Prikazujem sadržaj po oznakama: zoran milanović

U povodu Dana policije, jučer je predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović Redom Bana Jelačića odlikovao je Policijsku postaju Metković i Policijsku postaju Ploče za sveukupni doprinos u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u Domovinskom ratu.

Ovo veliko priznanje su primili današnji rukovoditelji tih policijskih postaja - Zlatko Bubalo, načelnik Policijske postaje Metković i Marijo Petković, načelnik Policijske postaje Ploče.
Policijske postaje Metković i Ploče odigrale su ključnu ulogu u obrani doline Neretve i juga Hrvatske tijekom Domovinskog rata. U vremenu prije formiranja redovnih vojnih postrojbi, aktivni i pričuvni sastav policije bio je jedina organizirana  oružana sila  koja se suprotstavila agresiji JNA i paravojnih postrojbi.

Policijska postaja Metković i Policijska postaja Ploče ustrojavaju se kao ratna postrojbe MUP-a u sastavu tadašnje Policijske uprave Split.

U situacijama kada se zaprima više dojava o pokretu neprijateljskih snaga iz pravca Mostara prema dolini Neretve pripadnici aktivnog i pričuvnog sastava Policijske postaje Metković i Policijske postaje Ploče provodili su stalne  ophodnje, uspostavljali blokadne punkteve, te kontrolirali cestovni i željeznički promet prema unutrašnjosti BiH i iz BiH prema Metkoviću i Luci Ploče.

Policijski službenici Policijske postaje Metković sudjelovali su u zajedno sa pripadnicima drugih postrojbi u provedbi povijesne akcije  hrvatskih obrambenih snaga  u Domovinskom ratu, akciji „Zbrojevka“ koja je provedena u noći 22. na 23. srpnja 1991. godine u luci Ploče. Radilo se o velikoj akciji-sabotaži u luci Ploče kojom prilikom je prekinut izvozni kontingent oružja bivše države.

Tijekom ljetnih mjeseci 1991 godine  provode se aktivnosti  planiranja akcije zauzimanja vojarne sa ratnom lukom u Pločama kao i skladišta naoružanja koje se nalazu u neposrednoj blizini ratne luke.

Dana 14. rujna 1991 godine pripadnici Policijske postaje Metković zajedno s pripadnicima Policijske postaje Ploče i drugim postrojbama proveli su akciju „Zelena tabla mala bara“ kojom prilikom sudjeluju u  zauzimanju vojnih skladišta na lokaciji „Male bare“ te sa drugim postrojbama u osvajanju ratne luke i garnizona JNA u Pločama.

Pripadnici Policijske postaje Metković kao i pripadnici Policijske postaje Ploče   u prvim počecima agresije na RH  organizirali su i pomogli oko izvlačenja Hrvata i drugih-ročnika te  vojnika i časnika koji su napuštali postrojbe agresorske JNA,  organizirali njihovo zbrinjavanje, zaštitu i povratak obiteljima na području RH i drugih republika bivše države.

Tijekom najžešćih napada na jug RH, pripadnici Policijske postaje Metković i Ploče nisu obavljali samo klasične policijske poslove, već su držali borbene položaje na prvoj crti obrane prema Hercegovini i na jugu RH držeći svoje položaje, sprječavajući prodor neprijateljskih snaga prema dolini Neretve i pokušaj odsijecanja  dalmatinskog juga.

Za vrijeme Domovinskog rata posebno za vrijeme blokade krajnjeg juga Hrvatske   pripadnici PP Ploče i Metković sudjeluju u organiziranju i dostavi oružja, streljiva i druge opreme koja se upućivala prema Pelješcu i Dubrovniku koji je bio u pomorskoj i cestovnoj blokadi.

Kroz cijelo ratno razdoblje Policijska postaja Metković i Policijska postaja Ploče zadržale su stabilnost  javnog reda i mira u dolini Neretve, uspješno su surađivale sa kriznim štabovima te koordinirale  prihvat velikog broja prognanika i izbjeglica koje su dolazile na područje ovih postaja sa ratom zahvaćenih područja juga RH i BiH.

