Srijeda, 19 Lipanj 2024
INTERVIEW – NIKOLA KNEŽIĆ, NAČELNIK OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE (1. DIO)

AKO DRŽAVA MOŽE NA BANOVINI OBNOVITI 10.000 KUĆA, ZAŠTO NE MOŽE U DALMACIJI IZGRADITI 10.000 STANOVA

Načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić Načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić Foto: JPA
Piše:

U Općini Dubrovačko primorje u tijeku je veliki investicijski zamah. Grade se ceste i vodoopskrbna mreža. Ipak, načelnika Nikolu Knežića (HDZ) brine demografska slika u Primorju iz kojeg je iseljavanje mladih obitelji započelo još u vremenu bivše države. Primorski načelnik u razgovoru je otkrio zašto je protiv besplatnih vrtića. Osvrnuo se i na donedavnu kohabitaciju s oporbom, ali i suradnju s DDS-om, s kojim je ponovo formirao većinu. Otkrio je Knežić i zašto je ostao u Dubrovačkom primorju i odbio veće funkcije. Iako se na dužnosti načelnika Općine Dubrovačko primorje nije umorio, Nikola Knežić prokomentirao je hoće li za deset mjeseci na lokalnim izborima krenuti u utrku za peti načelnički mandat.

Nedavno je proslavljen Dan Općine Dubrovačko primorje. Dojam je da se na području Općine puno radi i gradi.
- Da, točno, iza nas je jedan veliki investicijski zamah koji se nastavlja, poput niza cesta, koje su završene i koje se trenutno grade. Obilaznica Mravince je veliki infrastrukturni zahvat kojim će se poboljšati protočnost kroz Dubrovačko primorje i ajmo reći, jedno selo koje ima jednu kozju stazu kojom prolazi veliki broj ljudi na relaciji Slano - Primorje - Općina Ravno. Tu je ogroman turistički promet i za godinu dana ćemo dobiti obilaznicu vrijednu 1,6 milijuna eura. Radi se i pet milijuna eura vrijedna cesta od Dola do turističke zone Sestrice. Tu je i cijeli niz cesta, od Bistrine do Štedrice pa cesta u Slanom koja je spojna cesta od centra do novog hotela. Dakle, zaista imamo jedan veliki iskorak u cestogradnji. Kad je u pitanju vodoopskrba, trenutno se izvode radovi na sustavu Imotica - Topolo, sustavu Majkovi II, a nakon sto godina pripreme, počeli su i radovi na vodoopskrbi Dola. Priprema se i projekt za lisačko - čepikućku valu s Trnovom i Mravincom za osam naselja. Lokacijska dozvola za vodoopskrbni sustav je gotova, čekamo građevinsku i tražimo novce za izgradnju tog sustava.

Budući da su projekti dovođenja vode u primorska mjesta vrlo važni, kad bi mogli biti gotovi, kad će voda i poteći?
- Za vodovode na kojima se izvode radovi, rok za završetak je do kraja sljedeće godine. Sve osim lisačko - čepikućke vale bi trebalo biti napojeno vodom do kraja ove i do kraja sljedeće godine. Za ovaj projekt od osam sela računamo dobiti građevinsku dozvolu do kraja godine. To je vrlo zahtjevan projekt. Za osam malih sela s ukupno 250 stanovnika, treba napraviti 50 kilometara vodovoda pa će realizacija tog projekta trajati nešto duže.

nikola knezic interview 190624 1

Vodovodni projekti su iznimno zahtjevni za realizaciju, no koliko su stanovnici strpljivi?
- Naš DVD stalno cisternama stanovništvu dovodi vodu. Svi od pamtivijeka imaju gustijerne. Koliko kubika im dovede cisterna, isto toliko bi ih koštalo da je voda iz vodovoda. Tu je najvažnije da se ljudima voda dovodi na vrijeme, da se ne dogodi nestašica. Pitka voda je jedna od osnovnih ljudskih potreba i nastojat ćemo da je što prije dobiju.

