Prikazujem sadržaj po oznakama: zdravlje

Subota, 30 Ožujak 2024 15:41

STRES IMA NEGATIVAN UTJECAJ I NA IZGLED

U stanjima napetosti naš organizam pojačano proizvodi hormone koji stimuliraju rad lojnih žlijezdi, koje zatim proizvode više masti u koži. Nagomilavanje masti u koži vodi zatvaranju pora, pojavi akni i nečistoća. Istovremeno, stres usporava obnavljanje i regeneraciju kože – sposobnost kože da se sama zaliječi, a to u konačnici ovisi i o jačini našega imunološkog sustava-po nekim istraživanjima pada za čak 40 posto.

Kako su utvrdili stručnjaci iz kozmetičkih tvrtki, osobe koje su pod pojačanim ili stalnim stresom najvjerojatnije će imati suhu kožu, natečene i podbuhle vrećice ispod očiju i duboke, uglavnom tamne podočnjake. Oni tvrde da stres utječe na zdravlje crijeva, koje je izravno povezano sa zdravljem kože, kao i metaboličkim zdravljem, zdravljem mozga, ali i imunitetom.

“Na našu kožu i mozak utječu isti hormoni i neurotransmiteri, što znači da ovaj dvosmjerni put može prenijeti svaki stres koji doživljavamo u našu kožu, i obrnuto”, tvrde stručnjaci. “Kada se osjećamo pod stresom, naš simpatički živčani sustav pokreće kortizol, naš hormon stresa, koji se oslobađa u naše tijelo, što kasnije aktivira naše reakcije”, objašnjavaju.

Najbolji način da popravimo stanje kože nije odmah uporaba različitih krema i losiona, već dijagnoza uzroka stanja organizma, a time i našega izgleda

Neke male izmjene u svakodnevnom režimu njege kože mogu doprinijeti smanjivanju drastičnih posljedica stresa. Lice bi trebalo čistiti svakodnevno, i to preparatima koji su namijenjeni našem tipu kože, obavezno onim najblažim, sa što manje alkohola i agresivnih sastojaka. Tijekom dana obavezno je nanošenje hranljive kreme, s obaveznim zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Vrlo je važno provjeriti sastav preparata, stoga treba uzimati one koji sadrže antioksidanse, kako bismo kožu sačuvali od negativnog utjecaja slobodnih radikala, koji ubrzavaju propadanje kože i starenje.

Drugi način su korekcija i prilagođavanje ishrane, ali i svakodnevnog tempa života, smanjivanje obaveza, uvođenje različitih metoda relaksacije i obavezan san. Ishrana bogata omega-3 masnim kiselinama nahranit će našu kožu, kosu i nokte iznutra.

Nadalje, svježe voće i povrće osigurat će organizmu energiju potrebnu za borbu protiv posljedica stresa. Svakako ne smijemo zaboraviti i pravilo unošenja odgovarajuće količine vode u organizam, koja će ga hidrirati iznutra.

(Hina)

Objavljeno u ESPRESSO
Označeno u
Nedjelja, 03 Ožujak 2024 17:47

PUHAČKIM INSTRUMENTIMA DO BOLJEG ZDRAVLJA

Rijetki će se početi baviti glazbom zbog svoga fizičkog zdravlja, no stručnjaci tvrde da bi upravo to mogao biti razlog za odabir klarineta i trube kao instrumenata koji će ojačati respiratorne mišiće.

- Redovito sviranje puhačkog instrumenta može biti koristan dodatak liječenju plućne bolesti. - kaže Thomas Voshaar iz njemačkog Udruženja pneumoloških bolnica (VPK).

Razlog je tomu što glazbenik može proizvesti zvuk puhačkog instrumenta samo kad stvori dovoljan pritisak u dišnim putovima. A to je upravo ono što jača respiratorne mišiće.

Različite studije su pokazale da i djeca s astmom mogu poboljšati funkciju pluća redovitim sviranjem puhačkog instrumenta.

- Puhački instrumenti viših tonova poput klarineta, oboe i trube posebno su prikladni za to. - kaže pulmolog Thomas Voshaar.

Sviranje tih instrumenata zahtijeva posebno visok tlak zraka u dišnim putovima. S druge strane kod puhačkih instrumenata nižih tonova poput tube dovoljan je relativno nizak tlak zraka za sviranje. Zbog toga je i učinak treninga na pluća manje izražen.

Još jedno puhačko glazbalo može pomoći kod cistične fibroze – usna harmonika. Oni koji je sviraju dišu intenzivnije, što pomaže pri čišćenju sekreta u dišnim putovima oboljelih.

