Prikazujem sadržaj po oznakama: vježbanje

Nedavno provedena studija pokazala je da redovita umjerena do žešća fizička aktivnost tijekom tjedna slično djeluje na zdravlje kardiovaskularnog sustava kao umjerena do žešća fizička aktivnost koncentrirana u sklopu jednog do dva dana - obično vikendom, piše Medical News Today.

I u 'vikend vježbača' i u onih koji su redovito vježbali tijekom tjedna zamijećen je manji rizik od srčanog udara, fibrilacije atrija, zatajenja srca i moždanog udara, pokazali su rezultati studije objavljeni u JAMA Trusted Source.

Fizička aktivnost bez sumnje je korisna za dobrobit kardiovaskularnog sustava, no s obzirom na današnji ubrzani način života pojedincima je često teško redovito se baviti nekom aktivnošću tijekom radnoga tjedna.

Treninzi vikendom u odnosu na vježbe tijekom tjedna

Istraživači su podsjetili da preporuka za fizičku aktivnost iznosi oko 150 minuta umjerene do žešće tjelesne aktivnosti tjedno.

Željeli su ustanoviti ima li razlika u zdravstvenoj dobrobiti kod dviju skupina vježbača - osoba koje su umjerenu do žestoku fizičku aktivnost sažele u dva dana u tjednu (takozvani vikend vježbači) i onih koji su ravnomjernije rasporedili svoju fizičku aktivnost kroz tjedan.

Da bi napravili preciznu usporedbu u studiju su uključili i grupu vježbača čija je fizička aktivnost iznosila manje od 150 minuta tjedno. Ova skupina nije dosegla prag preporučene tjedne tjelovježbe i stoga se smatrala neaktivnom.

Studijom obuhvaćeno 90.000 ispitanika od prosječno 63 godine

U studiji je sudjelovalo gotovo 90.000 ljudi od prosječno 63 godine života.

Svi su sudionici tjedan dana nosili akcelerometre na zapešćima da bi se evidentirala razina njihove fizičke aktivnosti.

Istraživači su, na temelju razine aktivnosti sudionike klasificirali kao vikend vježbače, one koji redovito vježbaju pod tjednom ili neaktivne.

Grupu vikend vježbača činilo je oko 42 posto ispitanika, 24 posto ih je bilo u skupini koja redovito vježba, a 33,7 posto ih je ocijenjeno neaktivnima. Znanstvenici su pri analizi podataka uzeli u obzir faktore poput životne dobi, stupnja obrazovanja i pušenje.

Dobrobit nakon 6 godina praćenja gotovo ista

Nakon šestogodišjeg praćenja sudionika studije pokazalo se da je rizik za razvoj srčanog infarkta, u odnosu na fizički neaktivne osobe bio za 35 posto manji kod svakodnevno aktivnih, a 27 posto manji u vikend vježbača.

Rizik od razvoja fibrilacije atrija i zatajenja srca u objema grupama bio je isti - 20 do 27 posto manji.

Slični su rezultati otkriveni i u osoba koje su tjedno prosječno vježbale oko 230 minuta.

Važna ukupna aktivnost, a ne njezin raspored

Autor studije dr. Shaan Khurshid iz Demoulas centra za srčane aritmije u Općoj bolnici Massachusetts za Medical News Today je pojasnio da rezultati upućuju na to kako su "i obrazac aktivnosti vikend vježbača i ujednačeniji obrazac tjedne aktivnosti povezani sa sličnim smanjenjem rizika od srčanog udara, zatajenja srca, fibrilacije atrija i moždanog udara u usporedbi s neaktivnim pojedincima. Čini se da je za poboljšanje zdravlja krvožilnog sustava važna ukupna aktivnost, a ne njezin raspored.”

Dr. John Bahadorani, interventni kardiolog u Institutu za kardiovaskularno zdravlje Medicinskog centra Saddleback u kalifornijskom Laguna Hillsu, koji nije sudjelovao u studiji, za MNT je istaknuo ključne prednosti vježbanja i fizičke aktivnosti.

“Vježbanje je ključno za zdravlje kardiovaskularnog sustava jer pozitivno utječe na srce i krvne žile. Redovita tjelesna aktivnost jača srčani mišić, snižava krvni tlak, smanjuje loš kolesterol (LDL), a povećava dobar kolesterol (HDL). Istodobno pomaže u održavanju zdrave težine, poboljšava cirkulaciju krvi i sposobnost organizma da učinkovito koristi kisik.”

