Prikazujem sadržaj po oznakama: županijska skupština

Dok se općine i gradovi u Dubrovačko – neretvanskoj županiji sve teže nose s otpadom, a kao rješenje problema navodi se izgradnja Centra za gospodarenje otpadom na Lučinu razdolju (CGO), župan dubrovačko – neretvanski Blaž Pezo (HDZ) ne zna kad će taj Centar biti gotov. Taj je odgovor proizašao iz pitanja koje mu je na sjednici Županijske skupštine postavila županijska vijećnica Katarina Gugić (SDP).

Gugić je od Peza tražila da Skupštinu izvijesti u kojoj je fazi trenutno projekt izgradnje CGO-a pitavši kad očekuje građevinsku dozvolu za četvrtu fazu izgradnje CGO-a, a shodno tome i otvaranje Centra za gospodarenje otpadom.

No, kako stvari stoje, ni Pezo ne zna kad će CGO biti gotov, ali zato zna da je „tema otpada vječna tema”.

- Rekao sam da je to tema koja će nas sve skupa obilježiti, bez obzira iz kojih političkih i pozicija dolazili i kako bili obojani, ta komunalna tema će svima označiti cijeli mandat. - rekao je Pezo. 

Načelnicima i gradonačelnicima, posebno onima koji ne znaju gdje sa smećem, bez obzira na boje, mandate će svakako obilježiti njihovo snalaženje s odlaganjem, razvrstavanjem i odvozom otpada, no kad je u pitanja izgradnja CGO-a, taj Centar prvenstveno je obilježio mandate Nikole Dobroslavića (HDZ), Pezova prethodnika. Prema njegovim izjavama CGO je već odavno trebao biti gotov, ali kako je bivši župan lagao, taj vrući krumpir, kojega je naslijedio, obilježit će i Pezov mandat, negativno ili pozitivno ne ovisi samo o tome kad će CGO biti gotov nego i još nekim faktorima. Ovisit će o tome hoće li Centar riješiti probleme s otpadom i kako će se njegova izgradnja odraziti na standard građana, ako se uzme u obzir da se ni po njegovoj izgradnji troškovi odvoza otpada neće smanjiti nego, dapače, i dalje će rasti. 

Kako stvari stoje, CGO je daleko od završetka, a čak ni dozvola za četvrtu fazu izgradnje još nije gotova. 

-  Nažalost, dozvola još nije gotova. Jedina je dobra vijest da je krenula e-konferencija pa se na neki način bližimo kraju, valjda je napokon možemo očekivati. U tom smislu situacija nije najbolja. - rekao je Pezo, kojega u cijeloj toj priči s otpadom nešto ipak, kaže, on - veseli. 

- Veseli me da pretovarne stanice idu svojim tijekom. Najviše me veseli pretovarna stanica koja je pri kraju na Pelješcu, s kojom ćemo ipak na neki način riješiti jedan veliki dio problema i troškova koji muče pelješke načelnike koji realno imaju najveći i objektivni problem sa otpadom. - rekao je.

- Izgradnja Centra za gospodarenja otpadom je odgovornost Županije i tu se, nažalost, već 20 godina ništa ne događa. Centar je osnovan 2007. i bojim se da ćemo se svi skupa naći u velikom problemu. Krajnje je vrijeme da se realizira sastanak sa svim načelnicima i direktorima komunalnih poduzeća kojega već dugo vremena najavljujete. - zaključila je i predložila županu Blažu Pezu vijećnica Katarina Gugić.

Još prije nekoliko mjeseci ravnatelja Županijske uprave za ceste Iva Kaštelana, županijska vijećnica i velolučka načelnica Katarina Gugić (SDP) kritizirala je zbog nemara i nerada. Danas kaže „kritika je urodila plodom” jer se Kaštelan uhvatio posla. ŽUC je uredio ceste u svoj nadležnosti u Veloj Luci. Ostalo je da ih redovno održava i konačno započne s izgradnjom zaobilaznice Vele luke.

- Na četvrtoj sjednici Skupštine, kad se donosio financijski plan ŽUC-a, bila sam poprilično kritična prema vašem radu, prvenstveno kada je riječ o ulaganjima u Veloj Luci. No, iznijela sam vrlo konkretne primjedbe vezane uz stanje cesta i ulaganja na području Općine Vela Luka. Tad mi je kolega Karamatić rekao da sam bila prestroga prema vama i malo mi je dao za misliti. Kritika je urodila plodom i danas možemo govoriti o konkretnim pomacima, barem što se tiče moje Općine. - rekla je Gugić ravnatelju ŽUC-a na sjednici Županijske skupštine rekavši i što je, otkad mu je uputila kritiku do danas ŽUC učinio u Veloj Luci. 

- Asfaltirali ste glavne ceste u centru Vele Luke i na ulazu u mjesto, to su ulaganja od 150.000 eura. - kazala je Gugić, upozorivši Kaštelana što još treba napraviti. 

- Velika su ulegnuća na jako prometnoj cesti koja vodi prema Staračkom domu i Kalosu i predio za Bradat. Pri izgradnji današnje dvotračne ceste postojao je kanal kroz staru cestu i prilikom širenja ceste taj kanal je zatrpan i ta cesta plavi, a izuzetno je prometna jer vodi prema svim našim glavnim uvalama, kampu i vojarni. - rekla je Gugić. 

