Prikazujem sadržaj po oznakama: županijska skupština

Prvi sastanak s predstavnicima klubova vijećnika oko izmjena Poslovnika o radu Županijske skupštine, kojim bi se, između ostalog, regulirala vijećnička pitanja, predsjednica Županijske skupštine Terezina Orlić ocijenila je dobrim.

- Već duže vrijeme razgovaramo o izmjenama Poslovnika i vrlo sam zadovoljna tijekom prvog sastanka s klubovima vijećnika. Kroz razgovor, kroz zajednička promišljanja izneseni su neki stavovi što je sporno i što bi trebalo mijenjati i bit će još nekoliko sastanaka, nigdje nam nije preša u smislu da izmjene moramo napraviti za 15 ili 20 dana, a cilj nam je da ta odluka bude jednoglasno usvojena. - rekla je Orlić.

Oporba u Županijskoj skupštini već duže vrijeme nije zadovoljna načinom na koji su regulirana vijećnička pitanja. Smatraju da bi ona trebala trajati više od sat vremena, ali i da bi župan trebao kraće odgovarati na postavljena mu pitanja.

Inače, svaki vijećnik u Skupštini ima pravo postaviti tri pitanja županu. I dok župan na neka od njih duže odgovara, ima i vijećnika kojima za postaviti pitanje treba „cijela vječnost”.

Orlić smatra kako će se vladajući i oporba na kraj ipak uspjeti usuglasiti.

- Naš je cilj da Poslovnik kojega ćemo usuglasiti, a potom i usvojiti, potraje što duže i u tom pogledu smo se svi složili. Nekih prijepora ima oko vijećničkih pitanja, na koji ćemo ih način regulirati, a ima i prijedloga koji su išli u smjeru češćeg održavanja sjednica. Razgovor na prvom sastanku je bio konstruktivan i zadovoljna sam.- rekla je Orlić.

Ako se ne mogu još složiti oko modela postavljanja vijećničkih pitanja, predstavnici klubova, dodala je Orlić, nisu imali većih primjedbi na disperziranje sjednica.

- Vjerujem da ćemo na kraju donijeti kvalitetan Poslovnik, koji će biti prihvatljiv svima i koji ćemo, ako je moguće, usvojiti jednoglasno. - kazala je predsjednica Županijske skupštine Dubrovačko - neretvanske županije Terezina Orlić.

Prvim, preliminarnim sastankom na kojem su predsjednici klubova vijećnika razgovarali o izmjenama Poslovnika o radu Županijske skupštine, prvenstveno kako bi regulirali vrijeme i način postavljanja vijećničkih pitanja, zadovoljan je i predsjednik Kluba vijećnika HDZ-a Teo Andrić. Štoviše, ističe kako je aktualni Poslovnik zastario i dodaje kako bi najbolje bilo usvojiti novi.

- Svi smo suglasni da je Poslovnik iz 2009. zastario i da bi bilo najbolje donijeti novi Poslovnik i uskladiti ga s izmjenama zakona koje su se u međuvremenu dogodile. Bilo je, naime i dosad nekoliko kozmetičkih izmjena Poslovnika, ali bilo bi najbolje da donesemo potpuno novi Poslovnik. Nećemo s time žuriti jer bismo htjeli donijeti Poslovnik koji će vrijediti za nekoliko slijedećih saziva Županijske skupštine. - kazao je Andrić, koji smatra kako izmjene Poslovnika Skupština treba usvojiti jednoglasno.

- Ovaj prvi međustranački sastanak, složili smo se svi, bio je neformalni, jer cilj je bio čuti mišljenja ostalih klubova, da vidimo u kojem smjeru ćemo ići. Naša je želja da Poslovnik u Skupštini usvojimo jednoglasno i mislim da smo krenuli u dobrom smjeru. - rekao je Andrić.

Ipak, prijedloga je puno, a svi, svjestan je i Andrić, neće moći biti usvojeni.

- Naravno da se svi prijedlozi neće moći ispoštovati, ali ćemo razgovarati i dogovoriti se. Prvi je sastanak prošao u jednom prijateljskom i demokratskom ozračuju i sad treba proći malo vremena da sve prijedloge razmotrimo. Jedan dio prijedloga smo voljni prihvatiti, ali dio prijedloga nismo, ali o svemu ćemo razgovarati jer ne bježimo od poboljšanja i mi u HDZ-u već godinu dana razmišljamo o izmjenama Poslovnika. - rekao je.

