Prikazujem sadržaj po oznakama: vela luka

Nedostatak javnih zahoda jedan je od većih problema u Veloj Luci, a to najbolje znaju posjetitelji manifestacije „Trag u beskraju”. Mnogi od njih su se u trenutku kad su imali fiziološke potrebe morali snalaziti kako znaju i umiju. Ne bi li riješila problem za tu manifestaciju, načelnica Katarina Gugić kontaktirala je brojne tvrtke diljem Hrvatske koje postavljaju mobilne zahode, ali ih nitko nije htio dostaviti na otok, a tvrtka koja je pristala na to, bila je preskupa.

Inače, Općina je organizatorima manifestacije uvjetovala da sami moraju riješiti problem sa zahodima, ali ga je za „Trag u beskraju” očito bilo nemoguće ispuniti.

- Općina je za manifestaciju „Trag u beskraju” krenula tražiti javne WC-e i dobilo smo odgovor da ih nitko ne želi dostaviti na otok. Bila sam iznenađena jer ih nismo tražili besplatno, bili smo ih spremni platiti. – rekla je Gugić.

Ipak, dodala je, od svih tvrtki koje se bave zahodskim biznisom jedna je bila spremna dostaviti mobilne zahode na otok, ali to se nije dogodilo jer je njihova ponuda za Općinu bila preskupa.

- Jedna firma koja je pristala dovesti na otok kontejnere i to je bila najbolja opcija, jer ima po šest ili deset mobilnih zahoda, tražila je 13.980 eura i moja odluka je bila da takvo nešto ne dolazi u obzir i smatram da nisam pogriješila jer je to jednostavno preskupo. Istina, bio je to prijevoz iz Zagreba, ali je prevelika cijena, a ne bi u konačnici postigli neki efekt jer šest ili deset WC-a nije dovoljno na 30.000 ljudi. - rekla je Gugić i dodala:

- Nisam imala obraza niti Centru za kulturu niti udrugama tražiti da za određene manifestacije postavljaju javne WC-e jer koja udruga može dati 13.980 eura. Jedino su mogli doći pitati Općinu da mi to platimo, što ne dolazi u obzir. - kazala je načelnica Općine Vela Luka Katarina Gugić.

Objavljeno u S JUGA
Nedjelja, 10 Rujan 2023 00:59

INVAZIJA ŽOHARA NA VELU LUKU?

Velu Luku su napale na stotine milijuna žohara koji izlaze iz svake šahte i kanalizacije i veliki su problem svim kućanstvima. Napale su nas stotine milijuna žohara. - tvrdi velolučka općinska vijećnica Maja Radman Barčot (HDZ) koja je na nedavnoj sjednici postavila pitanje vrše li komunalne službe redovito dezinsekciju i deratizaciju.

Žohari se inače jako teško riješiti. Među najstarijim su vrstama na zemlji i iznimno su prilagodljivi. Osjetljivi su na svjetlost i uglavnom su aktivni noću. Žive u grupama na mračnim, vlažnim i toplim mjestima. Žohari predstavljaju veliki higijenski problem, a uzročnici su brojnih alergija te je dokazano da kod djece mogu izazvati astmu. Prenositelji su brojnih bolesti poput tuberkuloze, kolere, tifusa pa i gube. Ne smetaju im temperature ispod 0 ºC, mogu izdržati tjedne bez vode i oko tri mjeseca bez hrane te čak tjedan dana bez vlastite glave jer stručnjaci kažu, žohari imaju dva mozga, jednog u glavi, drugog u abdomenu.

Bez obzira na čistoću stana ili kuće, ako živite u području na kojem su se naselili vrlo je vjerojatno da će vam se useliti i u kuću.

Brzo se razmožavaju. Primjerice, samo jedna ženka žohara godišnje može izleći 800 jaja. Mogu narasti i do 10 centimetara dok onim vrstama koje ih imaju, raspon krila dosegne i do 15 centimetara.

Ipak, načelnica Općine Vela Luka Katarina Gugić istaknula je kako se deratizacija i dezinsekcija vrše redovno.

Objavljeno u S JUGA

U Veloj Luci sva su djeca upisana u Dječji vrtić, a završeni su i radovi na sanaciji krova koji je prokišnjavao. U Luci je planirana izgradnja novog vrtića, no načelnica Katarina Gugić kaže kako je po tom pitanju pred Općinom puno posla.

- U Dječji vrtić upisano je 135 – oro djece i upisana su sva djeca koja su ostvarivala uvjete. Ove je godine rekordan broj predškolaca, njih 48 i Općina je osigurala sredstva i prostor da se sva djeca prime u prostorije Dječjeg vrtića, škole, Centra za kulturu. - rekla je Gugić te se ovrnula na sanaciju krova koji je prošle godine prokišnjavao.

- Sanacija krova je završena prošli tjedan, ne samo krova koji je prokišnjavao, već i jaslica jer se pregledom kompletnog krova uočilo kako su potrebni popravci na prostoriji iznad jaslica što je najstariji dio vrtića. Krov je u potpunosti saniran i nadam se da je to uspješno učinjeno, no vidjet ćemo kad počnu prve kiše. - kazala je Gugić.