Osim za opstanak stanovništva, cestogradnja i vodoopskrba iznimno su važni za razvoj gospodarstva. Primorsko je pretežno oslonjeno na turizam, ali stvoreni su preduvjet za razvoj nekih drugih grana.
- U Poslovnoj zoni Banići otvorena su dva nova proizvodna pogona, jedan proizvodi namještaj, a drugi se bavi nautičkom djelatnošću. U pripremi su još dva pogona. Imamo naše kamenarske pogone. Na području Visočana su tri kamenoloma i 10 kamenoklesarskih radionica. Imamo proizvodnju školjki u Bistirini. Fali nam razvoj poljoprivrede jer veliki broj ljudi za tom granom baš i ne pokazuje želju, ali nastojimo to poboljšati i zato smo osnovali dvije institucije, jedna je LAG, druga FLAG. Jedna se bavi poljoprivredom, a druga ribarstvom pa ćemo kroz nove EU fondove pokušati ići subvencijama za poljoprivredni rasadni materijal, strojeve i ostalo, ne bi li i tu granu digli na veću razinu jer ona ima svoje tržište kroz turizam i to je zadatak koji je pred nama.

DEMOGRAFIJA JE PROBLEM BROJ 1

Koji je najveći problem na području Općine?
- Demografija nam je problem broj jedan. Zbog demografskog pada, koji je počeo 70 - tih godina, nemamo resurse za poljoprivredu i razvoj nekih drugih djelatnosti. Sela su nam demografski poharana još prije rata, kad su mlade obitelji počele iseljavati u Dubrovnik, u Mokošicu. Tada je bio trend da se sa sela ide u grad pa su mnoga mjesta ostala pusta.

Kako vratiti stanovništvo u Dubrovačko primorje ili zadržati postojeće?
- Naš glavni cilj je uz komunalnu, razviti i socijalnu infrastrukturu, od igrališta, dvorana, kulturnih i svih drugih sadržaja kako bismo postali poželjno mjesto za život, mjesto u koje će ljudi doseljavati. Dakle, glavni cilj je preokrenuti taj demografski trend koji je 50 godina negativan. Vrlo su važna i radna mjesta koja se stvaraju kroz razne djelatnosti, kroz turizam, poslovne zone jer što je veći broj slobodnih radnih mjesta, veća je i potražnja za ljudima.

Dojam je da ste oporbi Vi krivi za lošu demografsku sliku pa ste jednom prilikom rekli kako nećete valjda Vi ići po selima praviti djecu.
- S dvoje djece ne odskačem od prosjeka, a bilo bi interesantno pobrojiti koliko ih oni imaju, ali ne bih na taj način valorizirao. Odlazak stanovništva je strukturni problem već 50 godina, otkad je prošla magistrala. Politika u bivšoj državi je bila da ljudi sa sela dolaze u gradove i tada su nastajala naselja poput Mokošice, koja danas nisu baš primjerena za život. Stvorilo se naselje od deset tisuća ljudi u Rijeci dubrovačkoj koji tamo nikad nisu bili, a većinom su naseljeni iz Dubrovačkog primorja, Pelješca i Općine Ravno. Ako nam je u to doba 200 mladih obitelji s djecom pošlo u Mokošicu, teško je to nadoknaditi. Stari roditelji su ostali na selu i kad oni umru te se kuće zatvaraju. Potpuno je smiješna priča da sam ja za to kriv. To je strukturni problem kojega je stvorila bivša, a može ga riješiti ova država jer Općina nema toliko novca.

Kako ga država može riješiti?
- Jedan sam od zagovornika i drago mi je da je u trećem mandatu Andreja Plenkovića stvoreno Ministarstvo demografije jer demografija je veliki problem u nas Hrvata, nas je svake godine sve manje. Država treba strukturno s nekom velikom intervencijom nešto napraviti. Uz Ministarstvo demografije, Ministarstvo financija trebalo bi izaći s nekim modelom olakšica dok bi Ministarstvo graditeljstva trebalo ići s modelom priuštivog stanovanja. Gradu Zagrebu treba zabraniti gradnju POS stanova. Treba ih graditi na periferijama, da se stvaraju lijepa i ugodna mjesta za stanovanje, a ne da se u stroge centre nabija dodatno stanovništvo. To je moje mišljenje. Lakše je živjeti u Zagrebu nego u Velikoj Gorici, kao što je lakše živjeti u Lapadu nego u Trnovci, ali kad bi ljudi mogli živjeti u okolici Slanoga, u stanu izgrađenom državnom intervencijom, s vrtićem i drugim sadržajima, siguran sam da bi veliki broj ljudi tu došao živjeti, ne bi išli u Irsku i Njemačku. Zašto bi netko iz Slavonije išao u Irsku, a ne bi došao u Slano, naravno, ako bi uz pristojnu plaću mogao osigurati stanovanje i druge stvari.

