Na sadržaj

PROBLEM U KORČULI ZA KOJI IZGLEDA ZASAD NEMA RJEŠENJA

Država ne dopušta Korčulanima upotrebu viška materijala iz iskopa, a ne želi ga ni preuzeti

S juga

4 min čitanja
Odlagalište građevinskog otpada Hober
Odlagalište građevinskog otpada Hober / FOTO: Duje Klarić / CROPIX

Piše:

Korčulansko Gradsko vijeće još je na sjednici u ožujku donijelo odluku o načinu pružanja usluge prikupljanja komunalnog otpada na gradskom, području. No, od usvajanja do primjene odluke dug je put jer Korčula, baš kao i većina gradova i općina na području Županije, jednostavno nije spremna provoditi odluku kojom će se promijeniti način na koji još uvijek prikupljamo i odlažemo otpad. Naime, najlakše je građanima podijeliti kante, otpadomjere i kompostere, a najteže je sav taj otpad, kad se pokupi, zbirnuti, jer reciklažnih dvorišta, kompostana ni sortirnica u većini općina i gradova nema, baš kao što nema ni Centra za gospodarenje otpadom u kojem bi smeće trebalo završavati.

Problema je svjesna i korčulanska gradonačelnica Nika Silić Maroević.

- Plan o gospodarenju otpadom donijeli smo na prošloj sjednici i po toj odluci samo trebamo postupati. Nabavili smo kante za miješani otpad i uskoro će biti podijeljene kućanstvima. Nabavljeni su i otpadmjeri za dijelove grada u kojima nije moguće prikupljati otpad u kantama, a što se tiče reciklažnog dvorišta, uskoro ćemo dobiti dozvolu. U tijeku je jedan natječaj i bit će dobro ako ga uspijemo uhvatiti, ako ne, bit će drugi. - rekla je i najavila izgradnju nove zgrade za KTD Hober,

- Planiramo i zgradu za Hober i skladište i sve potrebno jer Hober funkcionira na tri, četiri lokacije koje su potpuno neadekvatne za upravljanje i raspolaganje otpadom. - rekla je Silić Maroević.

Dok se ne izgradi reciklažno dvorište, Korčula će, kazala je, funkcionirati prema sporazumu sklopljenom s Općinom Lumbarda, odnosno koristit će njihovo reciklažno dvorište.

- Kupili smo rolo kontejnere koje smo postavili u njihovo reciklažno dvorište, što nam omogućuje da već sad prikupljamo odvojeni otpad. On će se prvo prikupljati Čari, gdje smo već podijelili kante. Morali smo ih podijeliti, a nismo imali gdje s tim otpadom jer smo krenuli od kraja, a ne od početka. - rekla je Silić Maroević te najavila kako će nakon edukacije, građanima biti podijeljeni i komposteri.

Ipak, svjesna je gradonačelnica Silić Maroević kako odluka o gospodarenju otpadom nema smisla dok županijski Centar za gospodarenje otpadom nije u funkciji. Naime, na otocima se neće moći odlagati.

- Svjesni smo da u Županiji ne postoji riješeno mjesto na kojemu ćemo odlagati miješani otpad jer je zamišljeno da se to ne događa na otocima. Dakle, Lučino razdolje je velika rak rana i pitanje je kad će u potpunosti zaživjeti, ali mi radimo i zadovoljna sam našim tempom. Edukacija je ipak ključna i moramo biti strpljivi i budemo li racionalno postupali, sve će biti u redu i napokon ćemo se pomaknuti u stoljeće u kojem jesmo. - rekla je Silić Maroević.

No ti pomaci u 21. stoljeće, kad je u pitanju gospodarenje otpadom ipak ne idu brzinom primjerenoj ovom stoljeću jer osim županijskog centra za gospodarenje otpadom, nema ni reciklažnih dvorišta, ni sortirnica u kojima bi se otpadom razvrstavao prije odvoza na Lučino razdolje.

- Pretovarna stanica na Dubovu nema previše smisla dok nije riješena županijska zona, nemamo što tamo pretovarati dok to ne bude, ali stavljena je u prostornom planu. Što se tiče reciklažnog dvorišta za građevinski otpad, ne znam što više o tome reći. Imamo zemljište koje smo kupili pa smo dozvolili da tamo svi živi nose mineralnu sirovinu koja je državna. - kazala je Silić Maroević.

Dok u Općini Blato HDZ već dugo vremena načelnika Antu Šeparovića optužuje da je nezakonito raspolagao s viškom materijala preostalog nakon sanacije deponija Sitnica, građevinski materijal, odnosno mineralna sirovina u državnom vlasništvu, u Korčuli je veliki problem. Država, naime ni sama izgleda ne zna što s tim materijalom, što je Korčuli veliki problem.

- Država ne dozvoljava da je mi koristimo, ali država nema interesa da je makne. Mi radimo na dozvoli za reciklažno dvorište za građevinski otpad, ali dok se ne riješi ono što je na njemu, tamo neće biti moguće ničim manipulirati. Ne znam koliko smo požurnica poslali resornom Ministarstvu da s tim nešto naprave, da se nakon geodetskih izmjera taj materijal koristi za gradske projekte. - kazala je Silić Maroević.

- Na jedan način nam je to dozvoljeno za projekte s dozvolom i troškovnicima, ali kad smo došli do Marmontovog puta, eto, nije bilo moguće i čini mi se da Ministarstvo prema nama nema razumijevanja. Obratili su nam se izvođači radova na luci Polačište i rekli smo im da to nije naše, da se obrate Ministarstvu. Jako se sporo stvari odvijaju po tom pitanju. Taj građevinski otpad se nije smio dogoditi i sad za to plaćamo dug.- kazala je Silić Maroević.

Odgovorila je i na pitanje što je s izgradnjom sortirnice i kompostane.

- Kad je u pitanju sortirnica, trenutno je jedan natječaj, ali samo za traku i nećemo se na njega javiti jer nemamo to sad gdje smjestiti, to ćemo rješavati kroz reciklažno dvorište. Kompostana će isto pričekati još neko vrijeme. Kompostana neće biti problem i vidjet ćemo kako ćemo to riješiti. - rekla je korčulanska gradonačelnica Nika Silić Maroević.

Iako je većina općina i gradova u Županiji usvojila odluke temeljem kojih bi se iz korijena trebao promijeniti način na koji se odlagao i odvozio otpad, posve je jasno kako će sve ono što će građani uskoro morati odvajati i reciklirati, bez izgrađenih reciklažnih dvorišta, sortirnica i županijskog centra za gospodarenje otpadom zapravo završavati na istoj gomili, u slučaju Korčule na odlagalištu Kokojevica u susjednoj Lumbardi. A sve zato, baš kao što kaže i korčulanska gradonačelnica, jer se išlo obrnutim smjerom jer prvo su se usvojile odluke o gospodarenju otpadom, umjesto da su se gradili potrebni objekti.

Podijeli:

hoberkorčulamineralne sirovinenika silić maroevićotpadrazvrstavanje otpada

Pročitajte još