Podsjetila je Kaštelana na još jedan važan projekt koji je obećava godinama, obilaznicu.

- S obzirom da se nismo čuli nekih mjesec dana, zanima me u kojoj je trenutno fazi izrada izmjene dokumentacije, što još treba napravit i koji je realan rok za sve to skupa završiti. - pitala je Gugić Kaštelana, koji je Gugić izvjestio što se u zadnjih mjesec dana, otkad se nisu čuli, događa s projektom obilaznice Vele Luke. 

- Kao što smo zadnji put kad smo se čuli konstatirali, zahtjev za građevinskom dozvolom je predan nadležnom upravnom tijelu i kad se dozvola izda onda će, ako bude potrebe, biti neke izmjene. Radi se po starom zakonu, a kad bi išli po novom zakonu, onda bi došlo do nekih procedura koje bi nas još dalje, ajmo reć, udaljile od realizacije tog projekta. - kazao je Kaštelan.

Dok Županija nemala sredstva ulaže u nabavku medicinske opreme i uređaja, županijski vijećnik Nikica Hajvaz (Most), koji je inače liječnik radiolog u Domu zdravlja u Metkoviću upozorio je kako zdravstvo čine ljudi te istaknuo još neke probleme s kojima se mladi liječnici suočavaju.

- Nigdje nisam vidio da se išta troši i ulaže u ljude, u zdravstvene djelatnike i njihove potencijale. Troši se u opremu. Veliki su to iznosi, 900.000 eura za opremu i to je u redu, ali zdravstvo su ljudi, nama ljudi u zdravstvu nedostaje. Moramo privući ili proizvesti, a niti ih ičim privlačimo niti proizvodimo. Da bi ih proizveli, moramo ih školovati. - rekao je Hajvaz, ukazavši na konkretne probleme mladih liječnika u domovima zdravlja.

- U odluci o broju ordinacija u domovima zdravlja kojima je osnivač Dubrovačko - neretvanska Županiji, koja je na snazi od 2019. godine, stoji da zdravstveni djelatnik mora raditi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti najmanje pet godina da bi dobio pravo na koncesiju. - rekao je Hajvaz, istaknuvši kako odluka Županijske skupštine iz 2019. nije usklađena sa zakonom koji se u međuvremenu izmijenio. 

- Mladi liječnik koji dođe u ordinaciju mora pet godina tu biti da bi stekao isti status kao liječnik koji je bio prethodno u toj ordinaciji. Za tih pet godina on može napraviti karijeru u bilo kojoj zemlji svijeta, može završiti specijalizaciju, bilo što, a kod nas treba čekati. Još 2023. izmijenjen je Zakon o zdravstvenoj zaštiti koji je mnogo toga anulirao, ali ova odluka nije usklađena s novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti već tri godine. Znači, liječnik koji radi privatno,  uzima ordinaciju, kartoteku, vodi brigu o pacijentima, o prostoru, plaća sam računovodstvo, pravnu službu, čistačicu i ostali materijal i plaća Županiji najam veći od 500 eura... Znači, svaki od njih plaća godišnje Županiji šest tisuća eura. Županija nije dobila više od 200.000 eura samo od najma nego se i riješila brige i razmišljanja o ljudima. - kazao je Hajvaz.

Upozorio je kako u domovima zdravlja nema liječnika specijalista koje bi trebali imati.

- Svaki dom zdravlja ima pravo na internistu, pedijatra, psihijatra, oftalmologu i radiologa. Ima li igdje u Županiji itko od ovih specijalizacija? - pitao je Hajvaz pa nastavio nabrajati u kojem domu zdravlja fali koji doktor. 

- U Metkoviću i u Pločama fali internista. U Metkoviću fali psihijatar, okulist ide u mirovinu. U Pločama je radiolog već u mirovini i treba zamjenu. Raspisan je natječaj za radiologa već drugi u zadnje dva mjeseca. To su neki, ajmo reći, malo invalidni natječaji, u prvom je natječaju traženo da bude na određeno radno vrijeme. Tko će vam doći?! Neće nitko! A drugi natječaj kaže - nema smještaja. Neće nitko doći! Županija mora razmišljati i o smještaju zdravstvenih djelatnika i ne samo njih, može to biti profesor ili bilo koji deficitarni kadar. Županija mora ulagati u školovanje ljudi, mora popunjavati mrežu specijalista, mora ljudima naći smještaj. To moraju i gradovi, ne samo Županija. - rekao je Hajvaz.

Osim što ni sam ne zna kad će biti izgrađen, župan Blaž Pezo (HDZ) jasno ističe kako Centar za gospodarenje otpadom na Lučinu razdolju (CGO) neće riješiti probleme sa zbrinjavanjem otpada u Dubrovačko – neretvanskoj županiji. Složio se s vijećnikom Ivom Karamatićem (SDP) kako je jedno od rješenja energana.

Ako se i izgradi u Županiji, CGO će koristiti zastarjelu tehnologiju. Nije to otkrio Ivo Karamatić, ali ima pravo kad kaže da nam je tu tehnologiju mehaničko - biološke obrade otpada netko uvalio.

