Prikazujem sadržaj po oznakama: zakon

U subotu, 30. srpnja, na snagu stupa Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojim se uvode značajne novosti u zakonsku regulativu na području sigurnosti prometa na cestama.

Po prvi se puta zakonski regulira sudjelovanje u prometu električnih romobila, električnih monocikli, segwaya i sl. koji se svrstavaju u posebnu kategoriju vozila, za koju je uveden i zajednički izraz - osobno prijevozno sredstvo.

Osobno prijevozno sredstvo je vozilo koje nije razvrstano niti u jednu kategoriju vozila sukladno posebnim propisima, bez sjedećeg je mjesta, a čiji radni obujam motora nije veći od 25 cm³ ili čija trajna snaga elektromotora nije jača od 0,6 kW i koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 25 km/h, odnosno čija najveća konstrukcijska brzina ne prelazi 25 km/h (vozilo koje se može samo uravnotežiti, monocikl s motornim ili električnim pogonom, romobil s motornim ili električnim pogonom i sl.).

Zbog ovakvog definiranja navedenih prijevoznih sredstava i uvođenja novog izraza, prilagođene su i ostale odredbe Zakona koje se odnose na njihovo sigurno sudjelovanje u prometu. Novi Zakon propisuje pravo i način korištenja površina po kojima se mogu kretati te uvjete koje moraju ispunjavati vozila i njihovi vozači prilikom sudjelovanja u prometu.

Također, vozači osobnog prijevoznog sredstva, kao i vozači bicikala, sukladno novom Zakonu, ne smiju  upravljati vozilom koristeći slušalice na ili u oba uha, čime bi se umanjila mogućnost reagiranja i sigurnog upravljanja vozilom. U slučaju kršenja propisane obveze, propisana je sankcija, odnosno novčana kazna u iznosu od 300 kuna.

Novim Zakonom, dodatno se propisuju površine kojima je vozač dužan prilagoditi brzinu kretanja vozila. Tako su u Zakon uvedene tzv. „druge površine“, kako bi regulativa i u tom dijelu bila primjenjiva i na nove kategorije vozila, odnosno na osobna prijevozna sredstva.

Uz to, vozačima B kategorije novi Zakon omogućuje upravljanje motornim triciklima na području Hrvatske, uz ispunjavanje određenih uvjeta.

JP

Objavljeno u GLOBAL
Označeno u

Ustavni sud BiH stavio je izvan snage odluku kojom su vlasti Republike Srpske pokušale blokirati provedbu zakona o zabrani nijekanja ratnih zločina, potvrdio je u petak potpredsjednik tog suda Mirsad Ćeman nakon sjednice održane u Brčkom.

Bivši visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko je na samom kraju svog mandata u srpnju 2021. godine temeljem svojih ovlasti nametnuo izmjene postojećeg Kaznenog zakona BiH kojima je kaznenim djelom postalo nijekanje ratnih zločina potvrđenih odlukama domaćih ili međunarodnih sudova. Za počinjenje takvih kaznenih djela ovim izmjenama je zapriječena kazna do pet godina zatvora. Do sada u BiH nitko nije osuđen po toj osnovi no znatno je smanjen broj slučajeva u kojima institucije ili pojedinci dovode u pitanje sudske presude, uključujući tu počinjenje genocida u Srebrenici.

Narodna skupština RS je na prijeldog vladajuće većine predvođene Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika odmah nakon što je Inzkova odluka stupila na snagu donijela zakon po kojemu se izmjene Kaznenog zakona neće provoditi na teritoriju tog entiteta. Nakon toga su bošnjački zastupnici u Vijeću naroda RS osporili ustavnost takve odluke entitetskog parlamenta te su zatražili ocjenu Ustavnog suda BiH.

- Ustavni sud je utvrdio da predmetni zakon nije sukladan članku 1.2 Ustava BiH. - kazao je Ćeman pojašnjavajući kako će zakon RS-a prestati važiti čim odluka Ustavnog suda bude objavljena u Službenom glasniku BiH. Podsjetio je kako su sukladno odredbama Daytonskog sporazuma entiteti dužni poštovati odluke visokih predstavnika.

Inzkovo nametanje izmjena Kaznenog zakona BiH ujedno je poslužilo dužnosnicima iz RS-a da počnu provoditi svojevrsnu blokadu rada središnjih tijela državne vlasti. Na taj su način pokušali ishoditi povlačenje Inzkove odluke no u tome nisu uspjeli, a djelomična blokada rada Predsjedništva BiH, Vijeća ministara i državnog parlamenta traje i dalje.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Hrvatski  eurozastupnik Karlo Ressler (HDZ/EPP) zatražio je reakciju Europske komisije na novi „Zakon o kulturnom nasleđu“ Republike Srbije u kojem ta zemlja prisvaja hrvatsku  kulturnu baštinu, odnosno dubrovačku književnost tvrdeći da ona jednako "pripada i srpskoj i hrvatskoj kulturi".

Narodna skupština Republike Srbije usvojila je nedavno „Zakon o kulturnom nasleđu“, koji uključuje i članak 23. kojim se otvoreno svojata dubrovačka književnost te ističe njezina navodna dvojna - hrvatska i srpska - pripadnost. Sporni zakon je iniciralo srbijansko Ministarstvo kulture i informiranja na čijem je čelu Maja Gojković, jedna od utemeljiteljica Srpske radikalne stranke, a svojevremeno i potpredsjednica Vlade Slobodana Miloševića, navodi se u priopćenju ureda zastupnika.