Kad je u pitanju izgradnja novog vrtića, Gugić je istaknula kako je Općina u fazi izmjena prostorno – planske dokumentacije i stavljanja izvan snage građevinske dozvole za osnovnu školu jer je na čestici vrtića još građevinska dozvola za školu.

- Županija je davno odustala od gradnje škole na Moćnom Lazu. Čekamo da nam županijski Prostorni ured u Dubrovniku da mišljenje na koji način riješiti tu građevinsku dozvolu i izmjene i dopune Prostornog plana kako bismo, nakon stavljanja dozvole izvan snage, mogli krenuti s izradom projekte dokumentacije za izgradnju vrtića. Pred nama je puno posla i građevinski radovi će biti puno lakši posao nego izmjena dokumentacije, ali za sad sve ide po planu. - rekla je načelnica Općine Vela Luka Katarina Gugić.

Objavljeno u S JUGA

U turističkim mjestima diljem Županije tijekom sezone navikli smo na slike parkirnih mjesta koje građani, kako bi se imali gdje parkirati, čuvaju raznoraznim rekvizitima. Dok građani tako za svoje, ali i automobile svojih gostiju, osiguravaju parkirna mjesta, zaboravljaju kako na takvo nešto nemaju pravo kad su u pitanju javne površine, uključujući nerazvrstane ceste.

Gradovi i općine na obali trebali bi rješavati nedostatak parkirnih mjesta, izgradnjom novih parkinga i garaža, ali rijetki to čine, jer osim što nemaju novca, mnogi nemaju ni prostorne planove kojima bi definirali parkirne zone.

S gužvama i nedostatkom parkrnih mjesta tijekom sezone nose se i mještani Vele Luke. No još se nije dogodilo da je netko od Lučana javno izrekao kako umjesto automobilima mještana treba dati prednost autima turista. Nije – donedavno. A Takvu glupost na zadnjoj sjednici Općinskog vijeća izrekao je vijećnik Joze Burmas (HDZ). Da stvar bude gora nitko ga na toj sjednici nije pitao je li se on to šali.

A šala nije bila. Pitanje koje je vijećnik Joze Burmas uputio općinskoj načelnici Katarini Gugić nije zvučalo kao šala. Burmas, naime, ima cijeli plan kako maknuti aute stanovnika iz Vele Luke, iz centra mjesta, ne bi li se dala prednost autima turista.

- Ovo ljeto smo bili svjedoci gužvi i nedostatka parkinga. Parkirna mjesta čuvala su se raznim predmetima – gajbama, kantinelama. - rekao je Burmas, podsjetivši načelnicu Gugić kako je na jednoj od prethodnih sjednica rekla da je Komunalcu dala nalog za uklanjanje rekvizita po cestama.

TURISTI AUTOMOBILIMA, A GRAĐANI BRODOVIMA!

Pitao je Gugić i je li gotova prometna studija koja bi trebala dati odgovor na sva luška prometna pitanja i probleme, a onda je predložio da se uvede brodska linija iz Vranca kako Lučani ne bi svojim autima dolazili u mjesto te da se tako oslobodi parking turistima.

- Moj prijedlog je baš u vezi rješavanja nedostatka parkirnih mjesta i dolaska ljudi iz područja Vranca u centar mjesta s osobnim automobilima. Posebno to dolazi do izražaja ljeti kad svi oni dolaze rješavati svoje neke tekuće probleme i samim tim stvaraju gužvu u centru mjesta i oduzimaju parkirna mjesta turistima ili onima kojima su ona zapravo neophodna pa je moj prijedlog da se pokuša s prijevoznicima koji obavljaju uslugu prijevoza brodovima od Vranca do Vele Luke i obrnuto, da se s njima pokuša uspostaviti nekakav dogovor, da se linija subvencionira od strane Općine i da postane za Lučane besplatna i da se pokuša zadržati i u zimskim periodima. - sasvim ozbiljno kazao je Burmas.

- Ljudi iz tog područja ne bi dolazili s autima i stvarali nepotrebnu gužvu i tražili, ne znam koliko vremena, parking, a zimi, ljudi koji žive na Vrancu, koji su starije dobi, kojima je teško proći cilu tu valu Luke, kojima je teško doći u centar mjesta i obaviti neke svoje potrebe, mogli bi s brodom vrlo jednostavno doći u centar mjesta i odraditi što im treba. - kazao je Burmas.

Kako se radilo o vijećničkim pitanjima, ostali vijećnici sve da su i htjeli, nisu imali pravo replicirati mu jer svakako bi bilo zanimljivo čuti misli li vijećnik Burmas da su parkirna mjesta u Luci izgrađena za turiste. Svakako ga je trebalo pitati zna li zahvaljujući čijim izdvajanjem su ta parkirna mjesta napravljena. Bilo bi dobro da je pojasnio kome su postojeća parkirna mjesta neophodna, ako nisu građanima.

NAČELNICA ODGOVORILA KAD ĆE BITI GOTOVA PROMETNA STUDIJA

Kad se već dosjetio Vranac i centar Luke između kojih je udaljenost automobilom oko 20-tak minuta, povezati brodom, trebao je, recimo, predložiti da se za turiste parkinzi rade izvan mjesta, kao što se planira u Dubrovniku, gradu koji u ljetnim mjesecima ima puno više problema s gužvama u prometu nego Vela Luka. Bilo bi bolje da je umjesto brodske, Burmas predložio da se Vranac i centar povežu kakvom autobusnom linijom, jer nije ugodno zimi voziti se preko mora pa čak i kad je udaljenost mala, a starija populacija osjetljiva je na niske temperature.

