Na sadržaj

PROGRAM UZ OBLJETNICU

100 GODINA OD ROĐENJA MIHOVILA PANSINIJA

Espresso

4 min čitanja

Piše:

Povodom 100. obljetnice rođenja Mihovila Pansinija u Korčuli, Pansinijevom rodnom gradu, i Zagrebu, gradu kojem je Pansini posvetio svoj profesionalni put, priređuje se program kojim se želi naglasiti interdisciplinarni karakter Pansinijevog rada. Kao što piše prof. emerita Vesna Mildner bio je: „ (...) liječnik, sveučilišni profesor, voditelj Centra za sluh i ravnotežu Medicinskog fakulteta u Zagrebu, znanstveni savjetnik u Poliklinici za rehabilitaciju slušanja i govora (SUVAG, a uza sve to ili prije svega filmski autor i zaljubljenik u film općenito. No, profesor Pansini bio je i filozof, i pjesnik, i lingvist – sve u jednoj jedinstvenoj holističkoj duši.“

Mihovil Pansini (Korčula, 29. svibnja 1926. – Zagreb, 13. svibnja 2015.) diplomirao je 1953. na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, a otorinolaringologiju je specijalizirao 1960. godine. Iz njegovih tekstova koji se upravo sabiru i koji će biti objavljeni u rujnu u suradnji Udruge za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja s Gradskom knjižnicom „Ivan Vidali“ iz Korčule (urednica Petra Belc Krnjaić), razabire se da je krajem 1940-ih i tijekom 1950-ih bio gorljivi filmofil te posjećivao nebrojene predstave u tada brojnim zagrebačkim kinematografima.

Djelovao je na Odjelu (poslije Klinici) za otorinolaringologiju zagrebačke bolnice „Sestre milosrdnice” (gdje je također ostvario filmske i fotografske dokumente o operativnim zahvatima, kojima se nažalost izgubio trag), a od 1958. predavao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu (redoviti profesor od 1979. godine), pri kojem je bio voditelj Centra za sluh i ravnotežu. Već od 1959. Pansini je znanstveni savjetnik u Centru (kasnije Poliklinici) za rehabilitaciju slušanja i govorenja (SUVAG) u Zagrebu. Njegov profesionalni i znanstveni rad blisko je povezan s verbotonalnom teorijom Petra Guberine.

„Na Filozofskom fakultetu studentima fonetike je od 1978. do 1998. godine predavao kolegij Spaciocepcija. U njemu je povezao audiologiju, vestibulologiju, govor i komunikaciju u širem smislu. Posebno je isticao važnost povezanosti osjeta i njihovu ulogu u razvoju i funkcioniranju čovjeka kao cjeline, a središnja je tema bila, kao što se iz samog naziva kolegija može zaključiti, percepcija prostora. Nju je Pansini temeljio na sinergiji pet osjetila – opipa, propriocepcije, ravnoteže, sluha i vida. Time je pojam spaciocepcije ugradio u opće načelo multisenzoričnosti koje je jedno od ključnih načela verbotonalne teorije“.

Pansinijevi tekstovi upućuju i na intenzivno bavljenje gramatologijom prostora.
U kinematografiji je debitirao, također nažalost izgubljenim, amaterskim filmom 1953 (Korčula 53). Djelujući u Kinoklubu Zagreb, u razdoblju svoga aktivnog djelovanja 1953–63. godine, ostvario je 25 filmova, kojima je redatelj, scenarist, snimatelj i montažer. Ističemo filmove Osuđen (1954), Brodovi ne pristaju (1955) i Piove (1958), te niz vrhunskih ostvarenja eksperimentalne kinematografije u Republici Hrvatskoj (tada Socijalističkoj republici): Siesta (1958), Dvorište (1963), Zahod (1963) i Scusa signorina (1963). Estetički najradikalniji (u smislu reprezentacije), jest film K-3, ili čisto nebo bez oblaka (1963).

Zvanje majstora amaterskoga filma stekao je 1961., te tako bio prvi u Jugoslaviji. Osim svojim utemeljiteljskim filmskim opusom, Pansini je uvelike pridonio promišljanju filma i srodnih medija, kao i umjetničkih medija poput performansa, hepeninga, ali i umjetnosti općenito u svoj širini, pa time i medijskih znanosti, pokretanjem Genre Film Festivala (GEFF) u Zagrebu. GEFF je međunarodni filmski festival eksperimentalnoga filma koji se kao »susret filmskih istraživača«, održao u Zagrebu 1963., 1965., 1967. te 1970. (kao GEFF 69) u organizaciji Kinokluba Zagreb. Prethodio mu je niz razgovora pod nazivom »Antifilm i mi« održanih 1962–63. u Kinoklubu Zagreb, a na kojima su se oblikovale i potom na festivalima propitivale teorija i praksa tzv. antifilma (termin Tomislava Kobije).

Ovim obilježavanjem kao i objavljivanjem odabranih tekstova Mihovila Pansinija u ovoj jubilarnoj godini javnosti će se približiti njegov interdisciplinarni opus te osnažiti recepcija tog opusa kako u zemlji tako i u inozemstvu.

Četvrti Pansinijevi dani će se održati od 1. do 3. listopada uz gostovanje austrijskog umjetnika Siegfrieda Fruhaufa i drugih autora, a organizatori veliku zahvalu upućuju domaćinima i koinicijatorima ovog obilježavanja: Milojki Skokandić, ravnateljici Gradske knjižnice „Ivan Vidali“ te Mateju Kneževiću, čiji se profesionalni habitus, kao i Pansinijev, kreće između medicine i umjetnosti, specijalistu urologije i doktoru znanosti u tom području, nagrađivanom umjetniku i voditelju Galerije „Ligatura“.

Sonja Leboš

Program
Korčula, Gradska knjižnica „Ivan Vidali“, 29. svibnja u 18 sati

Uvodna riječ ravnateljice Milojke Skokandić uz predstavljanje virtualne izložbe „Mihovil Pansini“
Predavanje dr.sc. Sonje Leboš Pansinijevi gradovi: Korčula – Zagreb

Zagreb, Konferencijska dvorana i Galerija „Ligatura“ pri KBC „Sestre milosrdnice“, 29. svibnja u 13 sati
Uvodna riječ Mateja Kneževića
Predavanje Ivana Žaknića Otočni egzistencijalizam u djelu Mihovila Pansinija
Predavanje dr.sc. Petre Belc Krnjaić “Je li ovo film?”— Između kino-oka i neuronske mreže: prošireni film, tijelo i mašinska inteligencija
Otvorenje izložbe Petre Belc Krnjaić pod nazivom Optogram u Galeriji “Ligatura”

Podijeli:

korčulamihovil pansini

Pročitajte još