(Hina)

Dok pripremaju nove proračune gradske i općinske vlasti itekako trebaju misliti na mogućnosti za rekreaciju svojih sugrađana. Većina već dosta radi na tom pitanju, a i sama činjenica da živimo uz more i izvan velikih gospodarskih zona doprinosi dobrim uvjetima za šetnje ili bilo kakve druge aktivnosti koje su pozitivne za zdravlje pučanstva. Dalje je sve na nama... A Hrvati su među najdebljim nacijama.

Da je ljude često teško pokrenuti svjestan je gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević, inače liječnik kirurg, koji kaže kako mladi ljudi tek kad skupe godina shvate da im je rekreacija potrebna. Dodaje kako je potrebno naći okidač i krenuti na vrijeme.

- Mi smo u zadnjih par godina napravili dosta po pitanju rekreacije. Imamo sedam vježbališta i fitness na otvorenom. Pločani također imaju svoje staze za trčanje i rekreaciju. Svaki mjesni odbor ima svoj sportski centar gdje se uglavnom mlađi rekreiraju igrajući momčadske sportove. Imamo i nekoliko privatnih, ali i dva javna terena za tenis. Tko hoće ima načina. - kaže gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević.

Korčulanska gradska uprava trenutno radi na projektu „outdoor fitnessa” na prostoru sportske zone. Prema riječima gradonačelnice Korčule Nike Silić Maroević, Grad ima nekoliko vanjskih igrališta od kojih većina zahtjeva obnovu.

- Neka su i obnovljena, a u planu nam je i gradnja novih. - dodala je gradonačelnica Silić Maroević.

Gradonačelnik Opuzena Ivan Mataga kaže kako u tom neretvanskom gradu imaju dječje igralište unutar gradskog parka, gdje je i šetnica za odrasle.

- Imamo i nogometno i košarkaško igralište u sportskoj zoni pokraj poduzetničke zone. U planu nam je da novcima iz budućih natječaja iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti radimo sportsko - rekreacijsku zonu gdje će biti pomoćno igralište za mlađe uzraste nogometnog kluba NK Neretvanac, kombinirano javno igralište za nogomet, rukomet, košarku i tenis sa popratnim sadržajima. Što se tiče rekreacije za odrasle imamo dva mala nogometna igrališta te dva boćališta i košarkaško igralište u sportskoj zoni. Imamo i dvije fitness dvorane gdje se uglavnom žene rekreiraju. - kazao je Mataga dodajući kako su šetnice praktički „svugdje oko nas”, uz Malu Neretvu, veliku Neretvu i po okolnim brdima.

U zgradi Općine Lumbarda uređena je dvorana za vježbanje koja se, prema riječima načelnice Marije Klisure, koristi svaku večer.

- Imamo različite grupe ljude koji vježbaju pilates, borilačke sportove. Plaćaju simboličnu cijenu najma u iznosu od sto kuna mjesečno po grupi i vjerujem da je to stvarno dobra priča. Ostali zatvoreni prostori su sportska dvorana gdje je u dijelu sada uređena teretana, koju koristi i Taekwondo klub Forteca. Isto tako, dvorana se svaku večer koristi za različite sportove od ping - ponga do malog nogometa. Imamo i jedno vanjsko igralište za rukomet i mali nogomet. - kazala je Klisura dodajući kako im namjera stalno podizati kvalitetu.

- Osim toga imamo i šetnice uz more koje su navečer osvijetljene. Ljudi bi se svakako trebali više kretati i biti u prirodi. – dodala je načelnica Lumbarde.

- Blaćani svakodnevno fizički rade, najviše u poljoprivredi i to je dobro jer su stalno fizički aktivni. Osim toga imamo i dvije teretane u kojima trenira dosta mještana. Imamo i šetnice gdje ljudi predvečer šetaju. - kazao je načelnik Blata Ante Šeparović dodajući kako se razmišljalo i o montiranju fitness sprava u mjesnom parku, ali da je potrebno vidjeti koliko je to interesantno ljudima.

Načelnica Vele Luke Katarina Gugić kaže kako je ponosna što je u tom korčulanskom mjestu zaživio sportski duh.

- Djeca su neizostavni dio naših utrka jer je to ujedno i jedna od poruka koju želimo poslati djeci. Da treniraju, vježbaju, izaberu sport i zdravi način življenja. Mislim da je bavljenje sportom itekako važno. - kazala je Gugić.

Prema nedavnom istraživanju Eurobarometra gotovo svaki drugi stanovnik Europske unije kaže da nikad ne vježba niti se bavi sportom. Nedostatak vremena glavni je razlog koji ispitanici navode kako bi opravdali činjenicu da ne vježbaju. Također, istraživanje je pokazalo da dobrostojeći više vježbaju od siromašnijih građana.