HDZ, istaknuo je Andrić, s prijedlozima o reguliranju vijećničkih pitanja, nije izlazio.

- Nismo iznosili prijedloge. Naime, iako unutar Kluba već duže vrijeme o tome razgovaramo, inicijativa o izmjenama Poslovnika, došla je oporbe i htjeli smo prvo vidjeti što oni traže jer oporba je ta koja uvijek traži neke promjene. HDZ ima neko svoje viđenje i prijedloge, ali želimo prvo sagledati prijedloge oporbe, vidjeti što možemo, a što ne možemo uvažiti, ali oko nekih prijedloga smo se usuglasili. - rekao je Andrić.

- Ne želimo žuriti jer cilj nam je izraditi Poslovnik koji će trajati. Mislim da bismo na jesen mogli ići na njegovo usvajanje u Skupštini. Većina prijedloga oporbe na prvu izgledaju dobro, ali kad se malo dublje razmotre, neki od njih baš i nisu dobri. Usuglasili smo se da nećemo žuriti jer Poslovnik o radu kojega ćemo donijeti, mora funkcionirati u praksi. - kazao je.

- Bilo je prijedloga oko trajanja rasprave jer neke zaista znaju trajati predugo. Jasno da bi oporba htjela da vijećnička pitanja traju što duže, ali treba voditi računa o trajanju cijele sjednice. Mislim da je i dosad to bilo riješeno na dobar način u smislu da se vodilo računa da jedno pitanje bude od oporbe, a drugo od vladajućih. Stvarno želimo da svatko ima dovoljno vremena za postaviti pitanje, ali da i župan ima dovoljno vremena za odgovaranje, a puno više vremena treba za odgovor nego za postavljanje pitanja. U svakom slučaju na sastanku je bilo jedno lijepo ozračje i mislim da smo dobro započeli i da ćemo tu priču pozitivno privesti kraju. Naravno, neće svi biti sto posto zadovoljni, ali zato i postoje sastanci i razgovori i mislim da smo na dobrom tragu oko konačnog dogovora.- rekao je predsjednik Kluba vijećnika HDZ-a Teo Andrić.

Izmjene Poslovnika o radu Županijske skupštine bile su tema prvog sastanka predstavnika klubova političkih stranaka s predsjednicom Skupštine Terezinom Orlić. Kako stvari stoje, predstavnici oporbenih klubova sa sastanka su izašli zadovoljni.

Ivo Karamatić (SDP) bio je prvi od vijećnika oporbe, koji je od predsjednice Županijske skupštine Terezine Orlić tražio da vijećnicima omogući vrijeme za postavljanje vijećničkih pitanja, odnosno s druge strane ograniči vremenski župana Nikolu Dobroslavića u odgovorima na pitanja.

Vijećnička pitanja u Skupštini ograničena su na sat vremena, a Karamatić je prošle godine bio stava da bi puno više vijećnika stiglo postaviti pitanje kad bi župan kraće na njih odgovarao.

IVO KARAMATIĆ (SDP): VAŽAN JE DEMOKRATSKI KAPACITET ONIH KOJI ODLUČUJU

S prošlotjednog sastanka predstavnika klubova, prvom u nizu na kojem će se dogovarati izmjene Poslovnika, Karamatić je, prema onom što je kazao, izašao zadovoljan.

- Prijedlozi koje su iznijeli predsjednici oporbenih klubova su dobri jer svi imaju duboki smisao, a što će od toga biti prihvaćeno, to ćemo vidjeti. Bio je ovo prvi sastanak i jedni drugima smo dali vremena da na bazi iznesenih prijedloga napravimo jedan koji ćemo potom razmotriti i o njemu razgovarati. Inače, neke bi stvari, kao što su Statut i Poslovnik, trebalo usvajati aklamacijom i nadam se da će se na kraju to dogoditi s usvajanjem Poslovnika o radu Županijske skupštine. - kazao je Karamatić.

- Opozicija će sigurno dignuti ruke za navedene prijedloge jer su oni u velikoj mjeri inicirani od opozicije. Važna je samo dobra volja i demokratski kapacitet onih koji odlučuju. Moja je želja i nadam se da dijelim želje ostalih predsjednika klubova, da izmjene Poslovnika usvojimo jednoglasno, ali sve je na većini jer je većina ta koja odlučuje. - rekao je Karamatić.