Svojim ratnim angažmanom policija iz Metkovića i Ploča je tijekom Domovinskog rata imala nemjerljiv doprinos u stvaranju samostalne Republike Hrvatske i svojim je djelovanjem bila stup obrane suverene Republike Hrvatske, omogućila ustrojavanje i naoružavanje drugih postrojbi koje su se stvarale na području doline Neretve i šire. 

ab

Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović poručio je u petak u Splitu, na obilježavanju Dana Hrvatske ratne mornarice i 35. obljetnice njezina utemeljenja, da Hrvatska mora očuvati brodogradnju i pokrenuti gradnju ratnih brodova te ostvariti barem dio ranije najavljenih projekata razvoja HRM-a.

Milanović je istaknuo važnost mora i pomorske tradicije za hrvatski identitet te naglasio da Hrvatska, unatoč svojoj veličini, gospodari velikom obalom koja je, kako je rekao, u Europi jedinstvena.

„Treba učiniti sve što je moguće, a iz godine u godinu sve teže, da Hrvatska zadrži brodogradnju, da Hrvatska konačno gradi i ratne brodove. Jer o tome je ovdje riječ“, rekao je Milanović na svečanosti u vojarni „Admiral flote Sveto Letica-Barba“.

Govoreći o opremanju Hrvatske ratne mornarice, upozorio je na sporost realizacije ranije ugovorenih projekata. Kao primjer je naveo obalno-ophodne brodove te istaknuo da je gradnju broda „Omiš“ pratio još 2015., da je brod 2016. spušten u more, a zaplovio je 2019..

Prema Milanovićevim riječima, od pet obalno-ophodnih brodova, čija je gradnja ugovorena 2014. i 2015., do danas su izgrađena i uvedena u uporabu dva. „To je sve što je Hrvatska ratna mornarica dobila u zadnjih 11 godina. To je uopće deplasirano nazvati nedovoljnim i reći da je to premalo. To je ništa“, rekao je.

Milanović je pritom pozvao na realizaciju projekata predviđenih strateškim dokumentima te istaknuo da su oni usvojeni na najvišim razinama i da ih stoga treba shvatiti ozbiljno.

Uz to što radite na sebi, što se gradite i jačate svoje znanje, pamet, što imate osobne ambicije jer bez toga nema ništa ni u jednoj službi, posebno ne u vojnoj, želim da se oni koji odlučuju o novcu konačno odluče i da se krene u realizaciju barem nekih od ovih mnogo nabrojanih projekata, poručio je.

Istaknuo je i širu ulogu ratnih brodova, ocijenivši da oni nisu samo borbeno sredstvo nego i 'predstavnici države'.

„Brod je ambasador. Brod je satnija ambasadora. Brod je vidljiv. On predstavlja državu i svatko ga vidi i on je na moru skoro cijele godine. I on je dio našeg identiteta“, rekao je Milanović.

Poručio je da se razvoj HRM-a treba provoditi sustavno i u cijelosti. „Uđimo u jedan proces koji će biti cjelovit, smislen i doveden do kraja, jer tako ozbiljni rade“, rekao je.

Zapovjednik Hrvatske ratne mornarice kontraadmiral Damir Dojkić poručio je da je konačno "došlo vrijeme" ulaganja u Hrvatsku ratnu mornaricu te istaknuo da ranije najavljeni projekti modernizacije ne smiju ostati 'mrtvo slovo na papiru'.

Među prioritetima je izdvojio opremanje s dvije korvete, nabavu novog protubrodskog raketnog i radarskog sustava te modernizaciju i nabavu drugih plovila.

„Imamo plan koji ne trpi neodlučnost i odgode. Imamo jasan cilj i smjer za njegovo ostvarenje i, što je najvažnije, imamo obvezu prema prošlim, sadašnjim i budućim generacijama“, rekao je Dojkić.

Pozvao je na preuzimanje odgovornosti i osiguravanje resursa za realizaciju projekata.

„Svi zajedno preuzmimo odgovornost, osigurajmo resurse i započnimo realizaciju danas, jer Hrvatska ratna mornarica više nema vremena za čekanje“, poručio je zapovjednik HRM-a.

Dojkić je pripadnicima Hrvatske ratne mornarice zahvalio na 35 godina rada, odricanja te stjecanja novih znanja i vještina, istaknuvši da su nasljednici bogate hrvatske pomorske tradicije.

Hina

Predsjednik Zoran Milanović podržao je prosvjed protiv ilegalno odloženog opasnog otpada u Lici, poručivši da ga vidi kao poziv institucijama da brže i efikasnije počnu rješavati taj problem u Gospiću i drugim mjestima, ali i kao poziv da se utvrdi odgovornost svih koji su omogućili njegov uvoz i nezakonito odlaganje.

