Na sadržaj

PELJEŠKI MOST ZA PROMET SE OTVARA U UTORAK, ALI NISU SVE PRISTUPNE CESTE ZAVRŠENE

Direktor Strabaga o dijelu još nezavršenih pristupnih cesta Pelješkom mostu

S juga

3 min čitanja
Radovi na tunelu debeli brijeg / arhivska fotografija
Radovi na tunelu debeli brijeg / arhivska fotografija / FOTO: Saša Burić / CROPIX

Direktor građevinske tvrtke Strabag Hrvatska Veljko Nižetić za Hinu je uoči otvaranja Pelješkog mosta rekao da će Strabag sve radove na pristupnim cestama završiti na vrijeme i u skladu s ugovorom. Ugovorena vrijednost tih radova je 478,3 milijuna kuna bez PDV-a, a rok za dovršenje bio je 13. kolovoza.

- Tijekom izvedbe radova potpisali smo aneks ugovora kojim se taj rok skraćuje i mi upravo završavamo radove sukladno ugovoru. - kazao je Nižetić u razgovoru za Hinu.

Po ugovoru, Strabag Hrvatska je zadužen za trasu ukupne duljine veće od deset i pol kilometara, od čega na strani Komarne, tzv. kopnenoj strani 1300 metara, a na Pelješcu 9220 metara. Na kopnenoj strani Strabag je gradio i podvožnjak u čvorištu Duboka, te podvožnjak na D8, a na poluotoku uz ostalo Tunel Kamenice, Vijadukt Doli, Most Dumanja Jaruga 1, Most Dumanja Jaruga 2, Tunel Debeli brijeg, Podvožnjak Zaradeže. Prosječno je na gradilištu bilo oko 300 radnika, a u danima intenzivnih radova na cijelom gradilištu maksimalan broj radnika bio je oko 400. Na gradilištu je bilo angažirano i otprilike od 60 do 90 građevinskih strojeva s kojima je Strabag izvodio radove te 60-ak inženjera, tehničara i poslovođa koji su brinuli o projektu.

Iako zadovoljan odrađenim poslom, Nižetić upozorava na niz problema koji zadnjih godina muče građevinsku struku, pogotovo na manjak radnika.

- Uočili smo veliku fluktuaciju radnika, oni traže posao u drugim zemljama, uglavnom platežno boljim državama EU-a. Trenutno crpimo regionalni bazen, najviše radnika imamo iz same Hrvatske, potom iz Bosne i Hercegovine te nešto iz Albanije. - kaže te dodaje kako će se vjerojatno uskoro morati posezati za radnicima iz dalekih zemalja.

Najviše nedostaje kvalificiranih radnika, armirača, tesara... Građevinare pogađa i rast cijena građevinskog materijala, ali i prekinuti lanci nabave tog materijala. Državni zavod za statistiku objavio je da su proizvođačke cijene građevnog materijala na domaćem tržištu u lipnju ove godine 9,7 posto više u odnosu na isti mjesec lani, a u odnosu na prosjek 2015. 17 posto više.

- Teško nas je pogodio rast cijena materijala, no mi smo taj udar preuzeli na sebe i nismo zatvarali radove. Jače građevinske firme uglavnom su same podnijele taj trošak prvog vala poskupljenja. - rekao je Nižetić koji smatra da bi se trošak morao podijeliti s investitorima.

Kaže da se do sada nije uspjelo naći zajednički jezik s investitorima kako sustavno riješiti problem stalnog poskupljenja građevinskog materijala. Rješenje se, kaže, nalazi između ugovornih strana, kako je to nedavnim vladinim zaključkom i rečeno.

- Vremena je sve manje, neki će se projekti zbog tog problema zaustaviti, pojedini su građevinari već zaustavili projekte. - rekao je prvi čovjek Strabaga Hrvatska, dodavši kako su u većem problemu mali izvođači, odnosno građevinari koji nemaju dostatni kapital za financiranje projekta. No, svim građevinskim tvrtkama zajednički je problem poskupljenje građevinskog materijala i energenata.

Nižetić kaže da projekata ima dosta i da se dosta novca povlači iz EU fondova.

- Međutim ova je kriza donijela znatnu nesigurnost, a u vremenima nesigurnosti svi trebamo biti oprezni. Mi građevinari svakodnevno se suočavamo s raznoraznim šokovima koji su posljedica pandemije COVID-a te ratnih događanja u Ukrajini, stoga na projektima bilježimo gubitke. - istaknuo je Nižetić.

Nada se da će naručitelji prepoznati takvu situaciju i da će se definirati modeli obračuna po načelu promjenjivih cijena, kako bi se rizik između naručitelja i izvođača pravednije podijelio. Naglašava da bi u budućim ugovorima trebalo jasno definirati mehanizme mjesečnih obračuna promjena cijena građevinskog materijala, energenata i radne snage.

- Nitko od nas nema kristalnu kuglu pa da zna hoće li, primjerice, čelik poskupjeti 100 ili 200 posto ili će pojeftiniti tijekom realizacije ugovora. Obračune eventualnih naglih poskupljenja ili, s druge strane, pojeftinjenja materijala trebalo bi jasno definirati. Ti modeli nisu nepoznati, međutim, činjenica je da zadnjih 30 godina nikada nije bilo ovakve situacije. - kaže Nižetić.

(Hina)

Podijeli:

pelješki mostpristupne cestestrabagveljko nižetić

Pročitajte još