Tome pridonose i lagane vibracije koje se javljaju u tijelu za vrijeme muziciranja. Pneumolozi kažu da sviranje harmonike u osoba koje boluju od cistične fibroze može imati sličan učinak kao sportska terapija.

Glavno obilježje cistične fibroze je stvaranje gustoga, ljepljivog sekreta na svim mjestima na kojima postoje žlijezde s vanjskim izlučivanjem, a to je najviše izraženo u dišnim putovima, gušterači, crijevu, žučnom sustavu, reproduktivnom sustavu i znojnim žlijezdama.

(Hina)

Objavljeno u ESPRESSO

Cjelodnevno sjedenje najštetnije je za zdravlje kardiovaskularnog sustava, za indeks tjelesne mase (BMI) i opseg struka, za razinu kolesterola i glikirani hemoglobin (GHB), koji je marker za dijabetes tipa 2. Sjedilački način života ubojica je našeg srca i zdravlja, a s druge strane samo nekoliko minuta tjelesne aktivnosti dnevno pridonosi smanjenju rizika od razvoja srčanih bolesti i moždanog udara, manjoj razini kolesterola i pomaže u održanju zdrave tjelesne težine.

Koliko god malene bile promjene u načinu vašeg života u ovom smislu, one imaju pozitivan učinak na zdravlje srca, a u konačnici je važan i intenzitet kretanja.

Najkorisnijim se pokazalo sjedenje zamijeniti tjelesnom aktivnošću umjerenog do snažnog intenziteta, poput trčanja, brzog hodanja ili penjanja uz stepenice, odnosno bilo kojom aktivnošću koja bi ubrzala broj otkucaja srca i natjerala vas da brže dišete, čak i na minutu ili dvije.

Rezultati studije, objavljeni u časopisu European Heart Journal, pokazuju korist za zdravlje i kada samo 4 do 12 minuta dnevno sjedilački načini života pretvorimo u isto toliko minuta tjelesne aktivnosti umjerenog do snažnog intenziteta. Naravno, preporučuje se da to bude i više. I razina šećera u krvi se smanjila kada su sudionici ispitivanja u studiji provodili više vremena vježbajući, stojeći ili spavajući u odnosu na sjedenje.

Kao primjere umjerene tjelesne aktivnosti autori su naveli vrlo brzo hodanje (6 km/h ili brže), intenzivno čišćenje stana, poput pranja prozora, vožnju bicikla ili igranje badmintona. Ako radni stol na poslu zamijenimo visokim stolom za kojim ćemo raditi i stajati samo nekoliko sati dnevno, učinili smo dobro za svoj krvožilni sustav.
Istraživači su podsjetili da su danas u svijetu srčane i kardiovaskularne bolesti ubojica broj jedan. Svake godine srčani i moždani udari i ostale kardiovaskularne bolesti odnesu gotovo 18 milijuna života

Premda neki ljudi imaju genetske predispozicije za bolesti srca i krvožilnog sustava, moderan način života u cijelome svijetu ni u kojem slučaju ne olakšava posao našem srcu, a tjelesna neaktivnost, loša prehrana, pušenje i konzumacija alkohola golemi su čimbenici rizika.

Zdrava prehrana, prestanak pušenja i ograničen unos alkohola navečer dobar su početak za zdraviji organizam, no većina ljudi ne uspijeva izbjeći svakodnevno dulje putovanje do ureda i mentalno naporan posao na kojemu će veći dio dana provesti u sjedećem položaju.

Da bi bolje razumjeli odnos između različitih vrsta kretanja, istraživači su kombinirali podatke iz šest studija provedenih na više od 15.000 sudionika, što im je dalo uvid u različit utjecaj sjedilačkog načina života, stajanja, lagane i umjereno snažne tjelesne aktivnosti i sna na zdravlje srca. Svi su ispitanici za vrijeme studije nosili gadgete za mjerenje razine aktivnosti 24 sata dnevno. Rezultati kažu da se najkorisnijom pokazala umjerena do energična tjelovježba, potom lagana tjelesna aktivnost, a nakon toga spavanje ili stajanje.