Očuvanje prirode i čovjekova okoliša, a time i zdravlja ljudi, jedna je od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, objavio je Milanović na Facebooku.

Ustvrdio je da svako javno okupljanje i mirni prosvjed kojemu je cilj očuvanje prirode, čovjekova okoliša i zdravlja ljudi treba podržati, pogotovo u situaciji kada su institucije države propustile to učiniti kao u slučaju nezakonitog odlaganja opasnog otpada u Gospiću.

"Samo zahvaljujući pojedincima i udrugama građana, koji su više od dvije godine upozoravali na problem, o tome se počelo ozbiljno raspravljati. Hrvatski građani, a pogotovo Gospićani i Ličani, stoga imaju pravo tražiti i dobiti odgovore koje do danas nisu dobili", napisao je u objavi. 

Za prosvjed u Zagrebu rekao je da ga vidi kao poziv hrvatskih ljudi upućen odgovornim institucijama da brže i efikasnije počnu rješavati problem opasnog otpada u Gospiću i drugim mjestima, ali i kao poziv da se utvrdi odgovornost sviju koji su omogućili uvoz i nezakonito odlaganje opasnog otpada.

"Prosvjed koji traži zaštitu prirode, čovjekova okoliša i zdravlja ljudi, kao i odgovornost za kršenje zakona ima moju podršku jer zapravo traži očuvanje vrednota hrvatskog ustavnog poretka čija je zaštita i moja dužnost", poručio je Milanović.

Prosvjed 'Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku' održat će se u subotu, 5. rujna u Zagrebu.

Hina

Ured predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića zaprimio je zahtjev predsjednika Republike Zorana Milanovića za sazivanjem izvanredne sjednice, potvrđeno je u utorak iz tog Ureda.

Jandroković će, poručuju iz Ureda, postupiti u skladu s Ustavom i saborskim Poslovnikom te u skladu s propisanim rokom.

Kažu kako se će o datumu održavanja sjednice izvijestiti naknadno.

S obzirom da je predsjednik Sabora danas zaprimio zahtjev predsjednika Republike, izvanredno zasjedanje Sabora morao bi sazvati najkasnije sredinom idućeg tjedna.

Naime, prema saborskom Poslovniku, kada ovlašteni predlagatelj podnese zahtjev, predsjednik Sabora dužan je sazvati sjednicu u roku od 8 dana od dana primitka zahtjeva.

Ne sazove li predsjednik Sabora izvanrednu sjednicu u tom roku na temelju valjano podnesenog zahtjeva, izvanredno zasjedanje sazvat će najmanje tri potpredsjednika Sabora, stoji u Poslovniku.

Zahtjev predsjednika Milanovića za izvanredno zasjedanje Sabora zbog opasnog otpada nezakonito odloženog na području Gospića sadrži dnevni red s četiri točke.

Prva je zaključak kojim bi Sabor obvezao Vladu na hitan početak trajne sanacije odlagališta te na stalni nadzor onečišćenja podzemnih voda i okoliša. Vlada bi o poduzetim mjerama i nalazima trebala izvijestiti Sabor u roku od 15 dana, a potom podnositi izvješća svakih 30 dana.

Druga točka je  zaključak kojim predsjednik traži da Vlada u roku od tri dana primi predstavnike građana i građanskih inicijativa te ih izvijesti o stanju i planiranim mjerama. Treća je  da se Vladu obveže da odmah, a najkasnije u roku od 15 dana, imenuje glavnog državnog inspektora Državnog inspektorata. 

Četvrta točka je  zaključak kojim se Državni inspektorat obvezuje da odmah započne nadzor svih odlagališta otpada u Hrvatskoj za koja postoje opravdane sumnje da sadrže opasan ili nezakonito odložen otpad. O rezultatima nadzora Inspektorat bi Hrvatskom saboru trebao podnijeti izvješće u roku od tri mjeseca.

Hina

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović poslat će u utorak Zahtjev za izvanredno zasjedanje Hrvatskog sabora zbog ekološke katastrofe u Lici. Predsjednik Milanović poslat će u utorak Zahtjev za izvanredno zasjedanje Hrvatskog sabora temeljem odredbe članka 79. stavka 2. Ustava RH, potvrdio je u ponedjeljak Hini Predsjednikov glasnogovornik Nikola Jelić.   