Koji su prijedlozi SDP-a kad su u pitanju izmjene Poslovnika, Karamatić nije precizirao, ali je otkrio u kojem je smjeru išla njegova rasprava na sastanku.

- Moja je rasprava išla u smjeru da vijećnik, ako hoće, može naći točku dnevnog reda na kojoj će istupati i raspravljati. Može sazvati i konferenciju za novinare, ali mislim da je Skupština mjesto na kojem trebamo izlaziti s argumentiranim prijedlozima pa i onima koji se u datom trenutku većini i županu možda ne sviđaju jer je uloga opozicije da ukazuje na probleme i zapravo potiče one koju obnašaju vlast da to rade što kvalitetnije u interesu svih u Dubrovačko – neretvanskoj županiji. - rekao je Karamatić.

MARKO GILJAČA (SJG): ŽUPANA NE TREBA OGRANIČAVATI, ALI TO VRIJEME NE TREBA SE NI URAČUNAVATI

Nešto više otkrio je Marko Giljača (SJG) koji je na jednoj od sjednica uputio prijedlog za raspravu o izmjenama Poslovnika, koji u konačnici nije uvršten u dnevni red.

- Svi smo se složili da je Poslovnik zastario i da ga treba mijenjati, a naši prijedlozi išli su u smjeru izmjena oko postavljanja vijećničkih pitanja, održavanja sjednica izvan sjedišta županije te još nekih tehničkih poboljšanja koja se mogu unijeti u Poslovnik. - kazao je Giljača.

Naime, Klub vijećnika SJG – Možemo – NLJ – Zaokret već je predlagao da produži vrijeme trajanja vijećničkih pitanja.

- Župana u odgovaranju na vijećnička pitanja ne treba ograničavati jer je on taj koji nam mora dati kvalitetne odgovore. Mi smatramo da se vrijeme koje župan potroši na odgovaranje na naša pitanja ne bi trebalo ubrajati u onih 60 minuta koliko traju vijećnička pitanja. Dakle, predsjednica Skupštine bi unutar tih 60 minuta trebala oduzeti vrijeme koje je pripalo županu, odnosno trebala bi računati samo ono vrijeme koje su potrošili vijećnici. - rekao je Giljača, koji je prvim održanim sastankom zadovoljan.

- Moj je dojam da postoji dobra volja za izmjenama Poslovnika. Svatko je iznio neke svoje prijedloge i razmišljanja i cilj je da zajedno pokušamo izraditi izmjene Poslovnika, vidjet ćemo hoćemo li u tome uspjeti. - kazao je te odgovorio na pitanje kad očekuje da bi izmjene Poslovnika mogle doći na dnevni red neke od sljedećih sjednica.

- Sve ovisi o tempu koji će zadati predsjednica Županijske Skupštine. Svakako će biti još nekoliko sastanaka i moguće je da ćemo Poslovnik usvojiti na sjednici u rujnu. - kazao je Marko Giljača (SJG).

PERO JERKOVIĆ (MOST): DIJELU VIJEĆNIKA TREBA OMOGUĆITI ONLINE SUDJELOVANJE

Prijedlozi Mosta, kazao je Pero Jerković, na tragu su prijedloga srđevaca.

- Predložio sam da se vijećnicima omogući vrijeme od tri minute da se očituju na odgovore na pitanja koja su uputili pisanim putem, da izraze svoje zadovoljstvo ili nezadovoljstvo na te odgovore također odgovorom, da se mogu obratiti Skupštini ako nisu dobili odgovor na postavljeno pitanje. - rekao je Jerković, koji je predložio da se Skupština češće sastaje.

- Istaknuo sam da bi bilo poželjno da se sjednice održavaju češće, a ne svako tri mjeseca. Također sam predložio da se, kao za vrijeme pandemije, vijećnicima koju su nekad spriječeni doći, omogući da u radu Skupštine sudjeluju online putem. Naravno, treba paziti, odnosno odrediti Poslovnikom način online sudjelovanja, ograničiti koliko bi to bilo vijećnika po sjednici, da ne bi dobili sjednice u čijem bi radu svih 37 vijećnika sudjelovalo online, putem video veze. Možda da to bude broj od pet, šest vijećnika po sjednici.
Predložio sam da nam se kao u Saboru omogući vrijeme za slobodne govore.- kazao je Jerković.