- Sami ste rekli da će županijski centar moći primiti cirka 50 posto otpada, a da ćemo kroz kvalitetniji sustav izdvajanja i oporabe morati zbrinuti ostalih 50 posto. Apsolutno se slažem s vama da su količine koje sad izdvajamo daleko od ciljanih, a njihova oporaba je neisplativa, sustavno loše organizirana, što stvara ogromne probleme u funkcioniranju lokalnih komunalnih tvrtki, čineći ove ciljeve od 50 posto oporabe nemogućima. - rekao je Karamatić na nedavnoj sjednici Županijske skupštine.

On se zalaže za izgradnju energane koja od otpada proizvodi električnu i toplinsku energiju.

- Nakon pustih godina koje je na rješavanje ovog pitanja potrošio Nikola Dobroslavić, apeliram da prestanemo s lutanjima komunalne otpadne zbiljnosti i da ad hoc prihvatimo golu činjenicu da je vrijeme isteklo, a da je MBO tehnologija loše rješenje i krenemo u planiranje izgradnje energane zajedno sa susjednim hrvatskim županijama. Na to je Vladu Republike Hrvatske upućivao i moj pokojni profesor Jakša Miličić, osnivač Građevinskog fakulteta u Splitu, koji je prezentirao japanska rješenja vezana za plazma tehnologiju. Međutim, interesne skupine nisu slušale jer je netko stavio šapu na cijelo to područje i gurao uporno MBO tehnologiju. - kazao je Karamatić. 

Iako je branio tehnologiju kojom će se, ako se ikad izgradi, pri obradi otpada koristiti CGO, Pezo se složio da je potrebna energana.

- Mehanička obrada je tehnologija koju trenutno imamo i u Zagrebu. Nije to eksperiment ili eventualno patent HDZ-a nego svih političkih opcija u Zagrebu, tako da je to očito bio standard. Rješenje je energana. Šibenik je tu otišao najdalje i na Bikarcu se projektira energana za sve dalmatinske županije. - rekao je Pezo.

Kad je u pitanju trasa brze ceste od Dubrovnika do Zračne luke u Čilipima, župan Blaž Pezo (HDZ) svako malo daje kontradiktorne izjave. Čas govori „situacija s brzom cestom je ispod nule, nemamo ništa, nemamo trasu” pa čas proziva načelnika Općine Župa dubrovačka Marka Miloslavića (Župka) da nije definirao trasu te ceste kroz Župu, drugim riječima da se ona radi toga ne gradi. Dok Pezo više ni sam ne zna što bi izmislio, županijski vijećnik Ivo Karamatić (SDP) ističe kako je pitanje izgradnje brze ceste do granice s Crnom Gorom ključno radi održivosti prometnog sustava na jugu Hrvatske. Na sjednici Županijske skupštine Kritizirao je konavoskog općinskog načelnika Boža Lasića (HDZ).

- Svjesni smo da brze ceste još dugo neće biti. Ona će se graditi godinama. Mi još tražimo rješenje za brzu cestu. Nismo još usuglasili rješenje. Još nismo krenuli s izvlaštenjem i što se dogodilo ovo ljeto... Kao i prethodna ljeta pokazala se apsolutnu neodrživost tog sustava i opetovana potreba za hitnim rješenjima. - rekao je Karamatić.

NEKA ŽUPAN SAZOVE GLAVNI STAN

Prokomentirao je ovoljetnu objavu konavoskog načelnika Boža Lasića koji je svoje žitelje, kad je magistrala bila začepljena, pozvao da stoje doma.

- Izjava načelnika Općine Konavle kojom poziva građane Konavala da ne izlaze iz svojih kuća, ostavlja dojam ozbiljne elementarne nepogode i prometne katastrofe. To nije zafrkancija, to je istina. On je aktivirao i Stožer civilne zaštite. Dajte, ej, zbog gužve!? Rekao bi čovjek, što je ovo Gaza, Hormuz? – rekao je Karamatić. 

Osvrnuo se i na objavu bivšeg župana Nikole Dobroslavća (HDZ) koji je za ovoljetni kaos u Konavlima okrivio Crnu Goru i Albaniju.

- Izjavu bivšeg župana, predsjednika ove Skupštine da su za prometni kaos krive Crna Gora i Albanija neću ni komentirati. To mi zdrav razum ne dopušta. - kazao je Ivo Karamatić.

Tek što je Karamatić rekao da nas, kako stvari stoje, iduće sezone čeka isto, Dobroslavić, inače predsjednik Županijske skupštine, koji nije mogao podnijeti da ga se kritizira, prekinuo je Karamatića. Zahvalio mu je „što je potrošio vrijeme”, ali nije osjetio potrebu pojasniti svoju ovoljetnu izjavu. 

- Znamo da brze ceste još dugo neće biti. To je realno. Ne može se ona izgradit u jedan dan. To su godine pred nama, a situacija od ovog ljeta će se ponoviti dogodine i prekogodine i bit će još gora. - rekao je Karamatić koji je županu Pezu predložio što mu je činiti. 

- Da ne bi načelnik Konavala sazivao Stožer civilne zaštite i govorio građanima da ne izlaze van, da stoje u kućama, ne znam kako idu na posao, kako se opskrbljuju, molio bi župana da sazove stožer, hitni sastanak, kako god će ga nazvat, zapovjedništvo, glavni stan, kako god, on, načelnici, ravnatelj ŽUC-a, šef HC-a u Županiji, da iznađu privremeno alternativno rješenje koje će osigurati da žitelji Konavala ljeti mogu izići iz svojih kuća. - predložio je Karamatić.

