I VIŠESTAMBENE ZGRADE TREBALE BI IMATI RJEŠENJE ZA PARKING BICIKLA
Desetljeća kašnjenja u razvoju biciklističke infrastrukture
Većina stanovnika država s razvijenim biciklističkim prometom koristi bicikl zbog praktičnosti i jednostavnosti, međutim Hrvatska s razvojem takvih, održivih oblika prometa kasni nekoliko desetljeća, iako ima i dobrih primjera poput Koprivnice i Varaždina.
Poticanje održivih oblika prometa jedan je od ciljeva koji se najčešće spominju u različitim dokumentima, akcijskim planovima ili strategijama koji se tiču borbe protiv klimatskih promjena ili u posebnim prigodama poput Dana planeta Zemlje. Europski je parlament tako prošlog mjeseca usvojio Rezoluciju o razvoju biciklističke strategije, u svojim nastojanjima da Europa postane klimatski neutralan kontinent do 2050.godine. U njemu se potiče veća dostupnost bicikla smanjenjem PDV-a na kupnju, najam ili popravak bicikla, ali potrebna je veća dostupnost staza ili biciklističkih trasa.
„U odnosu na usporedive gradove u Europi, Zagreb kasni nekoliko desetljeća. Najviše zabrinjava što se situacija nije popravljala uopće ili se popravljala izuzetno sporo, a isti problemi opstaju već godinama.” - ocjena je Sindikata biciklista.
Nepovezani fragmenti biciklističkih staza na pločnicima koji nemaju nastavak nakon križanja, staze čiji kontinuitet prekidaju parkirna mjesta za automobile i terase kafića, nepropisno izvedena ili izblijedjela neobnovljena signalizacija, problemi su koji godinama muče bicikliste u Hrvatskoj.
Problem je što biciklističke staze oduzimaju prostor pješacima, umjesto da se prenamjene površine koje koristi motorizirani promet.
„Diskriminirajuće regulacije semafora privilegiraju automobilski promet i umjetno smanjuju efikasnost biciklističkog prometa”, upozoravaju iz Sindikata biciklista.
Prošle je jeseni zagrebačka gradska vlast odlučila otvoriti novu biciklističku stazu u Deželićevom prilazu tako što je prenamijenila jednu traku za motorna vozila, što je izazvalo mnoge rasprave u javnosti, čak i u Gradskoj skupštini. Sindikat biciklista ovaj primjer vidi kao odmak od dosadašnje prakse oduzimanja prostora pješacima, ali je problem što staza nije povezana s okolnim stazama niti je osiguran propisni spoj na kolnik kada staza prestaje. Otpor dijela javnosti takvim rješenjima je rezultat nedovoljne komunikacije s građanima i edukacije o ostvarivanju paradigme gradova za ljude, a ne za automobile, smatraju u organizaciji Održivi razvoj zajednice (ODRAZ), članica mreže gradova iz regije koja bavi se održivim planiranjem i upravljanjem mobilnošću u gradovima.
U gradovima je potrebno povećati broj javnih bicikala za najam, kao jednostavnog i brzog rješenja prilikom putovanja na posao, školu ili druga mjesta.
U prostorno - planskim dokumentima ne postoji normativ o potrebnom broju parkirnih mjesta za bicikle.
- Degradacija prostorno-planskog sustava dovela je do divlje, neplanske i prekomjerne izgradnje nekretnina, što nije pratila adekvatna prometna infrastruktura. Brojni su primjeri malih, uskih ulica u kojima su bile obiteljske kuće, a sada višekatne zgrade, gdje su na nogostupima parkirani automobili. - ističe Bernard Ivčić iz Zelene akcije.
Zelene i rekreacijske površine su prenamijenjene u stambene i poslovne, dozvoljavala se znatno veća katnost izgradnje, a cijelo to vrijeme je potpuno zanemarivan javni prijevoz i biciklistička infrastruktura. Uz probleme poput staza koje dijele prostor s pješacima i motornim vozilima i nedostatka javnih bicikala, činjenica je da višestambene zgrade uglavnom nemaju riješena odgovarajuća spremišta za bicikle.
Paulo Simić / Hina
biciklbiciklistička infrastrukturabiciklističke stazebiciklizamrazvoj biciklizma
Pročitajte još
PU dubrovačko – neretvanska
PRONAĐEN LOPOV KOJI JE KONAVLJANINU UKRAO VRIJEDAN BICIKL
UKRAO GA U BROCAMA
Zbog bicikla stonska policija 49-godišnjaku pretražila kuću
POTPISAN SPORAZUM U RANJINI
Dodatni biciklistički servisni setovi za Orebić, Mljet, Velu Luku i Metković
OD METKOVIĆA DO PLOČA
FOTO / Memorijalni biciklistički maraton „Igor Penava”
PROJEKT PELJEŠKIH TURISTIČKIH ZAJEDNICA
Tiskana karta Pelješca s biciklističkim, pješačkim i planinarskim stazama
EKO TEME JUŽNOG