A prometna studija, ona bi, nakon što se u sezoni brojao promet, prema riječima načelnice Katarine Gugić, trebala biti isporučena za koji dan, odnosno do 15. rujna,

- Izrađivači kažu da ide sve po planu pa očekujemo da će ispoštovati aneks ugovora. Nakon toga do kraja godine će biti javna rasprava jer je bitno da se mještani svojim sugestijama i prijedlozima uključe u izradu konačnog prijedloga prometne studije kako bismo na Vijeću moglo donijeti odluke o uređenju prometa. - rekla je Gugić.

Za Burmasov prijedlog o uvođenju brodske linije od Vranca do centra mjesta načelnica Gugić je diplomatski odgovorila kako nije sigurna je li Općina daje koncesije za takvu vrstu brodskog prijevoza te dodala kako je predviđena autobusna linija od Posejdona do Vele rive.

Objavljeno u S JUGA

U Veloj Luci, prema riječima općinskog vijećnika Dina Žuvele, dijelu mještana nije najbolje sjelo uvođenje poreza na kuće za odmor po maksimalnoj stopi. Dok on predlaže da se to oporezivanje umanji, načelnica Gugić kaže kako o tome može promisliti. Podsjetila je Žuvelu kako odluku o porezu na kuće za odmor nije donijela ona već Općinsko vijeće.

- Dosad nisam primila inicijativu za smanjenje poreza na kuće za odmor. Ljudi su opravdano ogorčeni jer moraju plaćati porez na kuće za odmor i znate da smo godina Velolučane oslobađali tog poreza. Moji prethodnici i ja smo bili predlagatelji odluka da se taj porez ne naplaćuje, ali je Porezna uprava rekla: „Dosta, to tako više ne može”. I morali smo uvesti taj porez jer u protivnom bi nam bili blokirali odluku o lokalnim porezima gdje spadaju i porez za potrošnju i javnu površinu. - rekla je Gugić.

Podsjetila je kako se u susjednoj Općini uvijek plaćao porez na kuće za odmor.

- Evo, Blaćani su uvijek plaćali porez na kuće za odmor. Manji iznos su plaćali Blaćani, dok su veći plaćali ljudi koji nisu iz Blata. Njima je isto kad i nama bio nadzor odluka i bili su prisiljeni izjednačiti porez za Blaćane i one koji nisu iz Blata. Slušala sam tu sjednicu i njihovo je Vijeće jednoglasno odlučilo da stopa poreza na kuće za odmor bude maksimalna. - kazala je.

- Sve općine na otoku izuzev Smokvice, sve općine na Pelješcu i Mljet plaćaju maksimalnu stopu i koliko vidim svi su se odlučili za maksimalnu stopu poreza na kuće za odmor. Vaš prijedlog je prvi koji idu u smjeru smanjenja te porezne stope pa mogu razmisliti, ali konačnu odluku donosi Vijeće, a ne ja. - kazala je načelnica Gugić.

Objavljeno u S JUGA

U okviru Nacionalnog programa prevencije i ranog otkrivanja melanoma, na otoku Korčuli i poluotoku Pelješcu održat će se javnozdravstvena akcija preventivnih pregleda od 14. do 16. rujna.

Ovu javnozdravstvenu akciju organiziraju Referentni centar Ministarstva zdravstva za melanom, Hrvatsko dermatovenerološko društvo HLZ-a i Hrvatsko društvo za dermatološku onkologiju HLZ-a, uz potporu Dubrovačko neretvanske županije i Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.

U akciji sudjeluje 22 vrhunskih dermatologa iz cijele Hrvatske koji će tri dana pregledavati stanovnike Korčule i poluotoka Pelješca s ciljem otkrivanja melanoma i drugih zloćudnih tumora kože.

Pregledi madeža organiziraju se u suradnji s Domom zdravlja Korčula i Domom zdravlja “Dr. Ante Franulović” Vela Luka, a bit će osigurano pregledavanje madeža na više lokacija.

Pozivaju se građani da se jave svom liječniku obiteljske medicine kako bi rezervirali termin pregleda.

Dubrovačko - neretvanska županija

Objavljeno u OBAVIJESTI

Nakon što je na lipanjskoj sjednici Općinskog vijeća Općine Vela Luka vijećnik Deni Surjan predložio da se ukine trajektna linija Ploče – Trpanj te da umjesto te linije Općina Vela Luka u pregovorima s Jadrolinijom inicira direktnu trajektnu liniju Ploče – Dominče, velolučkoj načelnici Katarini Gugić, koja je Surjanov prijedlog ocijenila dobrim, sredinom kolovoza stiglo je otvoreno pismo nezavisne vijećnice u Općinskom vijeću Općine Trpanj Antonije Mirko. No, iako otvoreno, te, osim načelnici, upućeno i velolučkom Općinskom vijeću, predsjednik velolučkog Općinskog vijeća Zoran Manestar, vijećnici Maji Radman Barčot (HDZ) nije dozvolio da ga pročita na sjednici.