Za župana Peza Karamatić je, ne bi li mu olakšao posao, imao još jedan prijedlog.

- Stanje je neodrživo. Nije Blaž Pezo svemogući i nema čarobni štapić za rješavanje problema, međutim, nema tu alibija. Nikakav HDZ njemu neće dati alibi. On je ovdje da rješava probleme građana ove Županije. Nije on ovdje da zadovolji nečije ukuse ili političke ciljeve nego da rješava probleme i ta njegova uloga kao predsjednika Županijskog odbora mu je jako teška i bilo bi dobro da se toga riješi jer onda može biti pravi župan Dubrovačko - neretvanske županije. – kazao je Ivo Karamatić.

TEO ANDRIĆ (HDZ) SMATRA DA GRAĐANE NIJE POTREBNO NIŠTA PITATI

Trasu brze ceste Dubrovnik – Čilipi koju je bivši župan Nikola Dobroslavić tvrdoglavo gurao uz izvorištr rijeke Omble u konačnici je na prijedlog građana odbacila struka, predloživši potom druga rješenja. Dok se na Pelješcu događa scenarij sličan dubrovačkom jer se na Upravnom sudu vodi spor vezan za studiju utjecaja na okoliš za tamošnju brzu cestu, a vijećnik Ivica Dajak (Most) savjetuje da treba razgovarati s građanima, vijećnik Teo Andić (HDZ), odlijepljen od stvarnosti, brani Dobroslavića i smatra da građane ne treba ništa pitati. 

- Da se onda poslušao Grad Dubrovnik, da se poslušao župan, da su se saslušale Konavle, možda ne bi došli u  ovu situaciju. Reći ovdje da je rješenje brze ceste to da župan popriča sa stanovnicima, čiju volju, naravno, treba uvažavat, ali da on ide i saziva ljude i da priča sa stanovnicima, 50 posto bi ih bilo za jednu opciju, a 50 posto za drugu. Nikad se brza cesta tako ne bi napravila. - rekao je Andrić. 

Kad je u pitanju trasa brze ceste, župan Pezo izgleda ni sam ne zna što bi o tome rekao. Još na početku mandata prozivao je načelnika Općine Župa dubrovačka Marka Miloslavića da nije definirao trasu, potom je isticao kako je „situacija s brzom cestom ispod nule, nemamo ništa, nemamo trasu”, a sad opet prstom upire u Miloslavića, ali ne samo na njega.

- Ljudi su birali predstavnike svojih općina i gradova. Mato Franković je dobio povjerenje građana Dubrovnika, Marko Miloslavić građana Župe Dubrovačke, Božo Lasić građana Konavala. Trasa brze ceste prolazi kroz te tri jedinice lokalne samouprave. Mislim da je krajnje vrijeme da se ta trasa definira. Oni imaju političku odgovornost, dobili su političku podršku i očekujem od njih da tu budu jasni. - rekao je Pezo. 

Njegova uloga, kazao je, bila je dovesti predstavnike Hrvatskih cesta na razgovor. Situacija se, dodao je Pezo, poprilično pomakla.

PEZO KAŽE CRNOGORCI SU KRIVI JER NE ŽELE GUŽVE NA NJIHOVIM LOŠIM CESTAMA

- Konavle manje više ima jasnu viziju kuda žele trasu, Grad Dubrovnik također, ali ovisi o varijantama iz Župe Dubrovačke jer nije isto kad vam cesta dođe na 500 metara nadmorske visine u vaše područje ili na 200 metara nadmorske visine. Župljani su ti koji su na potezu i čekaju Marka Miloslavića da završi svoje razgovore s vodstvom Hrvatskih cesta i izađe s prijedlogom i da se složimo oko zajedničkog prijedloga te trase kako bi onda tek bili na nuli. - rekao je Pezo. 

Kad će se pomaknuti s nule nije precizirao, ali je zato rekao da su za cestu, za koju je prethodno kazao da nema definiranu trasu, napravili studije. Krije li onda on neke informacije o trasi?

- Napravili smo cijelu jednu studiju postojeće trase sa svim ubrzanjima i zahvatima koji se mogu na toj trasi napraviti kako bi sigurnost i putnika i pješaka, a ponajviše stanovnika Župe dubrovačke bila dosta sigurnija i kako bi taj prolaz tog tranzitnog prometa kroz Župu bio idealan. Dakle, studija je napravljena, u mojim je rukama. - rekao je Pezo, koji valjda onda zna nešto o trasi, ali to ne želi reći. 

Kao rješenje za ljetne kolapse u Konavlima dok se ne izgradi brza cesta Pezo je najavio „proširenje” ili, kakao je kazao, „prostor za čekanje ispred graničnog prijelaza tamo na kraju prema Crnoj Gori”.

O izjavi Nikole Dobroslavić o krivnji Crne gore i Albanije za gužve u Konavlima doslovno je rekao: „Nije do kraja, do kraja razlog, ali nije ni ne razlog jer je činjenica da je propusnost crnogorske strane puno manja nego s naše strane.”

