv je bio i onaj saziv Gradskog vijeća u kojem smo mi imali većinu, sadašnji gradonačelnik Mato Franković bio je predsjednik Vijeća, a gradonačelnik je bio Andro Vlahušić. Inače, moram reći da sam ponosan jer se HDZ u Dubrovniku i na zadnjim izborima pokazao kao opcija u koju naši sugrađani imaju povjerenja i koja uspješno vodi naš grad. Biti gradski vijećnik je velika odgovornost i zadaća jer svi mi imamo zadatak raditi na dobrobit naših sugrađana i opravdati njihovo povjerenje. Što se ostalih kolega vijećnika tiče, svima zahvaljujem na trudu, ali i dajem prijateljski savjet pojedincima - na prvom mjestu nam mora biti Grad, osobna samopromocija je manje bitna.
Dojam je da ste i Vi ublažili retoriku prema Vlahušiću. Između vas dvojice nema više onih verbalnih sukoba koji su znali biti dosta žestoki.
- Andro Vlahušić je u to vrijeme donosio odluke za koje je morao odgovarati, a ja sam kao oporbeni vijećnik morao iskazivati nezadovoljstvo, ali moji napadi na njega, kako Vi kažete, uvijek su počinjali radi nekakvih njegovih djela tj. nedjela na kojima sam ja znao insistirati, ali sigurno ga nikad nisam neopravdano napao.
U aktualnom sazivu Gradskog vijeća HDZ -u su zapravo srđevci jedina oporba.
- Mislim da ima kvalitetnih vijećnika. Dosta je i mladih novih vijećnika i sigurno im je potrebno neko vrijeme da im rad na sjednicama postane rutina. Čini mi se da ih se većina u međuvremenu opustila i zastupaju teme s kojima su na „ti”. Dva vijećnika srđevaca Đuro Capor i Nikša Selmani dobro su poznati javnosti. Selmani je već dugo vijećnik i zna „ubosti” teme i ukazati na neke od problema i propusta.
Capor je novi u Vijeću, a gradonačelnik je na posljednjoj sjednici najavio da će ga tužiti za klevetu. Ide li zaista gradonačelnik u taj sudski spor?
- Ne znam, ali nije ugodno kad vas optužuju i kad Đuro, koji je ipak više aktivist, a ne političar, poprilično nedvosmisleno iznosi neke optužbe. Nije to ugodno za slušati i razumijem da se gradonačelnik pravnim putem želi zaštiti od tih napada jer činjenice su ipak na strani gradonačelnika. Jedno je biti aktivist i davati populističke izjave, a drugo je stajati iza tih riječi i naći njihovo utemeljenje u zakonu.
Ima li ili nema formalne koalicije s DUSTRA -om i DDS -om u Vijeću?
- Surađujemo sa svima kao što smo surađivali u prijašnjim sazivima kad smo bili u opoziciji ili poziciji i tako nastavljamo dalje. Novi Zakon o lokalnoj i regionalnoj samoupravi na neki način je sve nas vijećnike u Gradskom vijeću usmjerio jedne na druge i svi moramo surađivati i ta pozicija i opozicija u Vijeću je postala varijabilni pojam jer kad se donosi proračun ima puno stvari u kojima se s nekim političkim grupacijama slažemo ili ne slažemo, bez obzira jesu li nam neki od njih skloniji ili ne.
IMAM OSJEĆAJ DA BULJ DOBIJE NAREDBE KOJE MORA IZGOVORITI
Predsjednik ste Županijskog nogometnog saveza. Nogomet i politika, mogu li zajedno i razmišljate li možda o ostavci na tu funkciju?
- Pitanje pojedinih funkcija koje obnašam, kako vidim, popularno je pojedinim kolegama političarima. Svakako, zahvaljujem kolegama koji su mi ukazali povjerenje za novi mandat na čelu Županijskog nogometnog saveza. U životu nije dobro nijednu mogućnost ostaviti po strani, ali o konkretnoj ostavci nisam zasad razmišljao.
Zbog nogometa, utakmice Lokomotive i Hajduka i HNS -a prozivao vas je saborski zastupnik i gradonačelnik Sinja Miro Bulj.
- Nemam potrebu osvrtati se na te vrste prozivki. Gospodin Miro Bulj, imam osjećaj, nekad dobije naredbe koje mora izgovoriti. Jučer sam to bio ja, sutra će to biti netko drugi iz drugog dijela Hrvatske. Političari smo, istupamo, ali nekad treba neke stvari i provjeriti i onda ih izreći. Vrlo je jasno da je Mostu HDZ trn u oku jer razinu naše stranke nikad neće dosegnuti. Posebno je bolno, siguran sam, što su izgubili Metković, a i dva puta zaredom izbore za mjesto župana.