Studija je otkrila i da je zamjena 30-minutnog sjedenja dnevno s 30-minutnom umjerenom do snažnom tjelesnom aktivnošću imala najveći učinak na ljude s nižom tjelesnom masom. Istraživanje je pokazalo da poboljšanje ovakve statistike ne zahtijeva velike promjene.
Izračun je pokazao da 54-godišnja žena s prosječnim indeksom tjelesne mase od 26,5, koja dnevno zamijeni 30 minuta sjedenja umjerenom ili intenzivnom tjelovježbom, uspijeva prosječno smanjiti BMI za 2,7 posto. Ako tih pola sata iskoristite za brzu šetnju koja ubrzava puls, opseg struka mogao bi vam se smanjiti za 2,5 centimetra, a GHB pasti za oko 3,6 posto. Zamijenimo li dio vremena provedenog u spavanju, stajanju ili sjedenju laganom do umjereno intenzivnom tjelesnom aktivnošću to će se pozitivno odraziti i na naš krvožilni sustav.

Hina i JP

Objavljeno u ESPRESSO

Što je zajedničko radiču, grejpu i prokulicama? Sadrže tvari koje na našem jeziku detektiraju receptori za gorak okus. To su zdrave namirnice, pa i ako nam gorka hrana nije po volji bilo bi dobro povremeno je uključiti u prehranu.

Od pet različitih vrsta okusa, slatkoga, slanog, kiselog, gorkog i umamija, gorak okus bez sumnje nije najomiljeniji. Smatrate li gorčinu nečim što biste trebali izbjegavati, propuštate i okusne i prehrambene dobrobiti mnogih namirnica.

Gorka hrana može imati oštar, nerijetko i opor okus. Neka gorka hrana suptilnijeg je okusa, a u mnogim takvim namirnicama nalazimo i elemente slatkoće ili kiselosti.

Nutricionisti smatraju da je zajedničko svojstvo gorke hrane njezina dobrobit za crijeva i probavu.

Gorka hrana potiče rad probavnog sustava, smanjuje apetit i oslobađa probavne sokove u gušterači. Stoga može biti korisno popiti neki gorki napitak prije jela ili dodati gorku hranu u svoj obrok ili u predjelo.

Zbog čega tako puno ljudi ne voli gorku hranu?

"To nam je urođeno jer gorak okus najčešće signalizira da bi nešto moglo biti otrovno", pojasnila je Christina Esser, predavačica na njemačkom Sveučilištu za prevenciju i zdravstveni menadžment.

Brojne biljke proizvode gorke tvari upravo zato da bi se zaštitile od predatora.

No na gorak okus možete se naviknuti. To objašnjava zašto neki ljudi ne uživaju u prvome gutljaju nezašećerene kave ili zbog čega mnoga djeca mrze prokulice.

Što čini gorku hranu tako zdravom?

Gorke tvari pospješuju rad probave, pojasnili su iz Njemačke organizacije za pomoć dijabetičarima. One pospješuju proizvodnju želučane kiseline i žuči, što olakšava probavu masne hrane.

Gorka hrana istodobno smanjuje osjećaj gladi i želju za slatkim, a to je prednost za osobe s dijabetesom ili prekomjernom tjelesnom težinom, ali i za sve ostale.

Esser ističe da gorke tvari imaju protuupalni učinak i mogu smanjiti rizik od razvoja srčanih bolesti.

Želite li u prehranu unijeti više gorkih tvari, najbolje je da to činite korak po korak. Najprije možete kombinirati gorke i slatke komponente.

Salata puterica i gorki radič pomiješani s bobicama nara i slano-slatkim preljevom ukusan su početak, savjetuje Christina Esser.

Mogu li gorke tvari biti štetne?

U nekim slučajevima da. Savjetuje se oprez, primjerice, ako su tikvice, krastavac ili bundeva gorkoga okusa, upozoravaju iz Njemačke organizacije za pomoć dijabetičarima.

Ovo povrće ne bi smjelo imati gorak okus, a ako se to ipak dogodi, znači da sadrže neželjene, toksične tvari. U tom biste slučaju takvo povrće trebali baciti.

Konzumirate li grejp ili pijete sok od grejpa imajte na umu da to voće može umanjiti ili pojačati djelovanje lijekova koje uzimate.

To se, primjerice odnosi na lijekove za sniženje kolesterola ili lijekove za liječenje kardiovaskularnih bolesti.

Jesu li za vas opcija i suplementi s gorkim tvarima?

Neki dodaci prehrani temelje se na ekstraktima biljaka koje sadrže gorke tvari.

Primjerice, možete nabaviti kapsule s ekstraktom artičoke. Stručnjakinja za prehranu Astrid Tombek kaže da biste se ipak trebali odlučiti za svježe povrće, umjesto za kapi, kapsule ili tablete.

Povrće je jeftinije, ukusnije i bolje zbog ostalih zdravih sastojaka koje sadrži.