- Kad se sve slijeva u jedan lijevak ne možete očekivati toliku propusnost. Crnogorci u ovoj cijeloj priči prvo misle na sebe. Nije im u interesu odjedanput toliku količinu vozila prepustiti na njihove ceste koje su gore od naših. Ako je tko od vas išao kroz Herceg Novi, tamo dalje prema trajektnom pristaništu u Lepetanima, onda zna kakva je to gužva po crnogorskim cestama i zato su oni dosta oprezni s propusnošću prometa nagloga na svojoj cesti jer upravo se njima onda događa ovo što se nama događa, prolazak i nekvaliteta života kroz njihove male ceste kroz primorje i oni razgovaraju o novoj cesti sjevernije koja će biti brza i izbjeći će ove primorske gradove. - rekao je Pezo. 

No, gdje god da Crnogorci planiraju raditi ceste ostaje činjenica da će se iz Hrvatske u tu susjednu zemlju i dalje ulaziti preko postojećih graničnih prijelaza. Da se bivši župan Dobroslavić nije igrao prostornog planera, da je uostalom Hrvatska definirala svoj spoj na Jadransko - jonsku cestu ili svoju trasu autoceste prema Crnoj Gori, situacija bi u neki budućim perspektivama bila puno bolja. No za razliku od Dobroslavića koji nije znao i Peza koji će slušati vertikalu, možda će neki novi župani stvari gledati šire.

Županijska vijećnica SDP-a Kristina Ćurčija ukazala je na nepravodobno informiranje javnosti o lošoj kvaliteti zraka. Naime, navela je primjer nedavnih požara u susjedstvu, u Bosni i Hercegovini, zbog kojih je kvaliteta zraka na pojedinim područjima Dubrovačko – neretvanske županije nekoliko dana bila loša te upozorila na zakašnjelu reakciju županijskog Zavoda za javno zdravstvo, ali i općeniti nemar i nedovoljno činjenje u situacijama koje mogu imati posljedice na ljudsko zdravlje. 

- Nakon što smo se danima gušili u dimu, županijski Zavod za javno zdravstvo je tek 28. kolovoza na svojim stranicama objavio da je jako loša kvaliteta zraka. - kazala je Ćurčija. 

-  Apeliram da mi netko odgovori kad je Dubrovačko - neretvanska županija po prvi put službeno zaprimila informaciju o pogoršanju kvalitete zraka zbog dima i požara, kad je to objavljeno građanima i putem kojih informacijskih kanala? Postoji li u Županiji jasno utvrđen protokol tko je odgovoran za pravovremeno obavještavanje javnosti kada službena mjerenje pokažu da je došlo do pogoršanja ili prekoračenja? - pitala je Ćurčija na sjednici Županijske skupštine. 

Podsjetila je kako je Splitsko - dalmatinska županija isti dan, kad su se njihovi stanovnici probudili u magli i dimu, uputila obavijest o lošoj kvaliteti zraka s uputama za ponašanje, posebice za starije i bolesne.
Zavod za javno zdravstvo nije jedina institucija čija je zakonska obaveza u slučajevima bilo koje ugroze po stanovništvo informirati javnost i djelovati, no osvjedočili smo se puno puta kako se u takvim situacijama ili ne reagira ili se to čine prekasno.

Župan Blaž Pezo (HDZ) prave odgovore nije imao...

- Živim u Mokošici i mislim da smo mi bili najduže u tom dimu. Manje toga je došlo u grad, najviše je cijelo vrijeme bilo u Rijeci Dubrovačkoj i moram priznat da nigdje nisam vidio i naletio na nekakvo upozorenje da me netko upozorio da je zrak nekvalitetan. OK, kvaliteta zraka se smanjila. Sigurno nije skroz bezopasna, posebno možda za neke koji imaju nekakvih zdravstvenih problema, ali je činjenica da je to onako bar nešto što je vidljivo. A sad se ja pitam kakva bi reakcija bila kod nekih drugih zagađenja. Tko bi u nekim drugi situacijama trebao i na koji način obavijestiti građane. Pokušat ću vidjeti šta bi tu bilo učinkovito i na koji način u tim situacijama. Ne znam, vatrogasci, stranice Grada, Županije, radio, evo mediji, ne znam kako doći do ljudi. - rekao je Pezo. 

Kako Pezo odgovore ne zna, trebao bi znati kod koga ih potražiti, a to su silni ravnatelji i pročelnici svega i svačega odreda uhljebljeni bez iskustva, znanja pa i odgovarajuće naobrazbe od strane HDZ-a. Do sljedeće sjednice Skupštine ima vremena za raspitati se, a možda će se sve ovo dotad i zaboraviti, jer požarna sezona je prošla. No, doći će i dogodine pa odgovore javnost ipak očekuje.

Nakon jako teške i zahtjevne sezone požara u Dubrovačko - neretvanskoj županiji, ne može se ne postaviti pitanje o ulaganjima u vatrogastvo. Dok župan Blaž Pezo (HDZ) smatra kako su predviđenim sredstvima zadovoljni i vatrogasci i glavni županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Simović, županijska vijećnica Katarina Gugić (SDP) stava je da se može i više. Kad su u pitanju oni nezadovoljni istaknula je DVD Vela Luka, a navela je i zašto nisu u skupini zadovoljnih.

