Na sadržaj

POČELA JE S RADOM SAMO TRI DANA NAKON NAJPOZNATIJE HIDROELEKTRANE NA SVIJETU NA NIAGARINIM SLAPOVIMA

130 GODINA OD PRVE HIDROELEKTRANE U HRVATSKOJ I JEDNE OD PRVIH U SVIJETU U SUSTAVU DVOFAZNE STRUJE

Global

3 min čitanja
OBITELJ ŠUPUK
OBITELJ ŠUPUK / FOTO: NP KRKA

Piše:

Prije 130 godina na slapovima Krke energija vode pretvorena je u novu vrstu energije koja je mijenjala svijet – električnu. Prva javna hidroelektrana u Hrvatskoj pionir je tehnološke revolucije 19. stoljeća zbog koje je Šibenik postao jedan od prvih gradova u svijetu s višefaznom izmjeničnom električnom energijom.

Oko „dvadesete ure i dvadeset časaka” 28. kolovoza 1895., uspjela je proba pogona podno Skradinskog buka na rijeci Krki te je gradska rasvjeta u 11 kilometara udaljenom Šibeniku po prvi put zasjala na struju.

„Strojevi rade odlično! Kako je s rasvjetom u gradu?”, viknuo je tada upravitelj stroja Ettore Zorzenoni putem telefona, a graditelj elektrane Vjekoslav Meichsner odgovorio mu je: „Fantastično! Nije zakasnila!”

Bio je to povijesni razgovor koji je obilježio početak suvremene elektroprivredne djelatnosti u našoj zemlji, u doba kada je električna energija bila privilegija i kada su veliki svjetski gradovi poput Londona i Rima imali jednofazne sustave. Tako je tog dana prije 130 godina nastao prvi cjeloviti elektroenergetski sustav na tlu Hrvatske, temeljen na dvofaznoj izmjeničnoj struji, koji se sastojao od Hidroelektrane Krka, dalekovoda i distribucije proizvedene električne energije razdjelnom mrežom po gradu Šibeniku.

Za vizionarsku ideju o izgradnji HE Krka na impresivnim slapovima zaslužni su gradski inženjer i vijećnik Vjekoslav pl. Meichsner, cijenjeni gradonačelnik Šibenika Ante vitez Šupuk i njegov sin Marko Šupuk. Inspirirala ih je velika elektrotehnička izložba u Frankfurtu na Majni 1891., gdje je uspješno ostvaren prijenos električne energije izmjeničnom strujom na veliku udaljenost.

Nakon potrebnih dozvola, dokumenata i nacrta, izgradnja elektrane započela je 22. ožujka 1894. te je već nakon samo 16 mjeseci u mrežu poslala prve kilovatsate električne energije. To je bio pravi uspjeh, pogotovo imajući u vidu tadašnje uvjete. Naime, HE Krka s radom je krenula samo tri dana nakon najpoznatije hidroelektrane na Niagarinim slapovima u SAD-u, pri čemu se prvi manji prijenos električne energije iz HE Adamas na Niagari do 43 kilometra udaljenog grada Buffala dogodio tek u studenom 1896., a veći u Kanadu tek 1910. godine.

Vrijedi spomenuti kako se razvoj višefaznih izmjeničnih sustava, pa tako i onih u hidroelektranama na Niagari i Krki bazirao na patentima Nikole Tesle. Prva gradska električna rasvjeta u Šibeniku, s 216 žarulja s bambusovim vlaknom, tako je zamijenila petrolejske ferale i osvijetlila gotovo sve ulice.

he krka 050725 1 min

Hidroelektrana 1900. godine / Foto: NP Krka

Hidroelektrana je električnom energijom potom opskrbljivala mlinove, uljarice i tvornice, a kasnije su se na mrežu priključili kazalište, kavane i hoteli te prva uglednija domaćinstva. Naime, građanima je ta tehnologija bila nepoznata pa su se u početku bojali uvesti struju u svoje domove.

S industrijalizacijom Šibenika, stotinjak metara nizvodno od HE Krka (kasnije nazvana Jaruga I) izgrađena je i HE Jaruga II, s dva trofazna generatora, koja je u pogon puštena 1. prosinca 1903. godine. Jaruga II radi i danas i sa svojih 122 godine spada među najstarija aktivna postrojenja za proizvodnju električne energije na svijetu. Napajanje Šibenika električnom energijom preuzela je početkom Prvog svjetskog rata, nakon što je HE Krka demontirana zbog ratnih potreba Austro-ugarske monarhije za bakrom.

Iako HE Krka više nije u funkciji, ostaci njezine zgrade mogu se posjetiti i zaštićeni su kao kulturno dobro RH, a hidroelektrana ostaje upamćena kao pionir svog vremena – najstarija izmjenična hidroelektrana na ovom prostoru i sastavnica jednog od prvih cjelovitih elektroenergetskih sustava u svijetu. Zbog toga je uvrštena na popis povijesno važnih inženjerskih iskoraka u svijetu, prema IEEE-ovom programu Milestone, uz bok mnogih drugih važnih izuma, poput prvog podvodnog prekooceanskog telefonskog kabela, prvog transatlantskog prijema TV signala preko satelita, Marconijevog prvog uspješnog bežičnog eksperimenta te Voltinog izuma električne baterije.

Obnovljivi izvori energije i električna energija su energija budućnosti, posebno gledajući zaštitu okoliša i europske ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova. Energija vode jedan je od najstarijih izvora obnovljive energije koji se koristi od predindustrijskog razdoblja, primjerice u vodenicama, a danas je drugi najveći izvor obnovljive električne energije. Prema podacima Eurostata, 2024. godine hidroenergija činila je 29,9 posto ukupne električne energije iz obnovljivih izvora u EU.

Ipak, da bi hidroenergija u potpunosti doprinijela energetskoj tranziciji kao nadopuna proizvodnji energije iz vjetra i sunca, potrebno je iskoristiti njezin pun potencijal kroz okolišno održiv pristup koji zahtijeva kontinuirane tehnološke inovacije, baš kao što su to radili vizionari u prošlosti.

Native / Hina

Podijeli:

hidroelektrana krkakrka

Pročitajte još