Tekst u kojem velolučki vijećnik Surjan predlaže ukidanje trajektne linije Ploče – Trpanj, jer mu je izgleda teško stati u koloni, a koji je izazvao veliko zanimanje javnosti te ujedinio političare s različitog spektra iz svih krajeva Županije u stavu da trajekt Ploče – Trpanj treba opstati jer je od iznimno velikog značaja za trpanjsku Općinu i njezine stanovnike, objavio je u kolovozu Južni.

Trpanjska općinska vijećnica Antonija Mirko za Južni je kazala kako je nakon tog teksta otvoreno pismo koje je napisala reakcija na „suludi i sebičan prijedlog vijećnika Surjana” da se ukine trajekta linija Ploče – Trpanj te jednako „suludi odgovor načelnice Gugić”.

Otvoreno pismo nezavisne općinske vijećnice u Trpnju Antonije Mirko, koje se nije smjelo pročitati na Općinskom vijeću Vele Luke, a u kojem velolučkom Općinskom vijeću i načelnici Gugić Mirko poručuje da se pozabave rješavanjem svojih problema, kojih imaju dovoljno, prenosimo u cijelosti:

Kao vijećnica općine Trpanj obraćam Vam se ovim putem potaknuta prijedlogom vijećnika Deni Surjana i Vašim odgovorom na njegov prijedlog na 12. sjednici Općinskog vijeća Općine Vele Luke, za kojeg ne možemo reći da je konstrukcija medija budući sam ga detaljno preslušala na Vašim snimkama.

Vijećnik Surjan predlaže da Općina Vela Luka inicira direktnu trajektnu liniju Ploče - Korčula /Dominče, citiram: „Potaknut osobnim zapažanjem budući je dosta na cesti i u vremenu od 06 do 11 vidi velike probleme u Općini Orebić gdje se slijevaju kolone dostavnih vozila koja su namijenjena za otok Korčulu...” Da ih ne nabrajam kao on, a Orebić svojom cestovnom infrastrukturom ne može podnijeti takav obim vozila, te stoga predlaže da Općina Vela Luka razgovara sa Jadrolinijom kako bi se ukinuo trajekt Ploče - Trpanj i uvela linija Ploče - Korčula/Dominče.

Vi, Načelnice, odgovarate da ste uvijek za uspostavu novih linija, ali ste skeptični u ovom slučaju jer je u planu izgradnja novih pristupnih cesta Orebiću. Navodite, da svakako možete ovako nešto predložiti, da je prijedlog konstruktivan i pozitivan.

Načelnice Gugić, pitam Vas u čemu vidite pozitivan i konstruktivan prijedlog ukinuti našu liniju Ploče – Trpanj i uspostavili liniju Vama Ploče - Dominče? Izjavili ste da ste za uspostavu novih linija, da, Načelnice ali ne preko naših leđa.

Svi smo mi izabrani na legitiman način i prvenstveno nam je cilj da učinimo svoje općine mjestom u kojem će našim mještanima život biti koliko-toliko ugodniji, naravno, da damo sve od sebe, koliko je u našoj moći, ali nipošto ne skupljajući „poene“ na način da bi ukinuli jednima a omogućili drugima. Ni u kom slučaju ne zagovaram „ukidanje“ linija niti bilo čega, bilo kome u Lijepoj našoj… U kojem stoljeću mi živimo? U čemu vidite pozitivan prijedlog? Obustava ove veze značila bi za nas i svojevrsnu obustavu života i to bez pretjerivanja.

Trpanj je još davnih 60-tih godine povezan trajektom s Gradom Ploče koji je nama najbliži administrativni centar. U Grad Ploče djeca nam idu u srednju školu, odlazi se u Dom zdravlja, zaposlenici na posao, u MUP Policijsku postaju Ploče, u HZZO, kod Javnog bilježnika, u banke, veletrgovine, knjigovodstvene servise, papirnice, autobusni i željeznički kolodvor, pogrebna poduzeća koja stoje na usluzi građanima ovog dijela Pelješca putem trajektne linije, a struktura stanovnika je na otocima, nažalost, sve starija. Ne mislite valjda da bi za sve te usluge trebali posezati čak do Korčule ili možda Vele Luke?

Želim Vas izvijestiti da su mještani poluotoka Pelješca, Općine Trpanj i Orebić, uz podršku mještana otoka Korčule, Ploča, Metkovića, početkom svibnja 2023. godine pokrenuli prikupljanje potpisa podrške inicijativi za opstojnost pomorske prometne povezanosti otoka i kopna, državne trajektne linije br. 633 Ploče – Trpanj (Pelješac) i obratno te skupili oko 1 300 potpisa, svjesni da je izgradnjom mosta promet Jadrolinije pao. Jako dobro znate, pogotovo vijećnik Surjan, „koji je dosta na cesti“, koliko smo udaljeni od Pelješkog mosta. Vjerojatno je i on sam nekada do izgradnje mosta putovao trajektom Ploče -Trpanj. Za Vašu informaciju, država za odvijanje pomorskog prometa godišnje iz proračuna izdvaja oko 315 milijuna kuna, a 75 posto je nerentabilnih pomorskih linija.