- Izgradnja vatrogasnih domova u Blatu, Smokvici i na Mljetu je svakako za pohvalu, ali to su projekti općina koje ih realiziraju. Sredstva za njihovu izgradnju dat će općine i ITP za otoke. Županija je svakako tu bila posrednik, pogotovo Dunea putem otočnog partnerstva, ali nisu to sredstva koja direktno daje Županija. Za cijeli sustav vatrogasaca, odnosno organizaciju sustava Civilne zaštite Dubrovačko - neretvanske županije planirano u ovoj godini 470.000 eura, od čega je izvršeno oko 197.000 eura. Ta ulaganja se odnose na djelatnost vatrogasne zajednice, provedbu posebnih mjera zaštite od požara, izradu operativnih planova HGSS-a i opremanja. - kazala je Gugić, koja smatra da Županija za vatrogastvo ne daje dovoljno. 

- Nažalost, svjedoci smo velikih požara koji su okružili našu Županiju, okolne županije, naše otoke i čini mi se, gledajući ove brojke, da se naša Županija, što se tiče povećanja sredstava za protupožarnu zaštitu, mora više uključiti i više pomoći općinama i gradovima, odnosno našim vatrogascima. - rekla je Gugić, istaknuvši dvije županije koje u vatrogastvo ulažu više od Dubrovačko - neretvanske županije. 

- Šibensko - kninska županija izdvaja više sredstava od naše što se tiče aktivnosti zaštite od požara, a Splitsko - dalmatinska skoro duplo više sredstava za vatrogasce, nabavu vozila, brodova, ulaganja u opremu, opremanje DVD-a. Izloženi smo velikim rizicima i smatram da bi Županija ubuduće trebala izdvajat puno veća sredstva. - kazala je Gugić. 

Župan Blaž Pezo uzvratio je da se izvršenih 197.000 eura od planiranih 480.000 eura odnosilo na prvo polugodište tekuće godine. Nije se složio s Gugić da se ne izdvaja dovoljno. 

- Iznos novaca koji ulažemo u naš sustav je kontinuiran i ne može se promatrati samo na razini ove godine. Dakle, mi već godinama kontinuirano ulažemo u sustav vatrogastva. Činjenica je tome da su naša sva vatrogasna društva zadovoljna radom. Stjepan Simović je sad dobio aklamacijom podršku za novog starog zapovjednika Vatrogasne zajednice u kojoj ima popriličan ugled. Činjenica je da usko surađuje s nama i zadovoljan je radom Županije. Na početku ove vatrogasne sezone, kad imamo redovite sastanke o pripremi vatrogasne sezone s našim vatrogascima, nisam nikad od njih čuo nešto u tom smislu loše. - kazao je Pezo. 

Od Gugić je, rekao je, očekivao da pohvali što je EU sredstvima nabavljena gomila opreme te dodao kako bi bio sretan da se napravi analiza koliko je neka od županija, usporediva s Dubrovačko - neretvanskom povukla sredstva. 

- Šibenska županija je usporediva s nama. Splitsko - dalmatinska županija je puno veća od nas, čak tri puta veća, tako da u tom smislu se ne bi htio s njima uspoređivati. - rekao je Pezo, koji je izdvajanjima za vatrogastvo zadovoljan. 

- Ja sam poprilično zadovoljan. Iz prve znam da su vatrogasci zadovoljni i to vam mogu potvrditi. Ako imate konkretno nekakvu situaciju u Luci, da postoji potreba za nečim više ili da nije dovoljno, tu smo da riješimo i taj problem. - kazao je Pezo. 

No, kako stvari stoje, dok je Pezo zadovoljan, prema onome što je rekla Gugić, nezadovoljni su u velolučkom DVD-u. 

- Nisam išla u smjeru kritike da ništa ne valja, ali smatram da treba biti bolje i to svima mora biti cilj. Dat ću vam primjer DVD-a Vele Luke, koji bi se 100 posto sa mnom složili da nisu baš zadovoljni. Posljednje vozilo koje su dobili, bilo od županije, bilo od Vatrogasne zajednice, bilo je 2001. godine. Od tada do danas je prošlo 25 godina i mislim da je teško u tom pogledu govorit o ravnomjernom razvoju ako pojedine vatrogasne postrojbe čekaju desetljećima na obnovu vozila koja su im neophodna. - kazala je Gugić.

Županijski vijećnik Nikica Hajvaz (Most), koji je inače liječnik radiolog u Domu zdravlja u Metkoviću prokomentirao je na sjednici Županijske skupštine Dubrovačko – neretvanske županije sastav Upravnog vijeća Županijskog doma zdravlja

- Ja sam jednog ovdje župana pitao vezano za Upravno vijeće Doma zdravlja, rekao je bit će to raspoređeno kako treba, ali, župane, nešto je tu Neretva zanemarena. Imate zamjenika župana iz Korčule, zamjenika ravnatelja Doma zdravlja iz Korčule. Svaka čast, moj kolega stručnjak, ali je on izuzet iz sustava radiologije da bi se ovime bavio, a pacijenti su ostali deficitarni. – rekao je Hajvaz.

- U Upravno vijeće se imenuju ljudi koji nemaju nikakve veze sa zdravstvom. Neki strojari se imenuju, 28.000 pacijenata iz doline Neretve predstavlja strojar u Upravnom vijeću. Dakle, dolina Neretve je preskočena u cijeloj toj priči. - kazao je Hajvaz.