Prema Poslovniku Hrvatskoga sabora, nakon što Milanović, kao ovlašteni predlagatelj, podnese zahtjev, predsjednik Sabora Gordan Jandroković dužan je sazvati izvanrednu saborsku sjednicu u roku od osam dana od dana primitka zahtjeva.

Predsjednik Milanović na to se odlučio nakon što je danas u Gospiću propala sjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode. 

Lijeve oporbene stranke te predsjednica Drito ranije su zatražili od predsjednika Milanovića da iskoristi svoje ustavne ovlasti i sazove izvanrednu sjednicu Hrvatskoga sabora zbog problema ilegalnog odlaganja opasnog otpada.

Izvanredna sjednica hrvatskog parlamenta na zahtjev predsjednika Milanovića sazvana je i prije tri godine, od 21. do 23. srpnja 2023.,  a nakon molbe oporbenih stanaka. 

Milanović je tada kazao da zastupnicima „daje ključeve dvorane”, ali na sjednicu nije došao. 

Tada su na dnevnom redu bile dvije točke - zaključak kojim bi se Vladu obvezalo  da poduzme mjere za uredno funkcioniranje sudbene vlast, nakon višetjednog štrajka u pravosuđu, te zaključak kojim bi se Vladu obvezalo da utvrdi institucije i osobe odgovorne za financijsku štetu nanesenu HEP-u, u slučaju poznatom kao afera „plin za cent”.

Davor Marković i Nikol Zagorac / Hina

Predsjednik Republike Zoran Milanović u petak je zahvalio vatrogascima koji gase požar kod Omiša te svima koji rade na čuvanju požarišta, dodavši da protiv ovakvih požara nema prave preventive.

Izražavam poštovanje i zahvalnost onima koji su se borili protiv požara, to su prije svega vatrogasci ali i onima koji nisu vatrogasci, a bili su jučer i danas i bit će i u narednim satima i danima na osiguravanju i čuvanju požarišta'', rekao je predsjednik u izjavi medijima u Omišu.

Požar koji je u četvrtak navečer izbio u Lokvi Rogoznici, tijekom noći se proširio na Omiš zahvativši i područje iznad grada.

Imovina koja je nastradala u požaru je sporedna u odnosu na ljude koji su ''uhvaćeni na prepad'', dodao je Milanović.

''Došao sam s Hvara, tamo je jutros skoro kompletan akvatorij bio pod dimom. To je stvarno neviđeno i protiv toga i nema prave preventive'', kazao je.

Hina

Odnosi Hrvatske i Crne Gore su dobri, ali pitanje međudržavnih granica treba riješiti, rekao je u četvrtak u Donjoj Lastvi hrvatski predsjednik Zoran Milanović, dodavši da je pitanje vlasništva nad brodom „Jadran” banaliziranje odnosa dviju država. 

Privremeni režim razgraničenja između Hrvatske i Crne Gore potpisan je još u prosincu 2002. godine.

- To već funkcionira godinama, ali to je sad stvar snage i kredibiliteta crnogorskih vlasti da se to upije i da politički prođe neokrznuto jer će u Crnoj Gori uvijek biti optužbi da je netko izdao Prevlaku. Ali jasno je što je hrvatsko, a što crnogorsko. - rekao je Milanović.

Dodao je da mu je važno da u Crnoj Gori ima sugovornike, odnosno ljude s kojima može normalno razgovarati.

- To imamo s većinom država u regiji, ali nažalost ne sa svima. - rekao je predsjednik Milanović.

Odgovarajući na pitanje hoće li Hrvatska blokirati Crnu Goru na putu u EU, Milanović je odgovorio da je to pitanje za premijera Andreja Plenkovića. 

- On to mora reći. Nadam se da ima i neko rješenje. Da to nije samo instrument da se kaže Crnoj Gori 'vi ste još ovisni o nama'. Takvu vrstu razgovora ne trpim. Neke stvari će trebati rješavati, ali ne vidim ništa kao ozbiljnu prepreku. - istaknuo je Milanović.

Dodao je da je pitanje vlasništva nad školskim brodom „Jadran“ banaliziranje odnosa između dviju država. 

- Evo i ja se pridružujem tom zbornom pjevanju, to je hrvatsko, vratite nam to. Ali da je to baš i neka važna stvar, nije. – kazao je.

Milanović se u Donjoj Lastvi sastao s predstavnicima crnogorskih Hrvata i razgovarao o tome kako poboljšati njihov status. 