Upravo ovom trajektnom linijom prevozio se ogroman broj putnika i vozila koja su se ukrcavala i iskrcavala u samom centru i prolazila kroz Trpanj, a ovo malo turističko mjesto je „šutjelo i trpjelo“ sve nemoguće tranzitne gužve, imajući razumijevanja i podržavajući želju brodara za ostvarenjem što veće zarade. Da, gospodo iz Vele Luke, većina od njih, su preko nas išli prema Vama.

Imate sasvim dovoljno linija, a mi samo jednu koju ste spremni ukinuti. Prateći Vaše sjednice vidljivo je da imate sasvim dovoljno svojih problema na kojima trebate raditi a ne se zabavljati nama.” - navela je nezavisna vijećnica u Općinskom vijeću Općine Trpanj Antonija Mirko u otvorenom pismu velolučkoj načelnici Katarini Gugić i Općinskom vijeću Općine Vela Luka.

Otvoreno pismo trpanjske vijećnice Mirko, koje je dobio i Južni, osim na načelnicu, adresirano je i na Općinsko vijeće Općine Vela Luka.

Inače, nakon što vijećnici Radman Barčot predsjednik Vijeća Manestar nije dozvolio da na sjednici pročita pismo vijećnice Mirko iz Orebića, velolučka načelnica Katarina Gugić kazala je kako mora priznati da joj nije poznato je li otvoreno pismo bilo upućeno Općinskom vijeću. Potvrdila je kako je ona dobila pismo vijećnice Mirko.

- Ja sam ga dobila sigurno, to je sto posto. Sve što dođe na načelnicu, odnosno Općinu, ide putem moje tajnice i provjerit ću ako je bilo adresirano na Općinsko vijeće zašto nije proslijeđeno svim vijećnicima. Bilo koji dopis koji dođe nije apsolutno nikakva tajna. Ako nije proslijeđeno, dobit ćete ga svi, ja sam ga dobila sigurno. - kazala je Gugić.

Objavljeno u S JUGA

Danas je blagdan Velike Gospe, dan kada vjernici obilježavaju uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo, a upravo na ovaj blagdan u Veloj Luci zabilježena je 1985. godine velika tragedije. Na Veliku Gospu u požaru je poginulo četvero veleolučkih gasitelja, svi obiteljski povezani. Gaseći požar u Potirni smrtno su stradala braća Ante i Ljubiša Anić, njihov rođak Mladen Anić i šogor braće Anić Đurica Aleksić.

Obljetnicu njihove smrti nisu zaboravili ni u Općini Vela Luka ni u velolučkom DVD-u pa su jučer na spomen obilježje njihove pogibije načelnica Katarina Gugić, predsjednik Općinskog vijeća Zoran Manestar i njegov zamjenik Ranko Surjan te predsjednik DVD-a Miroslav Stipković, zapovjednik Ivo Šeparović i njegov zamjenik Vinko Andreis, položili vijenac.

vela luka vijenci vatrogasci 150823 2 min

Požar u Potirni, u kojem je smrtno stradalo četvero gasitelja, dio je katastrofalnog razvoja događaja na otoku Korčuli koji je započeo požarom u blizini Blata, 24. srpnja 1985. godine oko podne, a borba s vatrenom stihijom na otoku, prema podacima Vatrogasnog portala trajala je 28 dana. Naime, dok su se gasitelji borili s prvim požarom, 31. srpnja, na sjevernoj strani otoka, buknuo je oko 19:30 sati još jedan požar. Ta dva požara spojila su se u jedan, a kako se navodi u radu „Meteorološka analiza katastrofalnog šumskog požara na Korčuli 1985.”, autora Marka Vučetića iz tadašnjeg Republičkog hidrometeorološkog zavoda SR Hrvatske, objavljenog 1987. godine, ugašen je 16. kolovoza u 20 sati. No, u međuvremenu, 15. kolovoza, na Veliku Gospu izbio je i požar u Potirni, pet kilometara od Vele Luke, a uzrok požara bilo je zapaljeno vozilo talijanskog turiste. Taj požar, navodi Vučetić u svom radu, ugašen je 18. kolovoza u 20 sati. Vatrena stihija tim dijelom otoka tako je gutala sve pred sobom najmanje 26 dana, odnosno do 18. kolovoza, a tek dva dana kasnije, 20. kolovoza moglo se zapravo kazati da na Korčuli više nigdje niti ne tinja.

Konac srpnja i kolovoz 1985. godine bili su teški dani na cijelom jugu, osim na Korčuli gorjelo je i na Mljetu i Dubrovniku, a prije nego su u Potirni izgubljena četiri života posebno dramatično bilo je na Makarskom primorju gdje je 6. kolovoza izbio požar koji je, navodi se u članku „Slobodne Dalmacije” od 8. kolovoza 1985. godine, gasilo čak 30 tisuća ljudi. Na Makarskom primorju izvršena je i evakuacija...