UNATOČ KRITIKAMA RESPECT THE CITY PLATFORMA JE KOJA NAM JE POMOGLA OKO KRUZERA
Gradonačelnik Dubrovnika Franković najavio je uplovljavanje prvog ovogodišnjeg kruzera već 2. veljače. Kakve su nam najave dolazaka kruzera u nadolazećoj sezoni?
- U onom najgorem vremenu pandemije bio je problem na koji način naš zdravstveni sustav može odgovoriti na veliki broj zaraženih s teškom kliničkom slikom i postoji li opasnost da bi ljudi koji dolaze na kruzerima eventualno mogli proširiti zarazu. Taj strah je u početku postojao, a sad ga više nema jer su i putnici i posada na kruzerima cijepljeni, jer kompanije im ne dozvoljavaju ulazak na kruzere ukoliko nisu cijepljeni. Kompanije su oprezne i restriktivne jer žele poslati poruku o sigurnom boravku na brodu i uživanju u odmoru koliko je to u ovim epidemiološkim uvjetima moguće. U ono najgore vrijeme pandemije mi smo praktički bili skroz zaustavili luku jer nismo htjeli riskirati da budemo nekakvi širitelji zaraze, novog vala korone ili novog žarišta. Prvi brod zaista će uploviti početkom veljače. To je studijski brod sa studentima koji će u Dubrovniku boraviti tri dana. Nije to klasični kruzer u jednodnevnom posjetu, ali dolazak ovakvih brodova nas također veseli i pokazuje da ta industrija ima budućnost, iako je definitivno cruise industrija najteže pogođena industrija u turizmu. Brojnim se kompanijama i dalje teško održati i imaju ogromne probleme, ali važno je reći da unatoč brojnim problemima s kojima se nose niti jedna kompanija nije otkazala uplovljavanja u Dubrovnik u nadolazećoj sezoni.

Insistiraju li kompanije i dalje na strogim epidemološkim protokolima i hoće li dalje uplovljavati kruzeri na pola kapaciteta?
- Strogi uvjeti su bili još na početku u prvih mjesec dana. Sredinom prošle godine su brodovi svoje goste puštali u individualne izlaske, taj tzv. bubble boravak, ovisno od kompanije do kompanije bio je na snazi onih prvih mjesec i pol dana prošle godine. Bili su jako oprezni u svojim protokolima, tražili su i testiranja vozača autobusa, vodiča i svih ljudi koji dolaze u doticaj s njihovim putnicima, čak su za svoje putnike zakupljivali ugostiteljske objekte, ali taj je bubble brzo ispuhao i sezona je bila bolja nego smo očekivali.
U Dubrovniku je poznat taj antagonizam prema kruzerima, ali kad su izostali u Vas se upiralo prstom, trpjeli ste žestoke napade od dijela javnosti zašto nema kruzera.
- Mi smo se zaista prema kompanijama odnosili prijateljski i uz najstrože mjere dozvolili smo brodovima da se vežu uz obalu, a bilo je situacija kad su brodovi preko noći, dok su plovili iz jedne zemlje u drugu, ulazili u razne covid režime i ostajali plutati i po 40 na moru, tražili smo način kako da im pomognemo jer s njima dijelimo taj kruh. Ako smo ga dijelili u onim dobrim vremenima, trebamo ga da podijeliti i sad kad su vremena loša. Omogućili smo repatrijaciju Carnivalu koji je bio u našoj Luci i dobili smo nagrade za najaktivniju luku u pandemijskom vremenu. Nisu to bile operacije koje su nam donosile nekakve prihode, ali smo kompanijama pokazali da smo za njih tu jer svi smo u tim teškim vremenima dijelili istu sudbinu, od pomoraca, brodara i svih onih koji su nam u onim dobrim vremenima donosili velike prihode. Iako je mnogi kritiziraju, upravo je platforma Respect the City za nas bila jedna dobra podloga preko koje smo vodili u suradnji s Gradom Dubrovnikom vodili komunikaciju sa svim dionicima u destinaciji na koji način najlakše organizirati boravak putnika s kruzera u Gradu da bi bile što manje gužve i da turisti što bolje dožive Grad. Mislim da smo u tome uspjeli. Mi smo inače iz godine u godinu smanjivali gornje limite putnika na kruzerima, prvo s 8.000 na 6.000 pa na 4.000 tisuće, i sve je to trebalo dogovoriti i iskoordinirati s kompanijama, produžavali smo sezonu, ulazili smo čak i u prosinac. Za srpanj i kolovoz, kad su gužve najveće, smanjili smo dolazak brodova na 70 posto, prebacivali ih dublje u posezonu i sad su nam, primjerice svibanj i listopad, al pari s dva ljetna mjeseca, srpnjem i kolovozom.