- Govorili smo o tome kako Hrvati kao lojalni, uklopljeni i samosvjesni građani Crne Gore doprinose odnosima dviju država koji su dobri. - rekao je Milanović.

Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Zvonimir Deković rekao je da je Milanović dobro informiran o svim problemima između dviju država, ali i onima koji se tiču hrvatske zajednice.

- Jedan od tih problema je bio i Dom kulture, koji je sad uknjižen na Republiku Hrvatsku. Problem su i izmjene i dopune zakona o manjinama. U odnosu na druge zajednice osjećamo se zakinuti. Uz to, ogromna kulturna baština čiji smo mi baštinici u javnom se prostoru deklarira kao nečija druga. U tome imamo podršku predsjednika, kao i svih drugih institucija. - izjavio je Deković.

Predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) i zastupnik u crnogorskom parlamentu Adrian Vuksanović istaknuo je da hrvatska zajednica u Crnoj Gori ima kvalitetnu i intezivnu suradnju sa svim hrvatskim institucijama.
- To je naša snaga jer iz tog zajedništva crpimo vitalitet za našu malobrojnu, ali značajnu zajednicu. U dobrom i kvalitetnom razgovoru predsjednika Milanovića smo detaljno upoznali sa situacijom u Crnoj Gori i težnjom Crne Gore da bude dio Europske unije, što je težnja i Hrvata u Crnoj Gori. - rekao je Vuksanović.

Dodao je da se Hrvati u dinamičnim okolnostima crnogorske politike dobro snalaze.

- Politička scena je dinamična. U Crnoj Gori je to još intenzivnije zbog njene same prirode i mozaičnosti. Težimo je učiniti skladnom, ali ima i onih političkih težnji koje žele nešto drugo. Ali ja vjerujem u europsku perspektivu Crne Gore. - poručio je Vuksanović.

Baldo Marunčić  / Hina 

Predsjednik Republike Zoran Milanović oduzeo je Branimiru Glavašu sedam odlikovanja, odluka je objavljena u Narodnim novinama, a uslijedila je nakon što je Visoki kazneni sud objavio presudu kojom je Glavaš u predmetu “garaža i selotejp” osuđen na sedam godina zatvora zbog ratnih zločina.

Glavašu se oduzimaju Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom, Red kneza Domagoja s ogrlicom, Red bana Jelačića, Red Ante Starčevića, Red hrvatskog trolista, Spomenica domovinskog rata i Spomenica domovinske zahvalnosti.

U odluci, koju je Milanović donio 18. lipnja na temelju Ustava te Zakona o odlikovanjima i priznanjima RH, navodi se da se odlikovanja oduzimaju na temelju presude Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske od 18. veljače.

Visoki kazneni sud 10. lipnja objavio je da je potvrdio presudu kojom je Glavaš osuđen na sedam godina zatvora jer, kao zapovjednik, nije spriječio, a dijelom je i izravno naredio ubijanje civila, njihovo nečovječno postupanje i protuzakonito zatvaranje, čime su prekršena pravila međunarodnog prava.

Sud je utvrdio da su optuženici, uz Glavaša njih još troje, od srpnja do prosinca 1991., tijekom obrane Osijeka, kao zapovjednici i pripadnici vojnih postrojbi sudjelovali u protupravnim postupanjima prema civilima, uglavnom srpske nacionalnosti. Prema obrazloženju suda, zločini su bili usmjereni na zastrašivanje, odmazdu i protupravnu represiju nad civilnim stanovništvom.

Glavašu je stavljeno na teret da je kao zapovjedno odgovorna osoba imao saznanja o nezakonitim postupanjima podređenih, uključujući nezakonita lišavanja slobode, zlostavljanja i ubojstva osječkih civila, ali nije poduzeo mjere da ih spriječi. Sud mu je, uz propuste u nadzoru i sprječavanju zločina, stavio na teret i izdavanje zapovijedi koje su dovele do teških kaznenih djela nad civilima.

U odnosu na ostale optuženike, sud je utvrdio da su izravno sudjelovali u fizičkim zlostavljanjima, mučenjima, ubojstvima civila i protuzakonitim lišavanjima slobode.