Osvrnuo se i na prijedlog o dispreziranju sjednice u druge dijelove Županije.

- S tim prijedlogom je kroz vijećničko pitanje izašao naš vijećnik Mario Galov, on je to prvi problematizirao i s tim prijedlogom se načelno slažemo. Mi iz doline Neretve, kao i kolege s Korčule, jako puno vremena gubimo na putovanje do Dubrovnika, a na sjednicama bude i preko 40 točaka dnevnoga reda i znaju jako dugo trajati, pa nam se onda prigovara ako krenemo doma ranije, iako ne napuštamo sjednicu dok na red ne dođu one tehničke točke, poput prvokupa ili koncesija. Svakako podržavamo disperziju sjednica, one neće bit česte, ali važno je da ih bude. - kazao je Jerković, koji je također istaknuo kako je s prvim sastankom zadovoljan.

- Prijedlozi su bili dobri, kao i reakcije predsjednica Terezine Orlić i Tea Andrića iz HDZ-a. Razgovarat ćemo i dalje i vidjet ćemo što će predstavnici vladajućih, koji imaju većinu, o svemu reći, na što će pristati, za koje će prijedloge doći do kompromisa. Još nas razgovora čeka i dogovorili smo se ponovo sastati u svibnju. - kazao je Pero Jerković (Most).

Na sjednici Županijske skupštine Dubrovačko – neretvanske županije u utorak za novog vijećnika prisegnut će Stijepo Radić (Zaokret). Radić, naime u Skupštinu ulazi nakon Nikole Dupera (SJG) temeljem koalicijskom sporazuma o zamjenama vijećnika.

Stijepo Radić, 44 – godišnjak koji dolazi iz Kućišta iz Općine Orebić, za sebe ukratko kaže kako je ponosni otac troje djece, zaposlen u privatnoj tvrtki kao telekomunikacijski tehničar, a vremena nađe i za pčele.

- U slobodno vrijeme se bavim pčelarstvom. Aktivni sam vatrogasac već 25 godina u matičnom društvu DVD Orebić. Nositelj sam vlastitog OPG-a s kojim sam na međunarodnim natjecanjima postigao brojna priznanja za pčelinje proizvode te sam nositelj oznaka Med hrvatskih pčelinjaka i Hrvatski otočni proizvod. Vodim i dugogodišnji obiteljski obrt u turizmu. - kazao je.

- Inicijator sam i osnivač više udruga civilnog društva koje djeluju na području Općine Orebić, a jedan sam od inicijatora osnivanja nezavisne liste za izbore za mjesne odbore i naša lista već pet godina vodi Mjesni odbor Kućište, u kojemu volontiram. Kroz rad u Mjesnom odboru javila se želja za izlazak na izbore za Vijeće Općine Orebić u kojemu imamo tri vijećnika. Također sam jedan od inicijatora i osnivača stranke Zaokret, u kojoj smo okupili ljude raznih profesija, većinom mlade, željne promjena. Na koalicijskoj listi stranaka Srđ je grad – Nova ljevica – Možemo – Zaokret bio sam četvrti kandidat na listi za Županijsku skupštinu. - kazao je Stijepo Radić koji će u utorak na sjednici Skupštine izreći vijećničku prisegu.

Istaknuvši kako se prema podacima iz 2022. svaki peti koncesijski ugovor odnosi na koncesije na pomorskom dobru, županijska vijećnica Fani Favro Bukvić (SDP) pitala je župana dubrovačko – neretvanskog Nikolu Dobroslavića ima li u Županiji koncesionara koji ne plaćaju koncesije za pomorsko dobro te koliki je taj dug.

- Dug na ime koncesijskih naknada na kraju godine iznosio je 126,3 milijuna kuna, od čega je dug naknada za korištenje pomorskog dobra 36,2 milijuna kuna (podaci na državnoj razini op.a.). - kazala je Favro Bukvić te dodala kako iz relevatnih podataka proizlazi kako mnoge jedinice lokalne samouprave uopće nisu motivirane naplatiti dugovanja za koncesije nad pomorskim dobrom.

- Neki se ne žele zamjerati ili pogoduju onome koji je stvorio dug. Iz ministarstva ističu da podaci ukazuju kako davatelji koncesija ne provode adekvatnu prisilnu naknadu ili raskid koncesije. - rekla je Favro Bukvić, pitavši župana kako Županija rješava dugovanja za koncesije nad pomorskim dobrom.

