Prikazujem sadržaj po oznakama: župa dubrovačka

Prije nego je svoj mandat u Županijskoj skupštini stavio u mirovanje, vijećnik Nikola Duper (SJG) upozorio je ne odlagalište građevinskog materijala kod kamenoloma u Župi dubrovačkoj. Duper naime, opravdano, ne može vjerovati da niti građevinska inspekcija, a niti Općina Župa dubrovačka već godinama ne mogu stati u kraj toj praksi.

- Dio Župe kod kamenoloma na Dupcu je inače naš izlog jer svi turisti koji tuda prolaze vide taj kamenolom i to ilegalno odlagalište građevinskog otpada ispod njega. Ako je taj kamenolom potreban, s njime se možemo pomiriti, ali imamo ispod njega nasip, legalan ili nelegalan, on nije potreba. Taj nasip je ilegalan i zna se tko ga koristi. Živimo od turizma, a takvim deponijima radimo od sebe ruglo. - rekao je Duper.

I dok se Duper pita zar je moguće da inspekcije ne mogu zatvoriti to odlagalište građevinskog otpada, župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić istaknuo je kako su po tom pitanju već kontaktirali Općinu Župa dubrovačka.

- Slažem se kako nije primjereno da se taj otpad nalazi uz cestu i po tom smo pitanju kontaktirali Općinu Župa dubrovačka i oni su nas uvjeravali da znaju za problem i pokušavaju ga riješiti. - istaknuo je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić.

Najveća novčana kazna protekli tjedan na području PU dubrovačko – neretvanske u iznosu od 2.850 eura izrečena je 24-godišnjem vozaču osobnog vozila dubrovačkih registarskih oznaka koji je u mjestu Martinovići u Župi dubrovačkoj prouzročio prometnu nesreću s materijalnom štetom.

Utvrđeno je da je vozilom upravljao prije stjecanja prava na upravljanje i pod utjecajem alkohola od 0,47 g/kg, a i odbio se testirati na ponuđene testove na prisutnost droga u organizmu.

Vozač je prekršajno sankcioniran spomenutom novčanom kaznom te mu je određena devetomjesečna zabrana upravljanja vozilima B kategorije.

JP

Kad je u pitanju trasa brze ceste prema Zračnoj Luci u Čilipima, koja bi trebala prolaziti Župom dubrovačkom, općinski načelnik Silvio Nardelli ističe kako su u općinskom prostornom planu, baš kao i u Županijskom, ucrtana dva koridora. Otkrio je koje rješenje on smatra boljim, ali i naglasio kako će konačni sud o tome kuda će brza cesta prolaziti, temeljem analiza, ipak dati struka.

- Prije više godina u Prostornom planu Općina Župa dubrovačka, koji je donesen 2008. utvrđen je koridor za izgradnju brze ceste između Zračne luke i grada Dubrovnika. Ucrtan je iznad svih naseljenih mjesta u Župi. Prije nekoliko godina s predstavnicima tvrtke IGH, koja je za Hrvatske ceste radila prometnu studiju s mogućim rješenjima brze ceste, imali smo niz sastanaka na razini Županije pa i u Župi. Predstavnike IGH smo pozvali u Župu kako bi nam još detaljnije pojasnili taj koridor koji prolazi područjem Općine. - rekao je Nardelli, dodavši kako su u početku bila planirana čak četiri moguća rješenja.

- Kad nam je sve detaljno prezentirano, kad su nam temeljem analiza s lokacija na kojima su mjerači prometa, konkretno s mjerača u Kuparima, bilo je i više nego razvidno da kroz Župu tijekom ljetnih mjeseci, kad je promet najgušći, imamo 24.000 vozila dnevno. Kad su sagledani podaci s mjerača prometa u Konavlima, prema graničnom prijelazu s Crnom Gorom, pokazalo se da nam problem ne predstavlja tranizitni promet nego onaj promet koji činimo mi koji tu živimo na potezu od Grada do Zračne luke u Čilipima te naši turisti, kao i svi transferi koji prometuju na tom potezu, odnosno toj dionici prema Gradu i obratno. - kazao je Nardelli te pojasnio koji su to koridori kroz Župu kojima bi brza cesta prema aerodromu mogla prolaziti.