Još jedna stvar koju treba imati na umu - kod dodataka prehrani može doći do predoziranja.

Konzumirate li umjesto suplemenata prirodne gorke tvari iz povrća, začinskog bilja ili salata, to se neće dogoditi jer nam u nekom trenutku gorak okus postane preintenzivan.

Gorak okus imaju brokula, prokulice, kupus, cvjetača, korijander, čaj i listovi maslačka, divlje šparoge, crna čokolada, kelj, rukola, raštika, radič, 'mišancija', jabučni ocat, zeleni čaj...

Je li gorka hrana bogata nutrijentima?

Gorko zeleno povrće poput rukole, kelja i brokule bogato je vitaminima, mineralima, antioksidansima i korisnim biljnim komponentama poput vitamina A,C i E kao i kalcija, kalija i magnezija.

U usporedbi sa špinatom, maslačak koji je gorkog okusa ima 8 puta više antioksidansa, triput više vitamina A, pet puta više vitamina E i dvostruko više kalcija.

(Hina)

Objavljeno u ESPRESSO

Stigli su prvi hladniji dani i mnogi ljudi već pomalo šmrcaju i kišu. Ako "uhvatite" prehladu ili gripu vjerojatno ćete potražiti odgovarajući lijek.

Agencija dpa pitala je znanstvenike u kojoj su mjeri poznati kućni "lijekovi" djelotvorni u liječenju prehlade i gripe.

Lijek: Ublažavanje upaljenog grla grgljanjem
Učinkovitost: Djelotvorno

Grgljanje slane otopine ili biljnih čajeva vlaži sluznicu, ali samo površinski. "Upala dubljeg dijela sluznice grla ostaje netaknuta", tvrdi njemački zdravstveni fond SGesundheitswissen. Nema dovoljno znanstvenih dokaza o tomu da grgljanje pomaže u liječenju upale grla.

No može smanjiti bol. Studije pokazuju da slana otopina u spreju pridonosi poboljšanju bolne virusne upale grla, podaci su njemačkoga državnog Centra za zdravstveno obrazovanje (BZgA).

Lijek: Inhaliranje vodene pare za pročišćenje sinusa
Učinkovitost: Nejasna

Kad su prehlađeni mnogi ljudi nagnu glavu nad posudom s vrelom vodom, što je često djelotvorno. Udisanje pare pomaže prirodnom čišćenju sluznice, a topla je para vlaži, objašnjava njemačka zdravstvena zaklada.

Studije pokazuju da, iako se simptomi znatno ne poboljšavaju, udisanje vruće pare bez sumnje ne pogoršava prehladu, tvrdi centar za istraživanje Cochrane.

Kanite li isprobati ovakvu vrstu kućnog liječenja, udišite paru na otprilike 38 do 42 stupnjeva Celzijevih, savjetuje BZgA.

Lijek: Vruća limunada za liječenje prehlade
Učinkovitost: U određenim slučajevima

Svjež limun sadrži vitamin C, koji je potreban vašem imunosnom sustavu, tvrdi BZga. No savjetuje se da se sok limuna samo pomiješa s malo toplijom vodom jer će se u protivnom uništiti vitamin, prilično osjetljiv na vruću vodu.

"Učinkovitost ovoga kućnog lijeka za prehladu još nije potvrđena", tvrdi njemački BZgA.

Lijek: Pileća juha
Učinkovitost: Djeluje

Kad su bolesni mnogi ljudi konzumiraju pileću juhu, što dokazano djeluje. Konzumiranje tople ili vruće pileće juhe proširuje krvne žile i poboljšava protok krvi prema tkivu, pojasnili su iz njemačke zdravstvene zaklade.

"Općenito, tople tekućine oslobađaju sekret i pomažu mu da se bolje drenira". Usto, prema istraživanju Sveučilišta u Nebraski, pileća juha organizmu pruža ključne nutrijente i ima protuupalan učinak.

Lijek: Poticanje rada imunosnog sustava đumbirom
Učinak: Djeluje

Đumbir potiče rad imunosnog sustava jer već manje količine potiču bijele krvne stanice na stanje pripravnosti, pokazala je studija Sveučilišta u Leibnizu.

Đumbir sadrži mnoge medicinski učinkovite sastojke, tvrdi Roman Huber, ravnatelj Sveučilišnog centra za naturopatiju u Freiburgu. Prema BZgA, sadrži supstance koje imaju protuupalni učinak i štite tjelesne stanice.