„Tom prilikom izvedena je velika evakuacija stanovnika, turista te svih korisnika i osoblja Dječjeg sela „Makarska“ kraj Promajne. Evakuacija je izvršena s 4 trajekta Jadrolinije i uz pomoć lokalnih turističkih brodica te glisera iz Makarske, a uz turiste i lokalne stanovnike, u Podgoru i Makarsku evakuirano je i 350 djece iz Dječjeg sela. Bili su smješteni u makarskom vrtiću, osnovnoj školi, sportskom centru, te kino dvorani, a u Podgori u Domu prvog mornaričkog odreda.” - prisjetili su se ovog događaja iz Udruge Kačić u objavi prije dvije godine.

Izneseni podatak o 30 tisuća gasitelja na Makarskom primorju čini se pretjeran, no svakako u gašenju je sudjelovao ogroman broj ljudi, kao uostalom i na Korčuli, a što se tiče korčulanskog požara iz te godine, Večernji list u izvještaju objavljenom 2. kolovoza piše kako je na terenu oko tri tisuće gasitelja. Pomoć je pak pristizala iz svih dijelova priobalja, kao i iz Italije odakle su upućeni protupožarni zrakoplovi, a uz mještane, profesionalne i vatrogasce DVD-ova u gašenju su sudjelovali i pripadnici tadašnje JNA.

Uzrok svim tim požarima, ne samo na jugu, već i na drugim dijelovima Jadrana, bilo je izuzetno dugo razdoblje bez kiše, spominje se stotinu dana. „Šumarski list” iz 1986. godine navodi kako je ukupno, sa žrtvama u Potrini, smrtno stradalo šestero ljudi, te da je bilo nekoliko desetak teže i lakše ozlijeđenih.

U analizama požara navodi se pak kako gašenje požara nije izvršeno primjerenim tehničkim sredstvima.

„Velik broj požara u 1985. gašen je primjenom neadekvatnih tehničkih sredstava. Iako je u toku zimskog i proljetnog perioda 1985. u Hrvatskoj pokrenuta najšira društvena i stručna akcija u cilju bolje zaštite šuma od požara, ljetna sezona je pokazala sve manjkavosti u efikasnosti zaštite u izuzetnim vremenskim prilikama kakve su vladale na Jadranu u 1985. Izostanak u realizaciji prioritetnih zadataka u opremljenosti tehničkim sredstvima za gašenje požara, rezultiralo je u nespremnosti i nemoći u savladavanju šumskih požara velikih razmjera kakvi su bili na području Korčule, Makarske, Dubrovnika i na Cresu.” - zapis je „Šumarkog lista” iz 1986. godine.

„Specijalni avioni za gašenje šumskih požara CANADAIR CL-215 sudjelovali su u gašenju 48 požara i ostvarili 269 sati leta sa 2584 naleta i izbacili 13.000 tona vode. Višednevno intenzivno angažiranje ovih aviona na Korčuli (ul i dana 124,5 sati leta, 1127 naleta i 5600 tona vode) imalo je za posljedicu teže kvarove aviona, tako da je u kolovozu s najvećim brojem požara (Korčula, Makarska, Dubrovnik, Cres, i đr.) od tri aviona svega jedan bio povremeno ispravan. Zbog nedostatka naših aviona za gašenje požara na Korčuli i u Dubrovniku angažirani su avioni iz Italije (jedan CANADAIR i jedan HERCULES) i jedan avion poljoprivredne avijacije iz Prištine AGROKOSOVO.” - navodi „Šumarski list” o požarima na obali 1985. godine.

Iako je prethodno vladalo dugo sušno razdoblje usred požara na Makarskom primorju i na Korčuli pala je kiša. No, dok je požar u Makarskoj uz pomoć kiše ugašen, na Korčuli je vatrena stihija nastavila svoje divljanje.

„Zbog nedovoljne koordinacije gasioca sa meteorološkom službom nisu iskorišteni povoljni meteorološki uvjeti 7. i 8.8. da se u potpunosti lokalizira požar. Uz to se izgubilo iz vida da je vatra zahvatila krupno duboko gorivo i da je ono nastavilo tinjati bez obzira na kišu koja je pala. Samim tim gasioci su bili iznenađeni ponovnim razbuktavanjem požara.” - piše u već spomenutoj „Meteorološkoj analizi katastrofalnog šumskog požara na Korčuli 1985.”, autora Marka Vučetića.

„Požar je ugašen nakon perioda od desetak dana u kojem je vlaga u srednjem sloju goriva doprinijela uspješnosti gašenja požara. Ovaj zaključak se prvenstveno, uz ostalo, zasniva na ponašanju požara koji je buknuo 15.8. a ugašen je relativno brzo (18.8.), bez obzira što je sloj finog goriva bio suh, a krupnog izuzetno suh.” - navodi u analizi Vučetić koji je u zaključku iznio i podatak da su za datume 24. i 31. srpnja postojali svi preduvjeti za nastanak i širenje šumskog požara.

Objavljeno u S JUGA

Otkad je otvoren Pelješki most svako malo se u javnosti špekulira o ukidanju trajektne linije Ploče – Trpanj. Ne bi li linija opstala nedavno su se skupljali i potpisi. No koliko ih je skupljeno i je li peticija uspjela ostalo je nepoznato jer se građanska inicijativa koja je pokrenula prikupljanje potpisa nikada nije službeno predstavila javnosti.