- Dakle, u Županijski Prostorni plan su ucrtana dva koridora kroz Župu dubrovačku, prvi, koji ide iznad svih naselja, koji je ucrtan ranije i drugi koridor, koji u istočnom dijelu Župe ide iznad naselja Plat, Soline i Mlini i zadržava isti koridor koji je u tom dijelu jedini i moguć, dok se u središnjem ili zapadnom dijelu Župe cesta s Petrače spušta ispod naselja u Postranju te ide podnožjem brda kroz neizgrađeni dio i tunelom ispod Donjeg Brgata nastavlja prema Gradu, odnosno Rijeci dubrovačkoj. - rekao je Nardelli, dodavši kako su još u hotelu Sheraton žiteljima Župe od strane struke predstavljena moguća rješenja brze ceste kroz Župu.

- Iako nam nije bila obveza, željeli smo stanovnike Župe upoznati s planiranim zahvatima i mogućim rješenjima koridora brze ceste do Zračne luke i zato smo i zamolili izrađivače da napravimo jednu javnu prezentaciju koja je održana u Kongresnoj dvorani hotela Sheraton, baš kako bi što veći broj ljudi iz Župe mogao nazočiti i upoznati se s planiranim zahvatima. - kazao je Nardelli.

Osvrnuo se na izjave županijskog vijećnika Nikše Dupera (SJG) kako su u toj dvorani u Sheratonu Župljani negativno reagirali na ponuđena prometna rješenja.

- Uvijek ima negativnih i pozitivnih reakcija, ali one negativne nisu bile takve kako ističe vijećnik Duper. Izrađivači prometne studije su nakon prezentacije odgovarali na pitanja mještana. Normalno da za svaki prijedlog uvijek postoje nezadovoljni koji zbog nekih svojih privatnih ili drugih razloga osporavaju ta moguća rješenja, ali mislim da nam je svima cilj da se odabere najbolje rješenje koje ćemo koristiti u svakodnevnom životu, a ne samo imati prolaz tranzita kroz Župu dubrovačku. - smatra Nardelli.

Odgovorio je i na pitanje koje se od dva ponuđena rješenja njemu čini boljim - ono koje ide gornjom stranom Župe, odnosno brdima, ili ono koje bi prolazilo dijelom donjom stranom.

- Ako mene pitate koje je rješenje bolje, kad smo sagledali sve činjenice koje su nam izrađivači ponudili, kao i činjenicu da bi gornja varijanta u najvećoj mjeri služila za tranzit između Grada i ZLD-a, a najmanje nama u Župi jer bismo „trpili” ogroman promet tom cestom, a s vizulanog apsekta bi ona dovela do uništenja krajobraza, osobno smatram kako je rješenje prema kojem bi brza cesta prolazila donjim dijelom Župe, puno bolje. - rekao je te pojasnio:

- Donja varijanta će riješiti gužve na sadašnjoj državnoj cesti jer će je rasterititi. Njena blagodat je što će je u najvećoj mjeri moći koristiti stanovnici Župe. Dakle, moje mišljenje je da je donja varijanta puno bolja jer predviđa više spojeva sa sadašnjom magistralom koja bi nam dodatno riješila problem prometa unutar same Župe, prvenstveno se to odnosi na dio od Kupara do trase brze ceste. Ta spojna cesta bi riješila dodatno prometovanje unutar Župe. Inače, ovo gornje rješenje bilo bi znatno skuplje jer ide nepovoljnim terenom. - rekao je.

- Kad uzmete uzdužne profile i cijenu koštanja te gornje varijante ceste kao i udaljenost od naseljenih mjesta, ispada da je ova druga, donja varijanta puno bolja. Bolja je jer je lakše odraditi, jer ima puno povoljnije uzdužne profile nego ova gornja varijanta. Ta bi cesta imala više spojeva sa sadašnjom državnom cestom i bila bi puno pogodnija za svakodnevno korištenje velikom dijelu stanovništva Župe dubrovačke. Važno je istaknuti kako ne pričamo o četverotračnoj nego o dvotračnoj cesti širine današnje magistrale gdje bi spojevi bili denivelirani u dva nivoa, slično kao što je na autoputu na koji se ne ulazi izravno. Ipak, u konačnici kuda će ići cesta, ne odlučujem ja nego struka koja će temeljem podataka dati najbolje rješenje, ono koje trebaju prihvatiti i Hrvatske ceste te osigurati novac za izgradnju. - rekao je načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli.

Većinski vlasnik župskog hotelskog kompleksa Hoteli Plat je tvrtka Karisma Resorts International. Iz te tvrtke su priopćili kako je u potpunosti dovršena transakcija kojom su postali jedini vlasnik društva KHA četiri d.o.o., većinskog vlasnika Hotela Plat, a planiraju ulaganja od 100 milijuna eura.