Odlikovanja mu je prvo oduzeo Josipović, a Milanović vratio

Sedam ratnih odlikovanja i čin general-bojnika Branimiru Glavašu 2010. godine prvo je oduzeo tadašnji predsjednik Ivo Josipović, a krajem svibnja 2021. Milanović mu je ratna odlikovanja vratio, što je Glavašev sin i odvjetnik Filip Glavaš tada pozdravio kao jedino razumno i logično rješenje u situaciji kada njegov otac više nema status osuđenika. 

Milanovićeva tadašnja odluka o prestanku važenja Josipovićeve odluke donesena je na prijedlog Državnog povjereništva za odlikovanja i priznanja RH i to na temelju dviju sudskih odluka, koje su predstavljale preokret u slučajevima 'selotejp' i 'garaža'. 

Riječ je o odluci Ustavnog suda od 12. siječnja 2015. godine kojom je ukinuta pravomoćna presuda Glavašu i ostalim okrivljenicima te o odluci Vrhovnog suda od 7. lipnja 2016. kojom je ukinuta prvostupanjska presuda u istom slučaju te je postupak vraćen na početak.

Milanović je tada izjavio kako je donošenje odluke o vraćanju državnih odlikovanja tražio sam Branimir Glavaš jer je formalno već pet godina neosuđena osoba. Naveo je i da će, bude li Glavaš ponovno pravomoćno osuđen, morati napraviti išto što je napravio bivši predsjednik Josipović kada je Glavašu oduzeo odlikovanja.

(Hina) 

Predsjednik RH Zoran Milanović rekao je u četvrtak da je Hrvatska atraktivna zemlja za ulaganja, u kojoj su nekretnine jako skupe te da je cijena nekretnina polako prešla granicu tolerancije i mogućega, a rast plaća to ne može pratiti. On je to ocijenio to jednom od posljedica hrvatskog članstva u EU-u. 

Smatra da članstvo u EU-u ne treba gledati kao ideološki projekt i propagandni uspjeh nego kao nešto što je izrazito stvar bilance za Hrvatsku tj. što je dala, a što dobila zauzvrat. 

- To treba cijelo vrijeme vagati i mjeriti. Ne trebamo se zanositi da smo ušli u nekakav fantastičan svijet cvjetnih aranžmana u kojem će biti samo bolje i bolje. - kazao je predsjednik Zoran Milanović.

DPJ

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović odbio je dati suglasnost predloženom izraelskom veleposlaniku Nissanu Amduru zbog "aktualne politike izraelske vlasti", objavio je Pantovčak u ponedjeljak.

Milanović je oštar kritičar izraelske kampanje u Pojasu Gaze koju je nazvao genocidom te američko-izraelskog napada na Iran.

"S obzirom na postupanje izraelske strane, Ured Predsjednika Republike potvrđuje kako predloženi veleposlanik Države Izrael nije dobio, niti će dobiti, suglasnost predsjednika Republike Zorana Milanovića, i to zbog politike aktualne izraelske vlasti", priopćio je Milanovićev ured.

Dodaje da je davanje suglasnosti za predložene veleposlanike suvereno pravo Hrvatske o kojem odlučuje predsjednik.

"Bilo kakvi javni ili politički pritisci, u ovom slučaju izraelske strane, neće promijeniti odluku Predsjednika Republike", istilče se u priopćenju.

Amdur, koji je u studenom odobren kao zamjena za sadašnjeg veleposlanika Garyja Korena, stići će u Hrvatsku krajem svibnja kao otpravnik poslova, za što nije potrebno odobrenje predsjednika, prenio je ranije u ponedjeljak Times of Israel, koji je Milanovića nazvao "protuizraelskim" političarom.

Izraelski portal Ynet piše da je riječ o prvom slučaju da je hrvatski predsjednik uskratio suglasnost stranom veleposlaniku što predstavlja "ozbiljno kršenje diplomatskog protokola".

Milanovićev ured ističe da dosad nije javno komentirao nijedan prijedlog neke države za imenovanja veleposlanika.

"Država Izrael je prekršila ovo nepisano pravilo te je objavila ime predloženog veleposlanika, iako isti nije dobio suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske", navodi se u priopćenju.

Izraelski veleposlanik Koren je početkom ožujka pozvan na razgovor na Pantovčak gdje je upozoren na "neprihvatljive i štetne izjave koje uznemiravaju javnost i nanose štetu Hrvatskoj", nakon što je u intervjuu Hini pozvao Zagreb na prekid diplomatskih odnosa s Teheranom i na provjeru osoblja iranskog veleposlanstva.

(Hina)