Istaknuvši kako Dubrovačko – neretvanska županija na hrvatskom dijelu Jadrana ubire najviše novca od pomorskog dobra te ima veliki broj koncesija, prije negoli je vijećnici Favro Bukvić odgovorio na pitanje, župan je i komentirao izmjene Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koje oporba smatra iznimno opasnima.

- Mi smo županija koja nijednu koncesiju nije zatvorila za javnost, sad se raspravlja o tome predviđa li novi Zakon zatvaranje koncesijskog područja, a novi zakon to ne predviđa. Mi smo inače takve mogućnosti odbijali i nijedna koncesija nije zatvorena za građane i javnost. - rekao je župan.

Kad je u pitanju naplata koncesija i dugovanja, Dobroslavić je istaknuo kako se one naplaćuju sukladno natječajnim uvjetima.

- Koncesije se ili moraju platiti ili će se raskinuti ugovor, tu nema trećega, Nitko još nije došao do toga da mu se raskine ugovor, a ako se dogodi da netko nakon opomena ne plaća, njemu će biti raskinut ugovor i raspisan natječaj za koncesiju. Nitko još nije došao do toga da mu treba raskinuti ugovor. - kazao je Dobroslavić pa se ponovo osvrnuo na izmjene Zakona o pomorskom dobru.

- Novi Zakon će donijeti neke pogodnosti za Županije. Predviđen je veći dio prihoda županijama, čemu se veselimo. Za koncesijska odobrenja će biti javni pozivi, otvoreni postupci koji će biti transparentiji nego dosad i dio prihoda će ići za Županije. - rekao je župan Nikola Dobroslavić.

Čini mi se da se diže prevelika i nepotrebna buka oko najvažnije investicije u Županiji, oko koje smo se već odavno odredili, opredijelili i usuglasili, a to je da je prioritet Županije prometno povezivanje unutar nje i s ostatkom Hrvatske, rekao župan Nikola Dobroslavić na županijskoj Skupštini nakon što ga je vijećnik Teo Andrić (HDZ) pitao kakav je njegov stav o brzoj cesti od Osojnika do Dubrovnika, a koja bi trebala prolaziti poviše Rijeke dubrovačke i u kojoj je fazi taj projekt.

Naime, nakon što je predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić nedavno istaknuo kako će trasa brze ceste od Osojnika do Zračne luke Dubrovnik prolaziti poviše Rijeke dubrovačke u dijelu javnosti u Dubrovniku ta je izjava izazvala loše reakcije. Srđevci, ali i stanovnici Komolca tom su se rješenju otvoreno usprotivili te kao krivca istaknuli župana Nikolu Dobroslavića jer je dozvolio da se u županijski Prostori plan trasa ucrta preko Rijeke dubrovačke.

- Postigli smo veliki uspjeh realizacijom Pelješkog mosta sa spojnim cestama i radimo na preostalim dijelovima tog projekta, na autocesti od Osojnika do čvora Metković, na brzoj cesti od Osojnika do Zračne luke i brzoj cesti Brijesta - Perna sa zaobilaznicom Orebića i, naravno, lučkoj infrastrukturi za bolje povezivanje otoka. - kazao je.

Istaknuo je kako su trase tih cesta ucrtane i tako odgovorio na primjedbe kako je ceste koje su trebale prolaziti Popovim poljem i dalje se mrežiti preveo u teritorij županije i tako doveo veliki promet na Dubrovnik.

- O tome smo se dogovorili i u svoje planove i strategije i strategije RH stavili da te dionice idu kroz Hrvatsku, kroz Dubrovačko – neretvansku županiju. Ne idu kroz Hercegovinu, rekli smo slikovito da se nećemo sa Zagrebom povezivati preko Trebinja nego preko Dubrovačkog primorja i u skladu s time radimo pripremu tih projekata od kojih je jedan brza cesta Osojnik - Zračna luka Dubrovnik. Ponovo ću naglasiti koliko je važno povezivanje u svakom pogledu za kvalitetu života i u sigurnosnom smislu nam je bitno da cijela Županija bude povezana s ostatkom Hrvatske. To smo dobro napravili s Pelješkim mostom i cijela Županija ima pristup središtu, a turistička odredišta imaju brz, kvalitetan i moderan pristup. - rekao je Dobroslavić.