„Ova transakcija otvorit će i put za revitalizaciju Hotela Plat i vezanog turističkog kapaciteta u mjestu Plat, za što su veći ranije postojali ambiciozni planovi, no izazovni gospodarski i epidemiološki kontekst u zadnjih nekoliko godina te je planove stavio u drugi plan.
Potpunim preuzimanje vlasništva i upravljanja Karisma želi omogućiti realizaciju planova za Hotel Plat. Planirana ulaganja su 100 milijuna eura.” - navodi se u priopćenju, te ističe:

„Riječ je naime o jednom od najljepših dijelova Župe dubrovačke, udaljenom 15 kilometara od grada Dubrovnika te samo 10 kilometara od Zračne luke Dubrovnik, s velikom potencijalom za dodatni turistički razvoj, ali i za razvoj lokalne zajednice, prije svega kroz doprinos proračunu, korištenje stručne lokalne radne snage, te suradnju s lokalnim dobavljačima proizvoda i usluga.” - poručuju iz Karisme, kompanije s više od 20 godina iskustva u luksuznom hotelijerstvu s više od 8 tisuća zaposlenih u 25 turističkih resorta u portfelju.

Nadalje ističu kako imaju „znanje, želju i resurse da postojećem lokalitetu, ali i cijeloj turističkoj zajednici donese novu vrijednost, a Hotele Plat pretvori u vrhunsku turističku destinaciju u skladu s najboljim stručnim i ekološkim praksama“. Naglasili su i kako je za njih „Hrvatska i sve ono što ona nudi u turističkom smislu pravi dragulj Jadrana”.

Iz Karisme o samoj transakciji i iznosu preuzimanja ne navode puno detalja. Na upit Hine su rekli da su većinski udjel preuzeli od investicijskog fonda Prosperus, koji je imao oko 60 posto udjela. Taj je pak fond svojedobno preuzeo fond Nexus, koji je zajedno s Karismom i bivšim koncernom Agrokor bio većinski vlasnik tvrtke KHA četiri, a ona pak vlasnik Plata.

Investicija u revitalizaciju Hotela Plat koju sada najavljuju iz Karisme, iznad 100 milijuna eura, znatno je veća od one koju su najavljivali pri privatizaciji Hotela Plat 2015. i 2016., kada se spominjalo nešto iznad 400 milijuna kuna i zbog čega su Hoteli Plat 2016. godine uvršteni na listu strateških investicijskih projekata RH.

Na pitanje tko su vlasnici Karisme, kažu samo da su to tri fizičke osobe, te da su jedna od vodećih grupacija u svijetu u području hotelskog menadžmenta. U strateškom su partnerstvo s kompanijom Paramount za obiteljske hotele Nickelodeon Hotels & Resorts u Meksiku i Dominikanskoj Republici, te sa kompanijom Margaritaville za luksuzne hotele Margaritaville Island Reserve.

Hoteli Plat su uz Kupare rijetki neobnovljeni turistički kompleks na dubrovačkom području, za koji se dugo godina tražio novi vlasnik i partner koji će ga obnoviti nakon razaranja u Domovinskom ratu, što se i našlo 2015., no od tada, osim promjene vlasništva i upravljačkih funkcija nekoliko puta tijekom zadnjih godina, na Platu se nije puno konkretno radilo ni gradilo, što je dodatno usporila pandemija te s time povezan zastoj turizma i investicija.

Hoteli Plat su hotelski kompleks u Platu u Župi dubrovačkoj, u čijem su sastavu dva hotela, depandanse, šest vila i dva paviljona, od kojih su jedan hotel i šest vila, sve kategorizirano s tri zvjezdice, bile i jedno vrijeme u uporabi. Ukupni smještajni kapacitet u komercijalnoj funkciji je 535 kreveta, dok je znatan kapacitet još uvijek izvan komercijalne funkcije, a to su ratom devastirani i neobnovljeni hotel Ambasador te dva paviljona u kojima je ukupno 853 kreveta izvan funkcije.