Trajektna linija Ploče – Trpanj, iako od otvaranja mosta bilježi manji promet, nije samo značajna za turiste u sezoni. Iznimno je važna za stanovnike poluotoka Pelješca. No, velolučki vijećnik Deni Surjan (HNS) na posljednoj je sjednici Općinskog vijeća Vele Luke predložio da se trajekta linija koja povezuje Ploče i Trpanj - ukine. Štoviše, velelučkoj načelnici Katarini Gugić predložio je da pokrene takvu inicijativu. Naime, Surjan bi, umjesto Trpnja, trajektom Ploče povezao s Dominčem u Korčuli. Načelnik Općine Trpanj Jakša Franković takav prijedlog smatra običnom budalaštinom.

JAKŠA FRANKOVIĆ: NEKA UKINU LINIJU VELA LUKA – SPLIT PA DA VIDE MALO KAKO JE BEZ BRODA

Nije bolest sve što boli! Prijedlog da se ukine linija Ploče – Trpanj, a umjesto nje uvede trajektna veza Ploče – Dominče je najveća budalaština koju sam čuo. - kazao je Franković, koji je pojasnio zašto je trajektna linija koja spaja Ploče i Trpanj iznimno važna za oba mjesta.

Koliko je trajektna linija Ploče – Trpanj potrebna najbolje se moglo vidjeti nedavno kad je za potrebe prijevoza posjetitelja manifestacije „Trag u beskraju” Trpanj ostao bez trajekta jer je „Sveti Juraj” poslan na ispomoć u Orebić, a putnici ga uzalud čekali.

- Mi imamo djecu koja pohađaju Srednjoškolski centar u Pločama. Dakle, đaci moraju ići u školu. Puno naših ljudi radi u Pločama i puno Pločana radi u Trpnju. Mi imamo u Pločama javnog bilježnika, Dom zdravlja, dio zdravstvene skrbi naših stanovnika vezan je uz Ploče, a da ne govorim o turistima, što ćemo s njima, što ćemo s turistima koji u Ploče dolaze vlakom iz Sarajeva i dalje idu trajektom na Pelješac pa na Korčulu. Taj prijedlog da trajekt zaobilazi Trpanj zaista je najobičnija budalaština. - rekao je Franković

I dok se dovodi u pitanje isplativost linije Ploče – Trpanj, Franković ističe kako se promet ponovo pojačao.

- Normalno je da je nakon otvorenja Pelješkog mjesta opao promet, ali se polako i vraća. Trajekt „Sveti Juraj” kapaciteta 45 mjesta ima svoje opravdanje i to je moj stav i stav Općine Trpanj.- istaknuo je načelnik Franković.

trpanj putnici 110823 1 minPutnici u Trpnju nedavno su uzalud čekali trajekt; foto Jakša Franković

Koliko je trajektna linija Ploče – Trpanj potrebna najbolje se moglo vidjeti nedavno kad je za potrebe prijevoza posjetitelja manifestacije „Trag u beskraju” Trpanj ostao bez trajekta jer je „Sveti Juraj” poslan na ispomoć u Orebić.

trpanj putnici 110823 2 minDjeca koja su trebala stići na vlak u Ploče; foto Jakša Franković

- Tad se dogodio veliki incident, ali smo ga odmah riješili. Zvali smo predstavnicu Jadrolinije u Pločama koja je odmah reagirala, a mi smo informaciju da neće biti trajekta dobili u pet do podne, i to ne od Jadrolinije nego od načelnika Općine Orebić. Dakle, načelnik Ančić nas je obavijestio da trajekt „Sveti Juraj” ide u Orebić na ispomoć, a na rivi u Trpnju su već čekali ljudi, pedesetoro djece je bilo na rivi jer su trebali ići na vlak. Odreagirali smo, organizirali taksi i da taj prijevoz nije platila Jadrolinija, platila bi ga Općina Trpanj jer je goste i ostale ljude trebalo zbrinuti. - rekao je Franković, naglasivši:

- Onaj koji predlaže ukidanje trajekta Ploče – Trpanj ne poznaje problematiku. Neka ukinu liniju Vela Luka – Split pa da u Veloj Luci vide kako je biti bez broda. Neka se do Splita voze preko Dominča i Orebića pa će vidjeti što znači nešto nemati. Najlakše je nešto ukinuti, a tom linijom se vrši i njihova opskrba, njihove tvrtke je koriste jer im je jeftinije ići po ugovorenim kartama s Jadrolinijom preko Trpnja nego preko loše pelješke ceste do mosta. Veći im je trošak goriva, a o opasnosti na cesti neću ni govoriti. - kazao je Franković, dodavši u kojim bi uvjetima mogao razgovarati o eventualnom ukidanju trajektne linije Ploče – Trpanj.

- Dok se ne riješi status pelješke ceste do Brijeste i zaobilaznica Orebića i nova luka u Perni o toj temi neću razgovarati. O ukidanju trajekta Ploče – Trpanj nema razgovora. Mi od trajekta nećemo odustati i neka iz Vele Luke u nas ne diraju. Mi Velu Luku izuzetno poštujemo i volimo, a oni koji predlažu ukidanje trajekta Ploče - Trpanj neka se brinu o svojim problemima. Ove biserne ideje neka ostave za pametnije glave. - naglasio je načelnik Općine Trpanj Jakša Franković.