Osvrnuo se i na kritike stanovnika Komolca i srđevaca da je doveo cestu u zaštićeni krajolik. Naglasio je kako je „mantra da će brza cesta prolaziti preko izvorišta Omble”.

- Nije primjereno da bilo tko kaže nama se to ne sviđa. To nije argumentacija, to nije dobro i na to ne možemo pristati. Spremni smo razgovarati o svim aspektima projekta, posebno zaštite okoliša. Ta rasprava tek predstoji i tu se neki služe argumentacijom kao što je prelazak brze ceste preko izvorišta Omble, koja je netočna. To je mantra! Nećemo preko izvorišta, naravno da nećemo. - naglasio je Dobroslavić i nastavio:

- Nekud cesta mora proći. Ceste prolaze kroz zaštićene krajolike, ceste i mostovi prolaze i kroz nacionalne parkove, parkove prirode, nigdje nije zapriječena gradnja cesta jer su one uvjet normalnog života i gospodarstva. - kazao je i osvrnuo se na most preko Rijeke dubrovačke kojim bi trebalo povezati dva kraja Dubrovnika.

- Što se tiče mosta, ne treba govoriti koliko smo ponosni na Pelješki i Stonski most. Cijela se Hrvatska otima za mostove, a mi olako kažemo, svejedno nam je, dajte to nekome drugom. Borili smo se za Most doktora Franja Tuđmana. Vidili smo most preko Cetine, svi su sretni, a da je u nas, uvijek bi se našao netko tko bi imao neki prigovor. - rekao je Dobroslavić.

- Predstoji nam rasprava o utjecaju na okoliš i ako će nešto imati negativan utjecaj to treba uzeti ozbiljno. - kazao je.

Negativne reakcije na mogućnost da most prelazi preko Rijeke dubrovačke Dobroslavić je stavio u kontekst 2024. u kojoj ćemo tri puta na izbore – europske, predsjedničke i parlamentarne.

- Treba paziti da nam izbori koji dolaze iduće godine ne pomute razum i ne prevladaju u našim raspravama. Ovo su strateška pitanja vezana za Županiju i naraštaje koji dolaze i ne smijemo im to uskratiti. - rekao je župan dubrovačko - neretavanski Nikola Dobroslavić.

Kao što je Južni pisao, Klub vijećnika SJG – Možemo – Nova ljevica - Zaokret predložio je da se na dnevni red sjednice Županijske skupštine uvrsti Prijedlog za izmjenu i dopunu Poslovnika, a kako bi se regulirala vijećnička pitanja jer vijećnici, posebno oporbeni već duže vrijeme ističu kako zbog ograničenja od jednog sata ne stignu postaviti pitanja županu. Da Poslovnik treba mijenjati složila se i predsjednica Skupštine Terezina Orlić, što će, kazala je, uskoro biti upućeno u proceduru.

Obrazlažući prijedlog izmjena Poslovnika, vijećnica Igra Šain Kovačević (NLJ) istaknula je kako je u više navrata problematizirano pitanje tzv. aktualnog sata, odnosno nedostatak vremena za postavljanje vijećničkih pitanja.

- Složili smo se da problem postoji, da Poslovnik treba mijenjati. I predsjednica Skupštine pozvala je Odbor da podnese pisani zahtjev za promjenom Poslovnika. Kako nije prihvaćen prijedlog vijećnika Iva Karamatića za žurnim sazivanjem sjednice kako bi se to ispravilo i nema naznaka da se Odbor sastao i donio prijedlog, mi smo izradili naš s isključivom namjerom da se povede konstruktivna rasprava. - rekla je Šain Kovačević.

Dodavši kako je Poslovnik dobar i ne zahtjeva velike intervencije, Šain Kovačević iznijela je ostale prijedloge izmjena.

- Prijedlog je da sjednicu radnog tijela u pravilu saziva predsjednik u roku od osam dana na temelju zaključka Skupštine ili na zahtjev jedne trećine članova. Predlažemo da se na sjednice mogu pozivati stručnjaci koji nisu članovi Skupštine, a svojim znanjem mogu pomoći donošenju odluke. Kad je u pitanju disperzija Sjednica, predlažemo da se u Poslovnik unese da se sjednice mogu iznimno održati u nekom drugom gradu ako za to postoji valjan razlog o kojemu na prijedlog predsjednika odlučuje Skupština jer sad stoji da se u pravilu sjednice održavaju u sjedištu Županije. - kazala je Šain Kovačević.