Dubrovnik i dalje računa na dolazak kruzera, a tome u prilog ide i izgradnja putničkog terminala, veliki je to projekt. Koliko vas je korona omela u njegovoj realizaciji?
- Znate da je to bilo obiteljsko srebro koje je netko htio predati u ruke nekome drugome. Uz ogromne naore i vještine uspjeli smo Luku i taj projekt zadržati u svojim rukama. Naša je intencija da gradska firma, Grad i Lučka uprava investiraju u terminal jer on će donositi prihod, a Grad putem Lučke uprave i Luke Dubrovnik ima alate utjecati na planove i nema šanse da bi to dobio netko drugi, kome se to namjeravalo dati. Važno je istaknuti da ni kroz prostorno - plansku dokumentaciju nisu bili stvoreni preduvjeti da se na području Luke dogodi taj projekt i to je jedan od razloga zašto je ona priča sa starim terminalom propala. Mi smo pokrenuli izmjene UPU -a gruškog akvatorija i kroz njih ćemo definirati obuhvat terminala i njegove sadržaje da bi se potom moglo ići u projektiranje, građevinske i lokacijske dozvole. Nadamo se da ćemo kroz te izmjene postići efekt koji želimo, a želimo da taj terminal bude stvarno u službi svih onih lučkih operacija koje su potrebne, a uz to mogu biti i neki drugi sadržaji, a ne može biti sve drugo, a lučki sadržaji usput. To je otprilike sličan model kao što su zračne luke, one moraju osigurati i ispuniti svoju osnovnu djelatnost, a tek onda i one druge sadržaje poput ugostiteljstva i shoppinga i zato je onaj bivši projekt propao. Bio je megalomanski i uopće nije zadovoljavao lučke potrebe i usluge koje moramo ispoštovati prema brodarima i gostima nego je išao u smjeru nekakvih velikih shopping centara, žičara itd. Od te se priče odustalo, od nje nema ništa, ali terminala će biti, na njemu radimo, bit će to pravi terminal i što je najvažnije, bit će u našim rukama.
NEPOHODNA JE BRZA CESTA
Kakva je Vaša vizija Dubrovačko – neretvanske županije? Pelješki most nije samo važan zbog prometne povezanosti s Hrvatskom i EU već je iznimno važan i s aspekta razvoja gospodarstva.
- Prometna izoliranost definitivno jest problem u našoj Županiji. Daljnja ulaganja u prometnu infrastrukturu za nas su iznimno važna. S Pelješkim mostom smo dobili novu dimenziju i nove razvojne mogućnosti. U kontekstu mosta svi pričaju o konačnoj povezanosti s ostatkom Hrvatske, ali ne treba zanemariti benefite koje Pelješki most donosi Pelješcu i otocima. Oni će sigurno imati velike koristi od mosta. Iznimno je važna i obilaznica Stona, kako bi promet još brže išao prema Dubrovniku i ostaju nam one stare boljke, nastavak ceste od Dola do Osojnika ili nešto što ja osobno smatram još važnijim, a to je brza cesta Zračna luka – Dubrovnik. Rade se studije utjecaja na okoliš i brzo bi se trebala znati konačna trasa te ceste. Mislim da su općine Konavle i Župa dubrovačka s Hrvatskim cestama iskomunicirale trase. Postoje još neke ideje o dolasku te ceste u Grad, ali mislim da će se i te dvojbe riješiti u kratkom vremenu i da ćemo napokon svjedočiti početku gradnje te ceste jer otežan je život i Župljanima i komunikacija gostiju iz Grada prema zračnoj luci, a osvjedočili smo se i u pandemiji koliko ovismo o zračnom prometu kao avio destinacija. Brza cesta nam je neophodna.
I u SDP-u su održani unutarstranački izbori. Mišo Krstičević izabran je za predsjednika ŽO SDP -a. Kaže da se znate iz nogometa i nada se da ćete vodit HDZ bolje od Branka Bačića. Vas dvojica zapravo postajete najisturenije političke figure na jugu. Vi vodite HDZ, a on SDP.