Centar za gospodarenje otpadom na Lučinu razdolju (CGO) vječna je tema sjednica Županijske skupštine jer dok je bivši župan Nikola Dobroslavić svjesno lagao vijećnike i građane da će sve biti gotovo do kraja 2025. godine tri mjeseca prije kraja tekuće godine tamo se ništa ne gradi. Aktualni župan Blaž Pezo ne zna ni kad će se strojevi ponovo pokrenuti, a još manje kad će Centar biti izgrađen i stavljen u funkciju.

Dok strojeva više od godinu dana nema na gradilištu CGO-a, vijećnik Ivan Lončar (Most) istaknuo je kako se za 26. kolovoza zakazani očevid o izvlaštenju na Lučinu razdolju nije dogodio iako su mu se odazvali svi koji su trebali.

- Očevid je propao jer se nisu stekli uvjeti za pristup spornim parcelama, a vaša je obveza, kao nositelja izvedbe projekta to osigurati. Ljudima nije imao tko otvoriti gradilište i pristup spornoj lokaciji je bio nemoguć. Ljudi se s pravom pitaju tko je ovdje lud. - rekao je Lončar, postavivši županu Pezu niz pitanja koja su mu postavili ljudi. 

- Imate li vi kao župan uopće nekakvu koordinaciju s odgovornima za ovaj propust? Pita li se vas bilo što i znate li što radite i što želite u ovom slučaju? To vas ljudi pitaju. - rekao je Lončar. 

Nakon što je Lončar u izvješću o radu župana Blaža Peza pročitao „da su radovi trenutno obustavljeni 100 posto”, postavio je županu nekoliko pitanja.

- Je li vaš tim za provedbu ovoga projekta uopće sposoban voditi ga, s obzirom na vrijeme i na sve skupa što se događa? Koliko će neizvršenje ovog očevida ponovno odgoditi realizaciju projekta? Kojih se općenito rokova držite jer je 2025. kao zadnji rok nekad davno prošla. Tko je još pored vas osobno odgovoran za provedbu izgradnje ovoga centra i spremate li nam vi i vaša ekipa koja radi na provedbi ovoga projekta napuljski scenarij gdje ćemo se vrlo skoro gušiti u smeću? - pitao je Lončar Peza i nije se zaustavio samo na pitanjima, podsjetio je i na štetnosti CGO-a. 

- Na na navedenoj lokaciji niste proveli trasiranje sukladno nalogu struke, a određeni elaborati baziraju se na lažnim navodima. Vi nemate nikakav stvarni uvid u moguće katastrofalne posljedice izgradnje ovog objekta na navedenoj lokaciji i nameće se logičan zaključak kako svi vi, koji sudjelujete u provedbi ovog političkog projekta, svjesno ugrožavate Malostonski zaljev, podzemne tokove vode koja je zalog naše budućnosti, a logično je očekivati i moguće zagađenje zraka, smrad koji će ugušiti naša mjesta u ljetnim mjesecima kada je turistička sezona u punom jeku, a turizam je na tom području osnovna djelatnost. - zaključio je Lončar, postavivši Pezu još jedno pitanje. 

- Možete li vi i ostali dionici u provedbi ovog projekta izjaviti da ste svjesni i da bez prisile, pri punoj moralnoj, krivičnoj, materijalnoj i političkoj odgovornosti i dalje stojite iza ovoga projekta? - pitao je Lončar župana Peza. 

Podsjetivši na aferu s otpadom u Gospiću, Lončar je Pezu spočitao da srlja u projekt s CGO-om na Lučinu razdolju potpuno svjestan da nema činjenice kojima bi potvrdio da je projekt bezopasan.

- Svjesno dovodimo u pitanje Malostonski zaljev, vodu kao resurs i našu budućnost. Ja ne bih bio na vašem mjestu i ne bi se zvao i dičio titulama koje trenutno obnašate jer budućnost će vam suditi. Zapamtite što vam kažem, budućnost će vam 100 posto suditi. – rekao je Lončar. 

Tek što je Lončar Pezu prorekao sudbinu, vijećnik Ivo Karamatić (SDP) je činjenicu da očevid pred izvlaštenje nije održan nazvao senzacionalnim saznanjem.

-  Ovo je nevjerojatno. Totalni diletantizam. Ovo je totalno zabrinjavajuće. I mi očekujemo da ćemo nešto napraviti, realizirati, riješiti problem?! - rekao je Karamatić. 

Nakon što je od Peza traži da objasni zašto do očevida nije došlo Karamatić je kazao kako je možda i bolje da se taj projekt nikad ne dogodi s obzirom na koji se način radi.
Dok je Lončar istaknuo kako su kad je u pitanju projekt CGO-a svi u sukobu logike i zdravog razuma, istaknuvši kako mora postojati politička i moralna odgovornost i vlasti i oporbe, župan Pezo na njegova pitanja nije ponudio niti jedan logičan odgovor, ali je zato podsjetio kako cijelo vrijeme otvoreno priča o CGO i ne bježi od odgovornosti niti pokušava uljepšati priču.

Podsjetio je kako za to što CGO još nije gotov nije kriv samo HDZ.

- Imali smo jedan ozbiljan period kad je na državnoj vlasti bila druga opcija, koja se potrudila, baš žestoko su se potrudili da opstruiraju, ali nismo odustali i nismo ni trebali odustati od njega. Dobro je da smo ga nastavili raditi jer ćemo sad imati riješeno gospodarenje otpadom. Dakle, ajmo malo podijeliti odgovornost, a ako smo već mi ti koji smo trebali ovaj projekt dovesti do kraja, dovest ćemo ga. - naglasio je Pezo.