Predsjednica Skupštine Terezina Orlić istaknula je kako je kasno sinoć stigao prijedlog za raspravu o izmjenama Poslovnika te najavila kako će ta točka u najkraćem biti upućena na Skupštinu.

- Sinoć nešto prije ponoća dobili smo pisani prijedlog u ime Kluba SJG – Možemo - NLJ - Zakoret. No, kako se predviđa proces digitalizacije rada Skupštine i vijećnika, ići ćemo u preinake Poslovnika i u tijeku su pripreme za taj postupak. Nakon što stručne službe izrade materijale, oni će biti upućeni na koordinaciju klubova vijećnika pa na odbor koji u najbržem mogućem roku predložiti Skupštini izmjene Poslovnika. - najavila je predsjednica Skupštine Dubrovačko – neretvanske županije Terezina Orlić.

Dok vijećnici srđevaca i Nove ljevice Marko Giljača i Igra Šain Kovačević najavljuju kako će već za sjednicu koja je zakazana za ponedjeljak uputiti prijedlog izmjena Poslovnika jer vijećnici u sat vremena određenih za postavljanje vijećničkih pitanja ne mogu svi doći na red, predsjednica Županijske skupštine Terezina Orlić, koja taj prijedlog još nije dobila, ističe kako sjednice vodi po Poslovniku.

- Zaista se držimo Poslovnika prema kojemu su vijećnička pitanja ograničena na sat vremena i vodim računa da se za postavljanje pitanje javi jednak broj oporbenih i vladajućih vijećnika. - kazala je Orlić i dodala kako razumije primjedbe oporbenih vijećnika.

- Doista razumijem vijećnike, pogotovo oporbu, koja želi s javnosti, sa svojim biračkim tijelom iskomunicirati probleme za koje smatraju da ih treba riješiti. To mi je potpuno jasno. - rekla je Orlić i dodala kako treba pronaći kvalitetno rješenje oko vijećničkih pitanja.

- Mi u Županijskoj skupštini imamo veliki broj vijećnika koji na sjednice dolaze iz udaljenih područja, sjednice u prosjeku traju pet, šest sati, a nama se događa da već nakon četiri sata, nakon stanke, većina vijećnika koji nisu iz Dubrovnika kreću prema svojim kućama. Dakle, osim vijećničkih pitanja treba odraditi i rasprave po ostalim točkama dnevnog reda. - rekla je Orlić i dodala kako oko vijećničkih pitanja treba naći najbolje rješenje.

- Moramo razgovarati i naći nabolje rješenje, možda možemo smanjiti broj pitanja koje vijećnici mogu postavljati. Ipak, ne bih brzala sa zaključcima dok o tome ne povedemo raspravu. Inače, gledala sam poslovnike drugih županijskih skupština pa i nekih gradskih vijeća i iz onoga što sam vidjela, moram reći kako jedino Gradsko vijeće Grada Dubrovnika nema to vremensko ograničenje u vijećničkim pitanjima. - rekla je predsjednica Skupštine Dubovačko – neretavanske županije Terezina Orlić.

Sjednice Županijske skupštine Dubrovačko – neretvanske županije održavaju se u Dubrovniku. Vijećnik iz Metkovića Mario Galov (HSP) predložio je da se održavaju i u drugim mjestima Dubrovačko – neretvanske županije, posebno kada se o tim područjima donose važne odluke. Takav prijedlog podržala je i predsjednica Županijske skupštine Terezina Orlić.

No, vijećnica Igra Šain Kovačević iz Nove ljevice, koja na zasjedanja Skupštine u Dubrovnik dolazi iz Korčule, upozorava kako sjednice ne bi u tom slučaju smjele biti paradne te naglašava kako prijedlog podržava uz uvjet da za održavanje sjednica Skupštine u drugim dijelovima Županije postoje jasni kriteriji.

- Prvo bi se sjednice trebale češće održavati. Skupština se saziva jednom u tri mjeseca samo da bi se zadovoljio Statut i na taj način se degradira sam smisao Skupštine. Kao da se javnost pokušava uvjeriti da je Županija apsolutno nevažna dok je istina posve drukčija jer o svemu što nam je važno, od obrazovanja, zdravstva, školstva do gospodarskog razvoja, odlučuje Županijska skupština. - kaže Igra Šain Kovačević.