Na jugu imamo val mlađih čelnika lokalnih samouprava, načelnika, načelnica, gradonačelnika i gradonačelnica. A koliko su fizički aktivni i koliko vježbaju pojedini čelnici na jugu Hrvatske...

Joško Cebalo. Foto: JP/arhiva

- Važnost sportske aktivnosti za naše zdravlje je nemjerljiva i, naravno, vrlo je bitno to naglašavati. Između obaveza ja prvi rekreaciju često zaboravim, ali svjestan sam da to i nije baš dobro. U ovom trenutku nastojim se natjerati na određenu aktivnost, ali, ponavljam, to nije, nažalost, u onoj količini koju bih želio, a naravno i trebao. – tako je na naše pitanje o fizičkog aktivnosti odgovorio dubrovačko - neretvanski dožupan Joško Cebalo.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković kaže kako podržava vježbanje i smatra da je rekreacija iznimno važna.

Mato Franković opušta se u maslinama. Foto: FB / osobni album

- Što se mene osobno tiče, fizički dosta radim u polju i nedjeljom sam obično u brdima. - dodao je Franković.

- Najgori aspekt bavljenja politikom je što te svede u način života što ti izbije iz ruke vrijeme i prostor za bavljenje samim sobom. Zato je najbitnije odvojiti vrijeme za tjelovježbu što će čovjeku donijeti i više energije te smanjiti stres. Ne treba zapustiti vježbanje pravdajući se zauzetošću. Veliki broj ljudi stresne trenutke kompenzira češćim unošenjem hrane što dovodi do debljanja. Debljina više nije pokazatelj da netko dobro živi, već znači da živiš stresno. Stoga bi, da bi život bio kvalitetniji svaka osoba, pa tako i političari, trebala kad god ima vremena više vježbati i baviti se sobom. - riječi su to pločanskog gradonačelnika, liječnika po struci, Miša Krstičevića kojemu smo za postavili pitanje kako gleda na rekreaciju.

Mišo Krstičević. Foto: JP / arhiva

Za sebe kaže da se ne može puno pohvaliti vremenom provedenim na treningu, ali da uvijek nađe barem dijelić vremena kako bi koliko toliko ostao u formi.

- Moji treninzi su uglavnom individualni. Ljetni treniram jedno, zimi je druga vrsta treninga. To je uglavnom trčanje, teretana, a nogomet jako rijetko. – rekao je Krstičević, koji je prije puno aktivnije trenirao nogomet. Dodao je i kako se sa sportom ne smije stati te da mladi ljudi tek kad skupe neke godine shvate da im je to potrebno te pokušavaju naći poticaj i vrijeme za krenuti.

Nika Silić Maroević. Foto: Anđela Šćepanović / CROPIX

Gradonačelnica Korčule Nika Silić Maroević kazala je kako se rado rekreira te da voli kretanje i vožnju biciklom.

Načelnik Kule Norinske Nikola Krstičević je naglasio kako je čitav život u sportu.

Nikola Krstičević rado pohodi Polljud. Foto: FB / osobni album

- Igrao sam uvijek aktivno nogomet. Počeo sam u NK Maestral, pa Neretva, a kad sam studirao u Dubrovniku igrao sam i u GOŠK-u. Nogomet mi jako nedostaje pa s ekipom znam zaigrati rekreativno. Kako sam ozlijedio koljeno definitivno manje igram nogomet, ali idem na boks u prvom redu zbog rekreacije. – rekao je Krstičević.

Načelnica Općine Lumbarda Marija Klisura za sebe kaže kako nikad nije bila sklona grupnim sportovima te je istaknula:
- Više se volim rekreirati sama, volim hodati po stijenama, baviti se škrapingom. - kazala je Klisura. Sada je, kaže, upisala i tečaj ronjenja.

Marija Klisura. Foto: Anđela Šćepanović / CROPIX

- Svakako zagovaram činjenicu da bi se ljudi trebali više kretati i biti u prirodi. - rekla je načelnica Lumbarde.

Njezin kolega iz Blata Ante Šeparović je kazao da vježba i trenira kad god stigne.

Ante Šeparović. Foto: JP / arhiva

- Ako imam po ure, 20 minuta, ma nekad i 10 minuta slobodnog vremena odlučim se za nekakvu rekreaciju. To može biti šetnja ili vježba doma s jačim naporom, da se čovjek „isprazni“. – rekao je blatski načelnik dodajući kako se nikad nije bavio određenim sportom, ali da je uvijek volio biti fizički aktivan.

- Ljeti dosta veslam i plivam i rado se uključim u bilo kakvu fizičku aktivnost. Ljeti plivam i po dva kilometra. To mi je baš drago i smatram da bi se što više ljudi trebalo baviti bilo kakvom aktivnošću pa i kratka tjelovježba kućna je bolja nego ništa. – smatra načelnik Šeparović ističući kako treba ljeti bolje iskoristiti blagodati koje nam more nudi.