nikola knezic interview 190624 3

Kako se zaštititi da POS stanove, koji bi se gradili u Primorju, ljudi ne zloupotrebe?
- E, to je na državi, država je stvorila problem, ne ova nego prošla, i država mora osmisliti model. Ako bi država bila na neko razdoblje vlasnik tih stanova, tada ih ljudi ne bi mogli iznajmljivati za turističke svrhe jer nisu vlasnici nekretnine. Treba naći modele, a pravnici to sve mogu. Stanogradnje su velike investicije za koje lokalna samouprava nema novca. Država mora intervenirati da se na njezinoj zemlji, s velikim kapitalom, grade stanovi. To je projekt sličan obnovi od potresa na Banovini. Ako država može na Banovini obnoviti deset tisuća kuća nakon potresa, zašto ne može izgraditi u Dalmaciji deset tisuća stambenih jedinica u koje će ljudi iz Hrvatske i BiH doći živjeti, a ne da idu u zemlje EU, uvjeren sam da se to može. Nakon što je prošla sve krize, od covida do potresa, ovoj Vladi će sad u fokusu biti demografska obnova zemlje. Veselim se da ćemo i mi doći na red. Kad smo krenuli u priču o POS-u, kad smo o tome išli na razgovore u Zagreb, državi nije bilo interesantno da gradimo mali broj stanova jer lakše je u Španskom izgraditi 200 stanova, ali ti će stanovi demografski osiromašiti neka mjesta u Slavoniji, a 15 stanova, koje ćemo mi izgraditi, dovest će još desetak djece u vrtić. Bolje je izgraditi 100 stanova na Pelješcu nego novih 50 u Mokošici. Neka se u Mokošici grade komercijalni stanovi. Kad nam neko područje izumre, kad iz njega odu stanovnici, ono se teško više ikad može obnoviti.

Ali idemo u tom smjeru.
- Samo država demografskom politikom može rješavati probleme demografije. Iako, treba reći, što je bolji standard, to je manje djece, to je tako svugdje u svijetu. Male općine, kao mi, ne mogu po tom pitanju raditi čuda. Možemo pomoći nekim naknadama, ali neće nitko praviti dijete za dvije tisuće eura, to je priča za malu djecu.

STVARANJE DRUŠTVA U KOJEM ĆE STVARI BITI BESPLATNE NIJE DOBRO

U kojim naseljima u Primorju je najlošija demografska slika?
- U lisačko – čepikućkoj vali. Tu nam je najveći demografski problem i moramo nekim modelima popraviti sliku.

Ali sve te mjere nisu dovoljne.
- Rekao sam kako je najveći protivnik demografije bio pokojni Milan Bandić. Ako vi stavite da je vrtić ispod svake cijene, da je ljudima jeftino, da se za drugo dijete plaća pola cijene, a za treće ništa, ako je Zagreb u to doba za drugo dijete davao roditeljima 60 tisuća kuna i besplatan vrtić, kako bi se male općine i gradovi s time mogle nositi kad nemaju milijarde poput Zagreba. Dok država ne zabrani velikim gradovima da iz svoje blagajne kupuju stanovništvo, dotad mi nemamo šanse jer koju god ja mjeru da uvedem, Grad Dubrovnik može uvesti šest puta više jer je fiskalno puno jači. Dakle, kad se država upetlja u taj sustav, tada se može napraviti neki iskorak jer državi ništa nije skupo. Svi smo se bojali financijskog sloma, a Vlada je iz svih kriza izašla i još gradi Banovinu, ceste i mostove. EU ide nekim smjerom da financiraju pješačko – biciklističke staze, vidikovce, a nedovoljno se financiraju vodovodi, kanalizacijska mreža i drugi projekti.

Sad imamo novi trend besplatnih vrtića.
- Ja neću uvesti besplatne vrtiće jer smatram da stvaranje društva u kojemu će stvari biti besplatne nije dobro. Pa devedesetih je bio rat da prestane socijalizam. Htjeli smo svoju državu i osim za neovisnu državu Hrvatsku, borili smo se da ona bude kapitalistička zemlja, a ne neka kvazisocijalistička. Je li normalno da od novca poreznih obveznika, nekome sa solidnim primanjima, dajemo nešto besplatno? Mi smo dužni u društvu prepoznati potrebite i pomoći im bez neke velike pompe jer one kojima se pomaže, ne treba stigmatizirati. Onima koji su se našli u teškim životnim situacijama treba dati neke olakšice, ali društvo u kojem je svima sve besplatno nigdje u svijetu ne postoji. To su po meni populistički potezi.