- Kad vijećnici osam dana prije sjednice dobiju materijale za 60 do 70 točaka dnevnoga reda od kojih su neke vrlo obimne, ne mogu se niti spremiti za sjednicu. Za toliko obimne sjednice se ne bi mogao pripremiti ni plaćeni profesionalac i zato su nam rasprave najčešće nekvalitetne i ne krivim nikoga tko se ne stigne pripremiti jer je to zapravo nemoguće. - rekla je Šain Kovačević te se osvrnula na mogućnost održavanja sjednica Skupštine diljem Županije.

- Ne mislim da je loša ideja da se Skupština teritorijalno disperzira, ali pod uvjetom da za takvo nešto imamo jasne kriterije. Prije bilo kakve odluke da se ide u disperziju sjednica Skupštine u druge dijelove Županije trebaju postojati jasni kriteriji kako će se to ubuduće odvijati, odnosno za vrijeme mandata aktualne Skupštine jer bismo bez jasnih kriterija samo stvorili probleme. Dakle, moraju postojati kriteriji zašto bi Skupština danas zasjedala na Korčuli, a ne u Opuzenu. - govori Šain Kovačević.

- U svakom dijelu Županije ima aktualnih tema koji bi više dolazili do izražaja da se Skupština češće sastaje. Možda bi disperzija sjednica bila dobra radi demokratizacije Skupštine, radi prisustva javnosti, možda bi je u tim slučaju više ljudi pratilo, ali nije dobro da se bez jasnih kriterije sjednice ad hoc organiziraju sad na jednom, sad na drugom mestu, zapravo to ostavlja puno prostora malverzacijama da netko sam po svojoj prosudbi donosi odluke gdje će koja Skupština održati, a to ne bi bilo u redu. - smatra Šain Kovačević.

Odgovorila je i na pitanje bi li disperzijom sjednice Županijske skupštine zapravo postale paradne.

- Ako je Skupština neozbiljna, a nažalost radi načina na koji funkcionira, jest, ako se sjednice odrađuju samo da se odrade i ako ćemo po tom principu ići iz mjesta u mjesto samo da bismo odradili sjednicu, tada ona jest paradna i tada je sve besmisleno. Mislim da prvo treba unijeti smisao u samo održavanje sjednica Skupštine. Ideja da se sjednice disperziraju nije loša, ali ako nećemo imati jasne kriterije po kojima ćemo to raditi. Ako nema kriterija, ako sadržaj neće biti kvalitetan, takve će se sjednice vrlo brzo pretvoriti u besplatnu kampanju u kojoj će se novci poreznih obveznika trošiti za jedan putujući cirkus. - smatra vijećnica Igra Šain Kovačević (NLJ).

Sjednice županijske Skupštine oduvijek su se održavale u Dubrovniku kao administrativnom središtu Dubrovačko – neretvanske županie, a pitanje zašto se primjerice ne bi održale u Metkoviću, Korčuli, Opuzenu, posebno kad dnevnim redom domoniiraju odluke koje se odnose na neki dio Županije nakon svih ovih godina postavio je vijećnik iz Metkovića Mario Galov (HSP).

Predsjednica Županijske skupštine Terezina Orlić (DDS) ocijenila je to kao dobar prijedlog.

- To doista nije loša ideja i čini mi se da je većina vijećnika prihvatila jednu takvu sugestiju i vjerujem da ćemo jednu od sljedećih sjednica održati u Metkoviću. - kaže Terezina Orlić.

- Naime, važno je da imamo razlog zašto sjednicu održavamo u nekom dijelu Županije, recimo, da smo u Metkoviću kad raspravljalo o problemima u dolini Neretve, poljoprivredi ili navodnjavanju. Inače, zaista nemam ništa protiv, dapače podržavam ideju da disperziramo sjednice Skupštine. - rekla je Orlić te dodala kako s tehničkog aspekta ne bi trebalo biti problema u organiziranu sjednice u nekom od mjesta izvan Dubrovnika.

- Tehnički dio doista ne bi trebao biti problem i moram reći da uskoro prelazimo na digitalizaciju Skupštine kao što je uvelo Gradsko vijeće Grada Dubrovnika. Kad postoji dobar razlog i dobra volja za sve ima rješenje, posebno uz današnji napredak tehnologije. - kazala je predsjednica Županijske skupštine Dubrovačko – neretvanske županije Terezina Orlić.