(Hina)

Objavljeno u ESPRESSO

Određene bolesti koje se prenose sa životinja na ljude mogle bi ubiti 12 puta više ljudi 2050. godine nego 2020. godine, tvrde znanstvenici.

Stručnjaci iz američke biotehnološke tvrtke Ginkgo Bioworks pozvali su na "hitnu akciju" za smanjivanje rizika za globalno javno zdravlje. Epidemije uzrokovane zoonotskim bolestima mogle bi biti češće u budućnosti zbog klimatskih promjena i krčenja šuma, upozorili su.

Analiza je promatrala povijesne trendove za četiri određena virusna patogena. Radilo se o filovirusima, koji uključuju virus ebole i virus Marburg, SARS Coronavirus 1, virus Nipah i virus machupo, koji uzrokuje bolivijsku hemoragičnu groznicu.

Studija nije uključila covid-19, koji je izazvao globalnu pandemiju 2020. godine i vjerojatno potječe od šišmiša.

Znanstvenici su pregledali više od 3150 izbijanja između 1963. i 2019., identificirajući 75 prijenosa sa životinja na ljude u 24 zemlje.

Baza podataka pokrivala je epidemije o kojima je izvijestila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), izbijanja koja su se dogodila od 1963. godine i koja su ubila 50 ili više ljudi te povijesno značajne događaje uključujući pandemije gripe 1918. i 1957. godine.

Događaji su prouzročili 17.232 smrti, od kojih je 15.771 uzrokovano filovirusima i uglavnom se dogodilo u Africi.

Znanstvenici su rekli da su se epidemije povećavale za gotovo 5 posto svake godine između 1963. i 2019., a smrtnost je porasla za 9 posto.

"Ako se ove godišnje stope porasta nastave, očekujemo da će analizirani patogeni uzrokovati četiri puta veći broj prijenosa i 12 puta veći broj smrtnih slučajeva 2050. nego 2020.", dodali su.

Oni su također sugerirali da su brojke vjerojatno podcijenjene zbog strogih kriterija uključivanja patogena u analizu i isključivanja covida-19.

Rekli su da procjena dokaza sugerira da nedavne epidemije izazvane prelijevanjem zoonoza "nisu aberacija ili slučajnost" već slijede "višedesetljetni trend u kojem su epidemije izazvane prelijevanjem postale veće i učestalije".

Tim je dodao da je "potrebna hitna akcija za rješavanje velikog i rastućeg rizika za globalno zdravlje" na temelju povijesnih trendova.

Nalazi studije objavljeni su u časopisu BMJ Global Health.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Broj ljudi starijih od 65 godina koji koriste marihuanu povećao se zadnjih godina, čak udvostručio od 2015. do 2018., po CNN-u. No, nova istraživanja pokazala su da stariji ljudi koji uživaju marihuanu imaju veći rizik od srčanog i moždanog udara od onih koji se njome ne koriste te od zatajivanja srca ako je uzimaju svakodnevno.

Dva istraživanja prezentirana na skupu Američkog udruženja za srce u Philadelphiji. Oba istraživanja nisu uključila korisnike marihuane koji puše duhan.

Američko udruženje za srce (AHA) preporuča da se ne puši duhan ni marihuana zbog potencijalno štetnih posljedica za srce, pluća i krvne žile.

- Nova istraživanja o korištenju marihuane pokazuju da pušenje i inhaliranje marihuane povećava koncentracije karboksihemoglobina (stabilni kompleks CO i hemoglobina) i katrana kao kod uvlačenja duhanskog dima, a oba su povezana s bolestima srčanog mišića, boli u prsima, poremećajima srčanog ritma, srčanim udarima i drugim ozbiljnim stanjima. - rekao je Robert Page, profesor Farmaceutskog fakulteta Skaggs Sveučilišta u Coloradu.

Jedno od istraživanja predstavljenih pokazalo je da često korištenje marihuane ima negativne posljedice za ljude s kroničnim bolestima poput visokog krvnog tlaka, kolesterola i dijabetesa. Ljudi koji uzimaju marihuanu imaju 20 posto veći rizik od srčanog i moždanog udara kada završe u bolnici.

Kratkoročno, pušenje marihuane snižava krvni tlak, što može dovesti do moždanog udara ako padne previše. Dugoročno uživanje marihuane može dovesti do povećanja krvnog tlaka, što može izazvati kardiovaskularne probleme.

Drugo istraživanje pokazalo je da ljudi koji svakodnevno koriste marihuanu imaju veću vjerojatnost od zatajivanja srca.

