Na sadržaj

KREME ZA SUNČANJE POSTAJU EKOLOŠKI PROBLEM

1000 KUPAČA U MORU OSTAVI DNEVNO OKO 23 KILOGRAMA KREMA

Global

2 min čitanja
FOTO: ILUSTRACIJA DPJ

Piše:

Sada kada je lijepo vrijeme i ljeto se bliži, mnogi se spremaju za odlazak na plažu i suočavanje s visokim temperaturama i opasnim djelovanjem ultravioletnih zraka. Najviše se nabavljaju kreme koje štite od sunčevih zraka, sprječavaju opekline i pomažu u njezi kože. Pri odabiru, osim o tome da odgovara tipu kože i ima odgovarajuću zaštitu od ultravioletnih zraka, dobro je obratit pozornost i na sastav kreme, jer neke sadrže kemijske spojeve koji mogu imati negativan utjecaj na okoliš pa time posredno i na čovjeka.

Zbog masovne primjene, kreme za sunčanje su postale dio skupine novih zagađivača, čije djelovanje još uvijek nije dovoljno proučeno, a zbog čega su izvan područja primjene zakonodavstva o zaštiti okoliša.

Zašto se kreme za sunčanje smatraju novim zagađivačima i kako mogu uzrokovati ekološke probleme?

Kada se nanese i dođe u kontakt s vodom, dio kreme se oslobađa s kože. Otprilike četvrtina kemijskih sastojaka koji čine kreme oslobađa se u okoliš. Nedavno je izračunato da se na plaži kapaciteta oko tisuću ljudi dnevno može odložiti oko 23 kilograma kreme! To samo po sebi nije veliki problem, ali je problem što neke kemikalije koje se oslobađaju iz krema imaju štetan utjecaj na život u moru. Najštetnije su: 3- Benzalidene camphor, 4- methylbenzyliden camphor, Octocrylene, Benzophenone-1, Benzophenone-8, OD-PABA, nano Titanium dioxide, nano- Zinc oxide, Octinoxate, Oxybenzone. Od navedenih komponenti posebno se ističu titanijev dioksid (TiO2) i oksibenzon, koji se oslobađaju u značajnim količinama i imaju visok potencijal za štetu morskom životu.

Štetni učinci kemijskih spojeva iz krema za sunčanje utječu na širok raspon morske faune i flore, a otkriveni su čak i na različitim razinama hranidbenog lanca, što znači da mogu dospjeti do ljudi, baš kao i mikroplastika.

U nedavno objavljenoj studiji kako se spojevi iz krema za sunčanje nakupljaju i u morskim biljkama pa i u morskoj cvjetnici posidoniji, lažini, vogi, važnom izvoru kisika u Sredozemnom moru. Iako stvarni utjecaj ovoga još nije poznat, moglo bi utjecati na fotosintetsku aktivnost i produktivnost ove morske biljke i, posljedično, na cijeli morski ekosustav Sredozemlja.

Stoga je, kada idemo na plažu, važno biti svjestan svih mogućih učinaka povezanih s korištenjem ove vrste proizvoda i pokušati odabrati one koji su ekološki prihvatljiviji ili, ako situacija dopušta, smanjiti njihovu upotrebu. Neke od radnji koje se mogu poduzeti kako bi se njihova upotreba svela na minimum bile bi, na primjer, zaštita tijela odgovarajućom odjećom, nošenje kape, traženje hlada, nošenje suncobrana ili izbjegavanje sati s najviše sunčeve svjetlosti.

Podijeli:

ekologijakreme za sunčanjezdravlje

Pročitajte još