Hotele Plat u svibnju 2015. od države su za 118 milijuna kuna preuzele tvrtka KHA četiri, iz sastava KHA, iza koje je stajao koncern Agrokor te meksički hotelski lanac Karisma i svjetski touroperator TUI. Krajem 2017., što je i jedna od zadnjih vijesti o tim hotelima, izvijestili su da se za zastupanje KHA četiri ovlašćuje Irena Weber, uz podatak da su osnivači tvrtke KHA četiri Agrokor, Karisma Resorts International i fond Nexus, kojeg je kasnije Prosperus. Uz Weber, tada su ovlaštene osobe za zastupanje KHA četiri bili i Krunoslav Šimatović, Nemanja Kostić iz Crne Gore i Ante Ramljak.

Tada se i neslužbeno govorilo da investicija u Hotele Plat čeka razrješenje situacije s Agrokorom, te da meksički hotelski lanac Karisma Resorts International nema namjeru niti je ikada imao izaći iz hrvatskog turizma i KHA-a.

kšc/(Hina)

Kriminalističko istraživanje koje su posljednjih nekoliko mjeseci zajednički provodili policijski službenici Postaje granične policije Gruda, Policijske postaje Dubrovnik i Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko - neretvanske rezultiralo je uhićenjem tri muške osobe, hrvatskih državljana u dobi od 30, 45 i 40 godina, koji se sumnjiče za seriju krađa.

Krađe su počinjene u sedam odvojenih slučajeva, u kojima su osumnjičeni ponekad djelovali zajednički, a ponekad sami, koristeći informacije o objektima u izgradnji iz kojih su najčešće otuđivali predmete.

Ukupna vrijednost otuđenih predmeta procjenjuje se na gotovo 124 tisuće eura.

„Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da su osumnjičeni 30-godišnjak i 40-godišnjak od početka lipnja do početka prosinca prošle godine iz unutrašnjosti šest objekata u izgradnji na gradilištu u mjestu Soline u Župi dubrovačkoj otuđili: 61 unutarnju jedinicu klima uređaja, 14 vanjskih jedinica klima uređaja, 45 električnih bojlera zapremine 80 litara, 23 viseće toaletne školjke, jednu tuš kabinu, 12 komada umivaonika, 10 komada miješalica za umivaonik, tri tuš seta, 19 poklopnica za ugradbene tuš kanalice.” - navodi policija.

„Spomenuti 30-godišnjak se također sumnjiči za dvije odvojene provale počinjene tijekom siječnja ove godine na gradilištima stambene zgrade u Solinama u Župi Dubrovačkoj odakle je otuđio: tri bušilice, laser, mokro-suhi usisavač, više komada trafoa i više komada rasvjetnih tijela.” - piše u priopćenju.

„Nadalje, sumnjiči se i za dvije krađe starinskih kamenica s kamenim poklopcima koje su u dva odvojena slučaja iz dvaju dvorišta obiteljskih kuća s područja Dubrovnika otuđene tijekom prosinca prošle i siječnja ove godine, a osumnjičen je i za krađu alata iz dvorišta obiteljske kuće u Komolcu i to: aparata za varenje, kutne brusilicu, udarne bušilicu, veće količine odvijača i osigurača i dvije jakne. Ovu posljednju krađu osumnjičeni 30-godišnjak je počinio zajedno s 45-godišnjakom kojeg policija sumnjiči i za krađu dvaju televizora i jednog prijenosnog računala iz kuće u Mokošici.” - navodi PU dubrovačko – neretvanska.

„Osumnjičeni su ukradene predmete prodavali po nižim cijenama, a policija je u sklopu provedenog kriminalističkog istraživanja jedan dio tih predmeta pronašla i vratila njihovim vlasnicima, dok se potraga za preostalim otuđenim predmeta nastavlja.” - piše nadalje u priopćenju.

„Osumnjičeni 30-godišnjak je uz kaznenu prijavu predan pritvorskom nadzorniku, a protiv preostale dvojice osumnjičenih kaznena prijava ide u redovnoj zakonskoj proceduri.” - stoji na kraju priopćenja.

JP

Općina s najviše stanovnika na području Dubrovačko - neretvanske županije s blokiranim računima na dan 31. siječnja ove godine bila je Općina Župa dubrovačka. Više blokiranih stanovnika imala su samo tri grada i to Dubrovnik, Metković i Ploče.

Naime, FINA je krajem siječnja evidentirala 354 blokirane osobe s područja Općine Župa dubrovačka. Njihova ukupna dugovanja iznosila su 2.772.397 eura.