(Hina)

Objavljeno u ESPRESSO

U proteklih 17 godina u Hrvatskoj je za dva grama smanjen prosječni dnevni unos kuhinjske soli po stanovniku, podaci su Hrvatskog društva za hipertenziju koje ovaj uspjeh najviše pripisuje značajno manjem udjelu soli u većini pekarskih proizvoda, ali i u nekim industrijama mesa.

Prvi rezultati znanstvene studije EHUH 2 pokazuju da je ovo smanjivanje dnevnog unosa soli dovelo do prosječno nižih vrijednosti krvnog tlaka, a prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo došlo je i do pada kardiovaskularnog mortaliteta.

- Snižavanje tlaka povezano je sa sedam posto manje smrti od koronarne bolesti i deset posto manje smrti od moždanog udara. - istaknuo je za Hinu predsjednik Hrvatskog društva za hipertenziju, akademik Bojan Jelaković, a sol, kaže, nije samo čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti, već i za dijabetes, pretilost, osteoporozu, bubrežne kamence, povezana je i s rizikom moždanog udara, s karcinomima, želuca i ždrijela.

Stoga su i borbu za smanjivanjem soli u prehrani u Hrvatskoj ligi za hipertenziju uvrstili u jedan od najvažnijih čimbenika u lovu na tihog ubojicu. Borba protiv smanjivanja prekomjernog unosa soli u Hrvatskoj je počela 2006. kada je Hrvatsko društvo za hipertenziju donijelo deklaraciju o zdravstvenoj važnosti smanjivanja unosa kuhinjske soli.

Mjerenja su odmah pokazala previsoku konzumaciju kuhinjske soli u Hrvatskoj koja u prosjeku dnevno iznosi 11,5 grama, odnosno 13 grama kod muškaraca i oko 10,5 grama kod žena.

- To je jako puno, jer je samo dva grama soli dnevno dovoljno za normalan život, a unos od pet grama preporuka je Svjetske zdravstvene organizacije. - ističe Jelaković.

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) tih je godina počela određivati i udio soli u kruhu koji je u većini pekarskih proizvoda bio između katastrofalnih 2 i 2,5 posto, a riječ je o hrani koja je najpristupačnija i najviše se konzumira. Posebno je bio važan potez Ministarstva poljoprivrede koje je 2016. donijelo pravilnik da kuhinjske soli u pekarskim proizvodima ne smije biti više od 1,4 posto. Do sada se najviše i uspjelo djelovati na pekare, puno manje, ili nikako na proizvođače mesnih prerađevina, osim svijetlih primjera i sireva. Tako danas Dubravica, Pan Pek ili Klara na svojim proizvodima imaju deklaraciju o 1,4, ili 1,3 posto natrijeva klorida.

Konačno i HAPIH je utvrdio da je danas prosječno 22 posto manje natrijeva klorida u pekarskim proizvodima u odnosu na 2006. U mesnoj industriji izdvaja se PIK Vrbovec koji je smanjio sol u svojim prerađevinama prosječno za 25 posto.

- To je veliki uspjeh. Određivanjem natrija u 24-satnom urinu otkrili smo da je na prosječno konzumacija natrijeva klorida pala za otprilike dva grama, u odnosu na 2006. godinu. - ističe Jelaković.

Rezultat je sniženi prosječni tlak, unatoč tome što nam je populacija sve starija i deblja. Krvni tlak ipak je pao.

Isto tako zadnje izvješće Državnog zavoda za statistiku i HZJZ-a prati trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti i od moždanog udara, što se jednim dijelom sigurno može pripisati manjoj konzumaciji natrijeva klorida.

Plan je nastaviti dalje sa simptomatskim poboljšanjem, kaže Jelaković te se pita gdje je u svemu tome Ministarstvo zdravstva koje se nije uključilo u izradu novog strateškog plana za hipertenziju i sol, a riječ je o ključnim zdravstvenim pitanjima koja su u fokusu Svjetske zdravstvene organizacije.

Tako se otvara i pitanje popularizacije i snižavanja cijene tzv. zamjenske soli, koja sadrži i udio kalijeva klorida, a Europsko društvo za hipertenziju spominje je u svojim zadnjim smjernicama.

Navodno se nalazi na policama trgovačkih lanaca, a proizvodi je i Paška solana, no nije je lako pronaći u zagrebačkim trgovinama. Na ambalaži bi trebalo pisati "zdrava sol s manje natrijeva klorida", a problem je s tom soli što je višestruko skuplja od obične kuhinjske soli. Jelaković poručuje da bi tu bi država trebala uskočiti s poreznim olakšicama ili na druge načine kako bi ta "zdrava sol" bila pristupačnija. Osim toga, moglo bi se i porezno više opteretiti pekarnice koje imaju u proizvodima previsok udio soli.