- Miša znam iz nogometa, iz susreta na terenu i izvan terena i imam pozitivno iskustvo. On je gradonačelnik grada Ploča u drugom mandatu, što sigurno govori o njegovim kvalitetama. Ono što mene rastužuje je situacija u HDZ -u u Pločama jer siguran sam da postoji snažna organizacija Mišu ne bi bilo tako lako dobivati mandate u Pločama, bez obzira na sve njegove kvalitete. Kao i ja, i on je preuzeo jednu, po meni, tešku obvezu, a to je voditi stranačku organizaciju na razini Županije. Puno je tu općina, gradova, lokalnih organizacija i to je jedan jako težak posao i vidit ćemo u budućnosti kako ćemo se u tom poslu snaći i Mišo i ja.
Očekujete li njegov ulazak u Županijsku skupštinu? On sam tu mogućnost ne isključuje, ali mu se ni ne žuri aktivirati mandat.
- Mislim da bi to bilo logično, s obzirom da je preuzeo poziciju županijskog predsjednika stranke, da kroz svoj angažman u Skupštini komunicira njihove ideje, prioritete i viziju razvoja Županije i da na taj način bude prepoznatljiv na cijelom prostoru Županije, ne samo u dolini Neretve.
U susjedstvu imamo dva projekta – aerodrom Trebinje i Gornje horizonte, a godinama se upozorava kako bi Gornji horizonti za dolinu Neretve i Malostonski zaljev mogli biti pogubni. Što HDZ, koji je na vlasti u Županiji, može učiniti kad su ta dva projekta u pitanju?
- Inicijative koje vidimo iz susjedstva i koje su ozbiljna prijetnja usmjerena na hrvatski teritorij i ugroza našem okolišu smatram politikom koja se, očito, vodi iz Beograda. Naša županija je reagirala, sa situacijom je upoznata Vlada Republike Hrvatske i vjerujem da se projekti i Gornjih horizonata i zračne luke kraj Trebinja neće dopustiti u smjeru u kojem negativno utječu na Hrvatsku, točnije Dubrovačko - neretvansku županiju. Riječ je o očitom nepoštivanju i bilateralnih sporazuma i međunarodnih konvencija. Mi ćemo se boriti i za našu Omblu, i našu Neretvu i Malostonski zaljev. Volio bih kad bi se po ovom pitanju malo više aktivirale i druge županijske političke opcije koje, osim kad ih kontaktiraju mediji, po ovom pitanju šute. Nezadovoljni smo inicijativama iz Republike Srpske. Na svim razinama smo podigli glas, svi su upoznati. Postoje i međunarodne konvencije i pokušavamo zaustaviti taj suludi projekt. Aerodrom kod Trebinja po meni nema nikakvu ekonomsku računicu, to je nekakva provokacija ili predizborna priča. Zaista ne vidim ekonomsko opravdanje tog projekta, čak nema ni broj ljudi koji bi gravitirali tom aerodromu i možda je zaista po srijedi nešto drugo. Gotovo na nekoliko kilometara od naše granice i našeg vodoopskrbnog područja grade aerodrom i nemamo baš povjerenja u njihovu brigu o okolišu i njihove zakone koji definiraju zaštitu okoliša, poprilično smo prema tome sumnjičavi i insistirat ćemo na zaštiti našeg područja.
Pročitajte još
SJEDNICA VIJEĆA ZA UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA
50 POSTO BDP-A U DUBROVAČKO – NERETVANSKOJ ŽUPANIJI IZRAVNO GENERIRA TURIZAM
DAN SJEĆANJA NA ŽRTVU VUKOVARA I ŠKABRNJE
ŽUPAN BLAŽ PEZO U ŠKABRNJI
BAČIĆ, PEZO, MILAN I KAŠTELAN U OBILASKU
RADOVI NA SPOJNOJ CESTI VID – NOVA SELA IDU PREDVIĐENOM DINAMIKOM
ŽUPAN PEZO I NAČELNICA GUGIĆ SU ZA TO, ALI U KALOSU IZGLEDA DA BAŠ I NISU
JE LI RJEŠENJE PARKINGA LUŠKOG DOMA ZDRAVLJA NA KALOSU?
SASTANAK KOD ŽUPANA PEZA
VATROGASCI SU OVE GODINE NA PODRUČJU DUBROVAČKO – NERETVANSKE ŽUPANIJE ODRADILI VIŠE OD 1500 INTERVENCIJA
I PEZO POD BRZOM CESTOM PODRAZUMIJEVA MALO BOLJU MAGISTRALU