Ressler je to ocijenio očitim posezanjem za hrvatskom kulturnom baštinom, o čemu je informirao povjerenika za proširenje Olivera Varhelya i povjerenicu za kulturu Mariyu Gabriel. Zatražio je i da se zaštiti kulturna baština država članica i preispita ispunjava li Srbija sve obveze u pregovaračkom poglavlju 26 o obrazovanju i kulturi, koje je privremeno zatvoreno.

„Srbijanske vlasti sada već standardno perfidno provode hibridnu verziju politike Srbije iz 1990-ih prema susjednim državama. Ako Republika Srbija ne oslobodi sebe i svoj narod takvih otrovnih refleksa, bit će sve udaljenija od Europske unije, ali i europske civilizacije“, istaknuo je Ressler, priopćio je ured zastupnika.
 
(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Nakon što je u Hrvatskoj objavljena vijest kako su u Srbiji krajem prosinca donijeli zakon kojim su dubrovačka književna djela nastala do 1867. proglasili svojima, reagirao je i gradonačelnik Mato Frankoviću. „Srbi su i Isusa proglasili Srbinom”, naveo je između ostalog u postu na Facebooku gradonačelnik Franković

„Uprošlosti smo svjedočili da su Srbi i Isusa proglasili Srbinom, svojedobno su s najvećih akademskih razina svojatali i Aleksandra Makedonskog te su držali predavanja o tome kako su Srbi ratovali s Atlantidom, osnovali Babilon i slično. Držić i Gundulić su samo jedan mali kotačić u velebnom stroju s njihovim glupostima, tako da se ne trebamo oko toga posebno uzrujavati.” - naveo je Franković u svom postu na Facebooku.

nm

Objavljeno u S JUGA

„Zakon o kulturnom nasleđu Republike Srbije smatramo novom uvredom Dubrovniku i Dubrovačko – neretvanskoj županiji od strane srbijanske vlasti!” kazao je župan Nikola Dobroslavić na konferenciji za novinare nakon što je u Srbiji nedavno usvojen zakon kojim su u „stare srpske knjige” svrstali i djela dubrovačke književnosti do 1867. godine.

- Tim zakonom kojim se svojataju dubrovački književnici zapravo se potvrđuje velikosrpski projekt koji očito nije zamro ni kod ove vlasti u Srbiji, velikosrpski projekt koji poseže za hrvatskim prostorima, u ovom slučaju Dubrovnikom, velikosrpski projekt koji je prije tri desetljeća ovdje razarao staru povijesnu jezgru Dubrovniku, koji je nanio puno zla cijelom prostoru bivše zajedničke države, koji je također nanio golemu štetu svom vlastitom narodu u Hrvatskoj i na Kosovu i to sad rade svojim sunarodnjacima u BiH i Crnoj Gori. - kazao je Dobroslavić, istaknuvši kako je velikosrpski projekt poražen 90. -tih godina.

- Nećemo dopustiti da se on realizira u budućnosti. Dubrovnik je bio i ostao i bit će hrvatski i tako i njegova kulturna baština. Poruka srbijanskim vlastima je da se okane ćorava posla - posezati za tuđim kulturnim blagom i teritorijima, neće u tome uspjeti i bolje da to ne rade. Poruka sugrađanima je da mogu biti mirni, mi ćemo i ovdje i naša Vlada očuvati naše kulturno blago u Dubrovniku i hrvatski Dubrovnik koji će biti takav zauvijek. - rekao je Dobroslavić.

Objavljeno u S JUGA

Danas će broj mrtvih od COVID -a premašiti deset tisuća i naložio sam ministrima da uvedemo sankcije za one koji odluke, koje donosi stožer na temelju zakona, bagateliziraju i pozivaju na građanski neposluh. - kazao je premijer Andrej Plenković na sjednici vlade.

- Tu ćemo biti čvrsti i ustrajati u ovome i zato očekujem promjene zakona, prekršajne sankcije za one koji misle da su tako jako pametni, pametniji nego većina ljudi na svijetu. E nisu. Nisu pametni. Demagogija, populizam i podilaženje nepotrebnim strastima nisu normalni ni korektni. Ako imaju neku drugu političku ambiciju, onda neka to kažu, nego da glume velike slobodare, a zaštićeni su booster dozom kao lički medvjedi. – odlučan je bio premijer.

Plenković je istaknuo kako je u zadnjih tjedan dana prvo dozom cijepljen grad veličine rijeke odnosno sto tisuća ljudi. Kazao je kako je uoči stupanja na snagu mjere o obveznim COVID potvrdama povećan broj testnih mjesta. Kazao je kako su COVID potvrde privremena mjera i one nisu povod za obavezno cijepljenje.

- COVID potvrde su bitne za naš zdravstveni sustav. Virus predstavlja opasnost za zdravlje nacije, ali izvjesno je da cjepivo spašava od smrtnog ishoda. COVID potvrde svode to na epidemiološki prihvatljiv okvir. Na ovaj način necijepljenima osiguravamo alternativu, besplatno, bezopasno i brzo testiranje. Odgovornost je na svima nama. – zaključio je premijer Andrej Plenković.

Objavljeno u GLOBAL