U Hrvatskoj ligi za hipertenziju bili bi zadovoljni ako bi za deset godina prosječna konzumacija natrijeva klorida u Hrvatskoj pala na osam grama dnevno, no za zdravije prehrambene navike, kažu, presudna je uloga države i vlade, kao i stroža regulacija prehrane u školama i vrtićima.

Oporezivanje nezdrave i porezne olakšice za zdravu hranu multisektorsko je pitanje oko kojega bi se morali okupiti ministarstva financija, gospodarstva, poljoprivrede i zdravstva.

Građani pak moraju početi čitati "mikroskopske" deklaracije kako bi vidjeli koliko ima soli u gotovim proizvodima.

Poželjno bi bilo manje jesti gotovu hranu, više kuhati koristeći alternative natrijevu klloridu, poput sušenih mirodija, češnjaka i peršina i bosiljka.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Prekomjerna upotreba mobitela izaziva ovisnost i ostavlja tragove na dječjoj psihi, djeca s njima odlaze na spavanje, bude se, jedu, igraju, uče, a posljedice su porast broja djece s mentalnim poremećajima i nasilja među vršnjacima, pretilost te digitalna demencija, upozoravaju stručnjaci.

- Brojna istraživanja u svijetu i Hrvatskoj ukazuju na porast rizika za mentalno zdravlje, osobito u adolescentnoj dobi, ali to se sve više spušta u nižu dob. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) jedan od sedam adolescenata u dobi od 10 do 19 godina ima neke teškoće mentalnog zdravlja, a u Hrvatskoj je to više od 11 posto. - kaže ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko - dalmatinske županije Željka Karin.

- Zdravstvena slika školske djece i mladih pokazala je da više od 49 tisuća djevojčica i dječaka u Hrvatskoj ima neki mentalni poremećaja kao i da je veća učestalost kod dječaka nego djevojčica. Zbog sve veće uporabe mobitela, ne samo kod djece već i kod roditelja, nužno je jačati svijest o tome koliko je važno da se mobiteli ne koriste u kućnoj i obiteljskoj atmosferi, a ponajmanje u školi. - kazala je Karin.

Psihijatar Željko Ključević upozorio je na korištenje mobitela tijekom školske nastave i velikog odmora. Djeca su manje fokusirana na nastavni proces, izostaje socijalizacija, dolazi do cyberbullynga, anksioznosti, poremećaja hranjenja, javlja se iskrivljena slika o sebi a tu je i neovlašteno fotografiranje učitelja. Dostupne su društvene mreže i neprimjereni sadržaji, pa se javlja se nasilje, samoozljeđivanje i slično.

Naročito treba, kaže, Ključević, zabrinjavati pojava digitalne demencije. Riječ je nizu simptoma i znakova koji utječu na smanjenje kognitivne funkcije i slični su onima u demenciji, a javljaju se uslijed pretjeranog i neadekvatnog korištenja digitalnih tehnologija poput mobitela, tableta i računala.

Prema podacima Plavog telefona, djeca pomoću svojih mobitela snimaju doslovno sve, pa i ono što ne bi smjeli, a snimke često koriste za izrugivanje svojih prijatelja i školskih kolega, te za objavu na društvenim mrežama. Također, za 50 posto je poraslo pretraživanje podataka o suicidu i samoozljeđivanju kod djece i adolescenata.

- Treba vratiti interes društva za prevenciju, razvijati mrežu suradnje među institucijama, udrugama i pojedincima, usvojiti i primijeniti primjere dobre prakse, te da roditelji uz obrazovni sustav imaju ključnu ulogu. - drži Ključević.

S problematikom korištenja mobitela kod djece već se deset godina bavi pedagoginja u Osnovnoj školi Lokve - Gripe Agnes Jelačić koja navodi da 40 posto učenika sedmih i osmih razreda ide spavati nakon 23 sata jer vrijeme provode na mobitelima, zbog čega ujutro na nastavu dolaze pospani.