Znači nema besplatnih vrtića.
- Dakle, struktura plaćanja vrtića je takva da 10 do 12 posto uplate roditelji, a 88 posto cijelog troška vrtića plati Općina. S obzirom da je osnovno i srednje školstvo obavezno i vrtići trebaju biti obavezni jer tada država mora izdvajati određene novce. U tom slučaju bi se novac Općine ulagao u neke druge sadržaje u vrtiću, u didaktičku opremu, senzorske sobe, logopede. Dakle, mi bi punili sadržaje, a obvezni dio bi išao preko države. Tada bi istu uslugu u vrtiću imala djeca u Osijeku, Novskoj, zadarskom zaleđu i u Slanom. Ako želimo svugdje isti standard, država na tome mora imati šapu.

Planirate gradnju novog vrtića EU sredstvima?
- Da i tu očekujemo najveći izdatak u povijesti Općine. Očekujemo skoro tri milijuna eura bespovratnih sredstava za novi vrtić, koji bi trebao koštati 3,5 milijuna eura. Kapacitet je stotinu djece. Planiran je na bivšem beogradskom odmaralištu koje smo dobili u posjed. Imamo građevinske dozvole, prošli smo tri kruga EU fondova i čekamo završni, potpisivanje ugovora i akreditiv za te novce i idemo u javnu nabavu. Novce i početak gradnje očekujemo ove godine.

MOGUĆNOSTI ZA ISKORAK U ELITNI TURIZAM

Načelnik ste od 2009. godine. Jeste li se umorili od tog posla?
- Nisam se umorio. Mlad sam, s 28 godina izabran za načelnika i sad sam u najboljim godinama. Čovjek se ne može umoriti ako posao doživljava kao poziv. Ako želite raditi za javno dobro u svome mjestu ili okolici to je nešto najbolje što možete u životu raditi. Sve što radimo, ljudi oko nas vide. Kad od neke stranputice napravite normalnu cestu to se vidi. Kad se vide rezultati, najveći motiv mi je iz dana u dan ići naprijed, da kraj u kojem živim ide naprijed. Uvijek ima onih koji će reći da ono što se radi nije dovoljno, ali moj rad narod ocjenjuje na izborima. Puno se napravilo i još ima puno posla. Ovo je posao kojemu nema kraja jer se svaki dan može počinjati nešto novo.

Kad ste izabrani za načelnika imali ste neku svoju viziju razvoja Dubrovačkog primorja. Koliko je realizirano? Kakvo Primorje vidite sutra?
- Naravno da želim više. Dubrovačko primorje ima dobru perspektivu. Visoko smo turistički prepoznati i moj je moto da ako se već s nečim bavimo, ajmo se baviti najbolje što možemo. Ove godine pokrećemo novi filmski festival uz ljetne zabave koje su najbolje na širem području. Imat ćemo i predstavu Dubrovačkih ljetnih igara u Slanom, a dogodine ćemo raditi na tome da to ne bude jedna nego tri predstave ili nastupi. Kultura je područje na kojem možemo puno raditi. Imamo dva hotela, treći se gradi. Imamo mogućnosti za veliki iskorak u elitni turizam. Imamo jako dobar nautički turizam, krasnu marinu, luku Slano koja može primiti mega jahte. Imamo prostora za veliki napredak u ruralnom dijelu Općine. S Javnom ustanovom za zaštićene prirodne vrijednosti radimo Interpretacijski centar majkovske kornjače kao endemske vrste.

nikola knezic interview 190624 4

Imamo puno starih crkava, treba istaknuti Rotondu iz 4. stoljeća gdje se snimala serija Vikinzi. Mala smo sredina i trebali bismo se svi držati za jedan štap i gurati u istom smjeru jer ako budemo stalno jedni drugima podmetali i sukobljavali se, nisam siguran koliki iskorak ćemo napraviti. Posebno me veseli projekt kojim ćemo dobiti jednu od najdužih šetnica. Biciklističko – pješačka staza Slano – Ston duga je 20 kilometara, nigdje ne prelazite magistralu jer je neposredno uz more. Sad smo u projektiranju i trebat ćemo sigurno godinu dvije da se to napravi. Ako ćemo se oko takvih projekata svađati i zaustavljati ih, tada nema napretka, a taj projekt podiže destinaciju. Radimo iskorake i na inozemnim sajmovima. Radili smo prezentaciju u BiH nakon koje smo imali preko 20 postotno povećanje u dolascima i broju noćenja iz te zemlje. Ove godine naša mala Turistička zajednica „strateški napada” Mađarsku.

U nastavku razgovora načelnik Općine Dubrovačko primorje govori o odnosu s oporbom, ali i dva velika projekta na Lisačkim rudinama te je li USKOK dolazio u Općinu Dubrovačko primorje.