Priznao je kako „CGO trenutno stoji”, ali dok na niti jedno Lončarevo pitanje Pezo nije odgovorio prozvao ga je da želi zaustaviti projekt.

- Izvlaštenja o kojima dramatično priča Lončar na nijedan način ne mogu i neće zaustaviti projekt. Možda je nekome cilj da se zaustavi projekt. Ako je vama to gospodine Lončar cilj pa recite to onda jasno i ponudite drugo rješenje. To bi volio od vas čuti. Ja cijelo vrijeme tražim rješenje. Što je rješenje? Imamo li alternativu, ljudi moji? Imamo li alternativu? - pitao je župan Blaž Pezo. 

Nakon što je županijski vijećnik Ivo Karamatić (SDP) upozorio kako branitelji iz doline Neretve na preglede u Općoj bolnici Dubrovnik čekaju skoro godinu dana jer ih ne mogu obaviti u Dnevnoj bolnici u Metkoviću, župan dubrovačko – neretvanski Blaž Pezo (HDZ), vladajući vijećnici i oporba složili su se kako je to neprihvatljivo.

- Na sistematski pregled za hrvatske branitelje trenutno se čeka skoro godinu dana od dana upisa zahtjeva Ministarstvu branitelja putem nadležnog regionalnog ureda. Braniteljska populacija je u zdravstvenom pogledu izrazito osjetljiva društvena skupina i ovaj podatak bi trebao biti porazan za sve nas, a pogotovo za one koji imaju mandat upravljati Hrvatskom za koju su hrvatski branitelji dali sve što su mogli kad je trebalo. Nažalost, mnogima su prigodno puna usta hrvatskih branitelja, a najbitnija za hrvatske branitelje je skrb za njihovo zdravlje, koja je pala na niske grane. Tužno je da hrvatski branitelji s područja Neretve sistematski pregled ne mogu obaviti u Neretvi. U Splitsko - dalmatinskoj županiji branitelji obavljaju preglede u Makarskoj i Imotskom, a branitelj iz Neretve se mora zaputiti u Dubrovnik i čekati godinu dana da u Dubrovniku napravi sistematski pregled. - rekao je Karamatić, istaknuvši kako to nije bio slučaj dok je Opća bolnica Dubrovnik bila pod upravom Županije dubrovačko - neretvanske. 

- Dok je Opća bolnica Dubrovnik bila pod kontrolom ove Županije pregledi su se događali u roku dva mjeseca, tri najkasnije. Nekidan sam zvao Ured za obranu da se prijavim za braniteljski pregled i rečeno mi je da ću doći na red dogodine u osmom, devetom mjesecu.  - kazao je Karamatić zatraživši od župana Blaža Peza da učini dvije stvari. 

- Prva stvar je da osigurate da branitelji, kojih je iz Neretve puno, imaju pregled u Metkoviću. Imamo Dom zdravlja, Dnevnu bolnicu i to nije problem organizirati. Drugo je da vidite u čemu je problem s Općom bolnicom Dubrovnik otkako mi s njom ne upravljamo. - predložio je Ivo Karamatić županu Pezu. 

Činjenicu da branitelji čekaju na sistematske preglede godinu dana, župan Pezo ocijenio je nenormalnom. 

- Provjerit ćemo s našim voditeljem Ureda za obranu, vidjet ćemo gdje zapinje. Ne bi odmah u startu okrivio bolnicu prije nego provjerim ove informacije. - rekao je Pezo.

Vijećnik Nikša Sentić (HDZ) iznio je konkretne brojke o sistematskim pregledima braniteljima učinjenim u OB Dubrovnik.

 - U Općoj bolnici Dubrovnik je 2025. obavljeno 1.019 sistematskih pregleda branitelja. Ove godine prema Ugovoru definirano je 800 pregleda. Naravno, ide dodatak ugovoru i procjena je da će se do kraja godine taj broj popeti na oko 1.450 pregleda. - istaknuo je Sentić, koji također smatra da bi se braniteljima iz Neretve trebalo omogućiti obavljanje sistematskih pregleda u nekoj od zdravstvenih ustanova u Metkoviću. 

No, vijećnik Nikica Hajvaz (Most), kao liječnik, odnosno specijalist radiolog u metkovskom Domu zdravlja, koji se inače zalagao za organiziranje sistematskih pregleda za branitelje iz doline Neretve u toj ustanovi, kazao je zašto to nije bilo moguće.

- U ime Doma zdravlja Metković sam osobno pisao dopis Ministarstvu branitelja da se u Domu zdravlja Metković organiziraju pregledi branitelja. Kontaktirao sam Ministarstvo branitelja i javila mi se gospođa koja je rekla da uputimo dopis, da je tijekom 2025. bolnica dobila ugovor za branitelje, da smo mi u konkurenciji za 2026. godinu. Kontaktirao sam branitelje da oni malo to poguraju. Jedan dan mi dolazi predstavnik branitelja i kaže: „Bolnica Dubrovnik ne dozvoljava da se ti pregledi obavljaju u Metkoviću.” - rekao je Hajvaz.