- Dijete koje uči s mobitelom, pa mu stalno stižu poruke, ne može biti koncentrirano na učenje niti može održati fokusiranost. To su faktori koji utječu na njihovu uspješnost i učenje. Ne možemo reći da je to kod svih niti su sva djeca ovisna o mobitelu, ali primjećujemo da ih je sve više koji imaju strah da će mobitel izgubiti i završiti u kazni a to je ono što zabrinjava. - rekla je Jelačić.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Petak, 27 Listopad 2023 21:43

BRIGA O STOPALIMA JE IZNIMNO VAŽNA

O stopalima najčešće brinemo tek ako nešto pođe po zlu. I pedikuru uglavnom zakazujemo samo tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci kada će biti izložena pogledima u otvorenim sandalama i natikačama. A stopala su izložena udarcima svakodnevno; čak i mali problemi mogu postati veliki ako se ignoriraju.

Stopala bismo svakodnevno trebali brižno pregledati, posebno ljeti kada je rizik od ozljeda najviši. Dakle, pregledajte imate li žuljeva, posjekotina, uboda, upaljenih ranica, imate li možda kakav oštri komadić koji se je zabio, je li se nešto zavuklo pod kožicu nožnih prstiju, je li negdje koža upaljena, vruća, promijenjenog mirisa, postoji li osip.

Posebnu pažnju obratite na područje među prstima gdje je česta pojava gljivica, a uočite li tegobe koje ne možete sami riješiti čišćenjem ranice, dezinficiranjem ili flasterom, potražite mišljenje liječnika. ili ljekarnika.

Ako ste se oznojili hodajući oznojila su se i vaša stopala. Nastanu li pritom pukotinice na koži stopala ili među prstima, a zarobljene u zatvorenoj obući, one postaju toplo i vlažno stanište koje je idealno za naseljavanje gljivica. To može dovesti do zdravstvenih tegoba poput atletskog stopala. Stoga stopala treba pažljivo oprati u ne previše vrućoj vodi, a pritom ne zaboravite istrljati područja između prstiju. Naime, stopala nije dobro predugo namakati, jer u protivnom koža može postati suha, a to će dovesti do pucanja i nastanka ranica, čak i infekcija.

Nakon pranja stopala treba dobro osušiti, posebno među prstima. Nemojte ostavljati stopala da se sama suše. Pranje možete zaokružiti posipajući ih puderom, odnosno talkom kako biste osigurali da ostanu suha.

Ako već imate atletsko stopalo, ili neku drugu infekciju, pitajte za savjet ljekarnika o preparatima koji mogu pomoći ublažiti svrbež.

Losioni, kreme, balzami… Odaberite najbolji proizvod za vaša stopala te ga nanesite u tankom sloju, masirajući ih od vrha palca do gležnja.

Provjerite jeste li preparat dobro utrljali, ali ne mažite područja između prstiju, jer ona moraju ostati suha.

Nokte na nožnim prstima (posebno palcima) treba rezati ravno, kako bi se izbjeglo bolno urastanje nokta. Uglove možete zaobliti rašpicom, no nemojte ih nikako odrezati. Urasli nokat može vam stvoriti velike neugodnosti, to se mjesto može upaliti i inficirati, zagnojiti te je nerijetko potreban i kirurški zahvat.

Za rezanje noktiju koristite snažnu i veću grickalicu koja bi trebala biti oštra kako bi se spriječilo da nokti pucaju i lome se pri rezanju. Najčešće je dovoljno da se nokti režu svakih šest do osam tjedana, rijetko je potrebno češće.

Ako je riječ o zadebljanju kože (natisku) koje vas ne boli, niti vam stvara tegobe, možete si pomoći na način da stopala namačete nekoliko minuta u toploj slanoj vodi, a potom možete posebnim kamenom ili rašpicom ukloniti zadebljanje. No, ako vam to područje izaziva bol ili nelagodu, ako pritom i pecka, svakako se javite dermatologu koji će vas, po dogovoru, uputiti pedikeru.

Ljeto je bilo idealno vrijeme i za prevenciju natisaka jer njihovo nastajanje u velikoj mjeri ovisi o uskoj obući koja stišće i žulja stopala. Vrijeme je da ih oslobodite i oporavite, ako je još uvijek moguće - u moru.

Kako biste osigurali pravilnu cirkulaciju u stopalima i nožnim prstima, uvedite mali trening – nekoliko puta dnevno u trajanju od pet minuta mičite nožnim prstima, širite ih, kvrčite i opuštajte… To možete povremeno činiti dok se sunčate, čitate knjigu ili gledate omiljeni film. Vrtite stopala i u gležnjevima, to će još više pomoći.

I ne zaboravite brigu o ovom važnom, a najčešće zanemarenom dijelu tijela svakoga dana!

(Hina)

Objavljeno u ESPRESSO
Stranica 1 od 2