Najveći dio tog duga je prema takozvanim drugim vjerovnicima, a to su uglavnom telekomunikacijske kompanije, banke i kartičarske kuće te iznosi 2.572.747 eura. Državnim institucijama Župljani su zadnjeg dana siječnja dugovali 125.203 eura, dok je dug prema jedinicama lokalne samouprave, tj. Općini Župa dubrovačka i Dubrovačko – neretvanskoj županiji iznosio 74.448 eura.

kšc

Načelnici Dubrovniku najbližih općina, Župe dubrovačke, Konavala i Dubrovačkog primorja, u petak su s rezervom gledali na odluku koju je predstavio dubrovački gradonačelnik Mato Franković, a koja se odnosi na posebni režim prometa oko dubrovačke povijesne jezgre, odnosno na prostor od Ilijine glavice do Boninova.

Tom odlukom, prvom takve vrste u Hrvatskoj, koja nije još konačna, tj. ide u daljnju proceduru i na e-savjetovanje, dubrovačka gradska uprava planira uvođenje posebnog prometnog režima s ciljem smanjenja prometa u zoni oko povijesne jezgre, a prema kojoj će biti zabranjen promet vozilima čiji vlasnici nemaju riješen parking u navedenoj zoni, odnosno plaćenu mjesečnu pretplatu za parking (PPK). Ona je za stanovnike susjednih općina Dubrovniku skuplja nego za stanovnike Dubrovnika i iznosi 15,93 eura za tu zonu.

Načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli rekao je da razumije potrebu rješavanja problem prometa oko povijesne jezgre grada te naglasio:

- Veliki prometni pritisak je nešto što je potrebno riješiti, ali ovaj dio odluke koji se odnosi na činjenicu da dalje o garaže na Ilijinog Glavici neće moći voziti primjerice stanovnici Župe i Konavala koji nemaju pretplatničku parkirnu kartu smatram rigoroznim. - rekao je Nardelli.

Naglašavajući dalje kako treba misliti i na stanovnike istočnih općina koji iz Dubrovnika odlaze doma Ulicom kralja Petra Krešimira IV. te Ulicom Druge dalmatinske briga, dalje prema Vidikovcu i Župi Nardelli je rekao:

- Znači odluku podržavam u dijelu regulacije prometa prema Pilama, točnije u dijelu od Viktorije prema Pilama, ali smatram da je potrebno osigurati istočni izlaz iz Grada i za osobe bez PPK.

Nardelli je nadalje rekao kako očekuje da se ova odluka neće odnositi na cijelu godinu.

Konavoski načelnik Božo Lasić je kazao da još nije upoznat s tom odlukom te naveo kako i u mnogim europskim gradovima, primjerice Londonu i Muenchenu, postoje posebne regulacije prometa koje ograničavaju prolaz prema središtu grada.

- Ne mogu komentirati tu odluku dok je ne pročitam. Znam da Dubrovnik ima velikih problema s prometom i slažem se da ga treba na neki način ograničiti, ali svakako ne stanovnicima susjednih općina uvoditi restrikcije. - rekao je Lasić.

Načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić je u inozemstvu i nije mogao komentirati, jer, kako kaže, nije upoznat s ovom odlukom.

Policijski službenici Postaje granične policije Gruda tijekom jučerašnjeg dana razriješili su dvije krađe počinjene tijekom prošlog tjedna i jedno kazneno djelo teške krađe počinjeno prije dva dana. Sva tri kaznena djela počinjena su na području Župe dubrovačke.

Za prvu se krađu sumnjiči 27-godišnjakinja za koju je kriminalističkim istraživanjem utvrđeno kako je, u poslijepodnevnim satima 5. veljače iz trgovine kozmetičkih proizvoda otuđila veći broj parfema na način da ih je vadila iz originalne ambalaže nakon čega ih je spremila u torbu i jaknu, a prazne ambalaže vraćala natrag na police. Osim toga, dio parfema je uredno kupila i platila na blagajni trgovine. Vrijednost otuđenih parfema je procijenjena na 1.737 eura.

Za drugu se krađu sumnjiče 59-godišnjak i 38-godišnjak za koje je kriminalističkim istraživanjem utvrđeno da su otuđili kompresor na zrak koji se nalazio na stražnjem vanjskom ograđenom prostoru jedne servisne radionice, a čija je vrijednost procijenjena na tri tisuće eura.

Zbog sumnje da su počinili kazneno djelo krađe policija je protiv sve tri navedene osobe podnijela kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu.