- Ponosna sam što je u Vela Luci zaživio sportski duh i što su i djeca neizostavni dio naših utrka jer je to ujedno i jedna od poruka koju želimo poslati djeci. Da treniraju, vježbaju, izaberu sport i zdravi način življenja. Mislim da je bavljenje sportom itekako važno. – smatra načelnica Općine Vela Luka Katarina Gugić.

Katarina Gugić s članovima udruge Trtajun tijekom manifestacije Vela Luka Outdoors. Foto: Anđela Šćepanović / CROPIX

Za sebe Gugić još kaže da je ranije trenirala rukomet, a zadnjih pet godina redovito se bavi trčanjem te se često odaziva na lokalne utrke, a ovisno o obavezama natječe se i na trkama izvan otoka.

Gradonačelnički mandat usporio je fizičke aktivnosti prvog čovjeka Opuzena Ivana Matage.

Ivanu Matagi nije mrsko ni ribanje. Foto: FB / osobni album

- Prije početka mandata šetao sam svako drugu večer u prosjeku 7 kilometara, većinom uz obalu male Neretve. Igrao sam košarku barem 2 puta tjedno, vikendom bih biciklirao prosječno oko 30 kilometara, a u zimskim mjesecima sam planinario. Sad sam to sve zapustio. Praktički jedino zimi ponekad prošetam tom svojom dionicom, ali više ne redovito. – kazao je Mataga dodajući kako sada počinje sezona berbe mandarina pa tu planira fizički aktivnije sudjelovati nakon posla, kako bi se opet vratio u formu.

- Planiram se u zimskim mjesecima opet vratiti rekreaciji i nastaviti sa šetnjom i planinarenjem, pa možda i košarkom. - kroz smijeh će gradonačelnik Opuzena Ivan Mataga.

Gotovo svaki drugi stanovnik Europske unije kaže da nikad ne vježba niti se bavi sportom, pokazalo je novo istraživanje provedeno među ispitanicima koji žive u državama članicama EU-a. Po istraživanju EU-ova Eurobarometra broj onih koji ne vježbaju porastao je na 45 posto u odnosu na 2009. godinu kada je 39 posto ispitanika odgovorilo da ne prakticira tjelovježbu. Usto je gotovo svaki peti ispitanik ili njih 17 posto odgovorio da vježba manje od triput mjesečno. Ukupno 32 posto stanovnika EU-a vježba najmanje jednom tjedno, a tek 6 posto ih to čini najmanje pet puta tjedno.

Uočena je i geografska razlika među ispitanicima i sklonosti bilo kakvoj tjelovježbi. Sudionici istraživanja koji žive u sjevernijim članicama EU-a aktivniji su vježbači. Istraživanje je pokazalo da vježba 71 posto Finaca, 63 posto stanovnika Luksemburga i 60 posto Nizozemaca. Anketa je pokazala i da se fizičkom aktivnošću ne bavi niti će se vjerojatno ikada baviti 73 posto Portugalaca, 68 posto Grka i 65 posto Poljaka.

Studija je pokazala da su fizički aktivni stanovnici Europe većinom zaposleni, dobro obrazovani i financijski stabilni muškarci.

Čak 49 posto žena nikad ne vježba, u usporedbi s 40 posto muških ispitanika.

Samo 13 posto osoba koje su s 15 godina (ili u još mlađoj dobi) napustile školu, vježba najmanje jednom tjedno u usporedbi s 42 posto onih koji su se nastavili obrazovati barem do 20 godine života ili dulje.

Samo 22 posto nezaposlenih ispitanika vježba najmanje jednom tjedno u odnosu na 45 posto menadžera koliko ih redovito vježba jednom tjedno.

Anketa je pokazala kako je manja vjerojatnost da siromašnije osobe, koje teško podmiruju osnovne životne račune (njih oko 20 posto) redovito vježbaju svaki tjedan u odnosu na one koji takvih financijskih poteškoća nemaju ili se s njima gotovo nikada ne susreću (36 posto).

Nedostatak vremena glavni je razlog koji ispitanici navode kako bi opravdali činjenicu da ne vježbaju (41 posto), a slijede ga nedostatak motivacije ili interesa (25 posto).

Tijekom pandemije COVID-a rjeđe je vježbala trećina ili oko 34 posto ispitanika, 18 posto ih je sasvim prestalo vježbati, a 34 posto nastavilo je s fizičkom aktivnošću istim tempom, a 9 posto ih je povećalo broj treninga.

(Hina)