NAČELNICA KATARINA GUGIĆ SKEPTIČNA, ALI KAŽE PRIJEDLOG JE „KONSTRUKTIVAN I POZITIVAN”

Istaknuvši kako je dosta na cesti, vijećnik u velolučkom Općinskom vijeću Deni Surjan predložio je naime da upravo Općina Vela Luka inicira direktnu trajektnu liniju između Ploča i Dominča u Korčuli.

- Dosta sam na cesti i vidim velike probleme u Orebiću u trajektnom pristaništu gdje se ujutro rano od šest sati slijevaju kolone dostavnih vozila u to malo mjesto, koje svojom cestovnom infrastrukturom ne može primiti toliki obim vozila koja idu za Korčulu. Dakle, predlažem da Općina u dogovoru s dostavljačima pokuša urgirati na Jadroliniju da ukinu liniju Ploče - Trpanj, da ona iz Ploča ide na Dominče. - predložio je Surjan.

I dok je za trpanjskog načelnika Jakšu Frankovića Surajnov prijedlog tek najobičnija budalaština, velolučka načelnica Katarina Gugić stava je kako je taj prijedlog konstruktivan. No, kako stvari stoje, razgovor s Jadrolinijom na temu ukidanja trajekta Ploče – Trpanj teško će inicirati.

- Skeptična sam po pitanju ovog prijedloga jer je planirano novo trajektno pristanište i cesta na Orebiću pa nisam sigurna koliko bi ga Jadrolinija poduprla, ali prijedlog je svakako konstruktivan i pozitivan. - kazala je Gugić.

Kad bi se samo i isključivo pitalo Jadroliniju mnoge bi se linije ukinule, no srećom, nešto se pitaju i Vlada i jedinice lokalne samouprave čijom upornošću i subvencijama mnoge linije opstaju pa čak i one koje nacionalnom brodaru ne donose velike prihode i nisu rentabilne. Otvaranjem Pelješkog mosta promet na trajektnoj liniji Ploče – Trpanj jest smanjen, ali je ona od iznimnog je značaja za stanovnike Trpnja i dijela poluotoka Pelješca i ovakav prijedlog o njenom ukidanju uistinu jest – budalaština.

Objavljeno u S JUGA

Jedinice lokalne samouprave u Županiji znatan novac troše u održavanje cesta, a u kakvu je stanju većina cesta, za tu namjenu, izgleda, novaca nikad dosta. Dio sredstava za održavanje cesta, gradovi i općine u Županiji mogli bi, primjerice, ubrati od teških kamiona, kao naknadu za tzv. prekomjerno korištenje cesta. Takvu je naknadu najavio uvesti dubrovački gradonačelnik Mato Franković. Za dio cesta koje su u naravi općinske uvela bi je i velolučka načelnica Katarina Gugić, ali ne može jer kao takve nisu zavedene.

- Cesta od Ferala u Kale prema Palmi ispred Staračkog doma, koja je asfaltirana, kao i cesta ispred Gospe od Zdravlja, Karake, sve do raskrižja s Ulicom 63, te su dvije dionice Općinu koštale oko pola milijuna kuna s PDV-om. Građevinari za tu dionicu, koliko mi je poznato, ništa ne plaćaju jer im prometovanje nije zabranjeno. - kazala je Gugić.

Iako teškim kamionima prometovanje cestom od Gospe od Zdravlja nije zabranjeno, zapravo bi trebalo biti, i bilo bi da je cesta koju je ŽUC ustupio Općini tako i službeno zavedena.

- Prometovanje tom cestom ne može bit zabranjeno jer se ona još uvijek u Narodnim novinama smatra županijskom cestom. ŽUC je, inače još 2011. Općini prepustio tu cestu od ulaza u Velu Luku pa sve do skretanja Adrije i Gradine, a sebi je uzeo sjevernu zaobilaznicu, ali nikada taj postupak nije proveden u Narodnim novinama i unatoč ranijim inicijativama Općine da se ograniči prometovanje na toj dionici mi to ne možemo napraviti dok ta cesta ne bude i službeno naša, odnosno općinska. - rekla je Gugić.

Ne mogu naplatiti naknadu za prekomjerno korištenje ceste, ali je zato, iako nije službeno prenesena na Općinu, u Veloj Luci održavaju, odnosno za tu namjenu Općina izdvaja sredstva, a ne ŽUC, iako bi to trebala biti zadaća ŽUC-a sve dok se ta cesta službeno vodi kao županijska.

- Naravno da održavamo tu cestu i vidi se dokle je održava ŽUC, to je otprilike negdje od ulaza u Velu Luku i mi smo taj posao preuzeli na sebe jer u suprotnom te cesta ne bi na ništa sličila jer je već oštećena od pustog prometovanja. - kazala je Gugić.

Ako se uzme u obzir da su dubrovačke prometnice premrežene nadzornim kamerama, gradonačelniku Matu Frankoviću, kad se na to odluči, neće biti problem uvesti naknadu za prekomjerno korištenje cesta, dok se za ceste u Veloj Luci koje su općinske, dok kao takve ne budu službeno zavedene, ništa ne može učiniti.

Objavljeno u S JUGA