Treće kazneno djelo teške krađe se dogodilo u večernjim satima u nedjelju, 12 veljače, kada je 23-godišnjak sa stražnje strane provalio u obiteljsku kuću u vlasništvu 68-godišnjakinje odakle je otuđio više komada zlatnog nakita, 110 eura i 80 dolara u raznim apoenima. Ukupna materijalna šteta pričinjena ovim kaznenim djelom je 1.500 eura.

Otuđeni predmeti su pronađeni i biti će vraćeni vlasnici, a 23-godišnjak će uz kaznenu prijavu biti zatvoren.

JP

Albanska državljanka u dobi od 30-godina zatečena je u večernjim satima u petak, 27. siječnja, u krađi više ženskih parfema iz trgovine kozmetičkih proizvoda u Župi dubrovačkoj. Vrijednost ukradenih parfema je 260 eura, a zaposlenica je nakon zaticanja osumnjičene u krađi, pozvala policiju.

„Policijski službenici Postaje granične policije Gruda su proveli kriminalističko istraživanje, po završetku kojeg su 30-godišnju albansku državljanku, zbog sumnje da je počinila kazneno djelo krađe, uz kaznenu prijavu predali pritvorskom nadzorniku”, navodi u izvještaju policija.

JP

U ponedjeljak 9. siječnja trebali bi se nastaviti radovi na sanaciji i proširenju ulice Put svetog Luke u Donjoj Čibači u Župi dubrovačkoj. Radovi su započeli 14. studenoga prošle godine te je privremeno za promet zatvoreno pedesetak metara dionice od križanja s ulicom Put dr. Ante Starčevića do kućnog broja 16.

Međutim, već duže vrijeme nema radova na toj dionici što je uzburkalo duhove žitelja župskog naselja Čibača. Prema riječima Iva Breškovića koji nam se obratio na redakcijski e-mail, a čija je kuća u blizini gradilišta, radovi na toj dionici koja je bitna za prometnu komunikaciju tog dijela Župe dubrovačke donijeli su i probleme.

„Stanovništvo Donje Čibače je prisiljeno služiti se alternativnim putem koji je oko dva kilometra duži i upućuje dalje na glavnu komunikaciju, odnosno Jadransku magistralu. Sve to dodaje kilometražu kako bi se došlo do željenog cilja. Uglavnom za ono što nam je prije trebalo 50 metara sada nam treba najmanje dva kilometra.” – pojasnio je Ivo Brešković.

„Sve bi se i moglo tolerirati da se za uređenje tog puta predvidio razuman rok. Ali od 14. studenog 2022. godine do danas put je raskopan, zatvoren, a radovi obustavljeni do daljnjeg. Razlog je što HEP u Dubrovniku nema potrebne elektro kablove da zamjeni postojeće koji su ukopani u putu i za sve treba pitati centralu u Zagrebu. Navodno u HEP-u je takva birokracija, kao da smo u 19. stoljeću, pa im treba enormno mnogo vremena da se riješi minoran problem infrastrukture ali zato ekspresno dostavljaju enorme račune za struju.” – naveo je Ivo Brešković.

Navode o problemu s HEP-om pročelnik jedinstvenog odjela Općine Župa dubrovačka Jure Marić smatra smiješnim.

- Na toj je dionici trebalo ručno otkopati kabele visokog i srednjeg napona. Međutim, počele su velike kiše i bilo je previše opasno da se ti radovi izvode po kiši dok je voda radnicima bila gotovo do koljena. Nakon kiše, izvođači su otišli na kolektivni godišnji odmor, što je i bilo planirano. Nakon Sveta tri kralja, radovi se nastavljaju u ponedjeljak i ako više ne bude velikih kiša, sve bi se trebalo ubrzati. Procjena je da bi se radovi na tom dijelu trebali obavljati još nekih dvadesetak dana, a onda se prelazi na sljedeću, odnosno gornju dionicu koja ide prema trafostanici. – pojasnio je Marić, dodajući kako i on sam živi u tom dijelu Župe dubrovačke te sa svojom obitelji dijeli sudbinu i svojih susjeda.

Ističe nadalje kako s HEP-om nikad nisu imali nikakvih problema na nijednom gradilištu diljem Župe dubrovačke, te da su njihovi djelatnici spremni prespojiti kabele nakon što izvođač, a to je Texo gradnja završi svoj dio radova.

- Netko misli da je lako riješiti taj nered s kabelima koji se stvarao proteklih 50 godina. Ima tu svakojakih kabela, duplih, ma svega, a i trafostanica je već jednog bila pregorila. Sad želimo da se konačno uvede red. – rekao je župski pročelnik Jure Marić.