Prikazujem sadržaj po oznakama: vela luka

Istaknuvši kako se bliže blagdani i postavljanje adventske kućice, Joze Burmas (HDZ) istaknuo je na sjednici Općinskog vijeća kako nedostatak javnog zahoda u Veloj Luci dolazi do izražaja.

- Više sam puta upozoravao kako nedostatak javnog WC-a dolazi do izražaja, ali ništa se nije promijenilo nego je i dalje loše jer nemamo javni WC.- kazao je Burmas, pitavši načelnicu Katarinu Gugić mogu li Lučani do ljeta očekivati javni zahod.

Naime, Burmas je već o ovom problemu govorio u kontekstu manifestacije Trag u beskraju.

A kako stvari stoje, taj će problem biti riješen.

- Pronašli smo prostor i razgovaramo s vlasnikom o najmu. Prostor je u centru mjesta i u njemu već ima nekoliko zahoda. To je lokacija koja nam odgovara i u proračunu za 2024. ćemo osigurati sredstva za tu namjenu. - kazala je načelnica Općine Vela Luka Katarina Gugić.

Kako je Burmasu jako stalo da se problem javnog zahoda konačno riješi, Gugić je dodala kako očekuje njegovu ruku za proračun.

- Dakle, planirali smo sredstva za javni zahod, a kako ste više puta postavljali pitanje kad će se realizirati, očekujem da ćete podržati proračun za 2024.- godinu. - uzvratila je Burmasu načelnica Gugić.

Objavljeno u S JUGA

Općinsko vijeće Općine Vela Luka usvojilo je Odluku o visini poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak. Baš kao što je završno rekao vijećnik Ivan Plantić (SDP), bila je to prilično neozbiljna rasprava o prilično ozbiljnoj temi, jer što je drugo mogao reći nakon što je vijećnik Joze Burmas (HDZ) predložio da se ukine stopa poreza na dohodak.

Pročelnica za proračun i financije Ana Jobst temeljito je uvodno objasnila kako je riječ o odluci kojom se utvrđuje visina poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak za porezne obveznike na području Općine Vela Luka. Kazala je kako je niža porezna stopa utvrđena na 20, a viša na 30 posto.

Podsjetila je vijećnike kako je izmjenama Zakona o lokalnim porezima Hrvatski sabor u rujnu ukinuo prirez porezu na dohodak kao jedan od poreza gradova i općina. Jobst je također vijećnike podsjetila kako je općinama i gradovima ostavljena mogućnost da samostalno upravljaju visinom stopa poreza na dohodak.

No, vijećnik Joze Burmas, koji, ili se u ekonomiju i poreze ne razumije ili nije dobro povezao konce ili mu je bio cilj politizirati, stava je da porez na dohodak treba ukinuti.

- Ako se ne varam, neke općine su ovaki porez ukinule. Mislim da smo u razredu od 15 do 20 posto mogli rastereti građane. Mi smo išli na skoro maksimalnu stopu poreza, a bilo je prostora da se smanji. Vlada je ukinula prirez s ciljem da se povećaju plaće, a vi ste zadržali stopu kao i dosad, a postojao je prostor da se to smanji, posebno jer svake godine dobijemo po tri, četiri milijuna kuna od Fonda za fiskalno izravnanje što je jednako iznosu koji smo dosad dobivali od poreza i prireza. - stava je Burmas.

- Koja je to općina ili grad u Hrvatskoj ukinula porez na dohodak? - pitala je Burmasa pročelnica Jobst, ali on se nije dao smesti pa je pitao zašto Općina stope poreza od 20 i 30 posto nije utvrdila na 15 i 25 posto.

Burmasu, koji ne razumije ili se pravio blesav, pročelnica je morala pojasniti kako je porez na dohodak glavni iznos prihoda općina i gradova.

- Mi u 2024. planiramo 730.000 eura od poreza na dohodak. Zašto bismo ga smanjivali i koja je to općina ukinula svoj glavni izvor prihoda? To ne može biti istina i baš me zanima koja bi općina ukinula stopu poreza na dohodak. - pročelnica Jobst inzistirala je da joj Burmas odgovori, no odgovor nije dobila jer općina koja je ukinula porez na dohodak u Hrvatskoj ne postoji s bzirom na to da niti jedan normalan načelnik ili gradonačelnik ne bi ukinuo svoj osnovni prihod.

Odgovorila je na Burmasovo pitanje zašto Općina nije odredila niže porezne stope.

- Prije su niža i viša stopa iznosile 24 i 36 posto pa su 2021. smanjene na 20 i 30 posto i svi su ostali na tim postocima ili su ih povećali, pogotovo gornju stopu neki su povećali na 33 posto, na maksimum, ali nigdje nisam vidila da je netko smanjivao ili da se odrekao poreza na dohodak. - rekla je Jobst.

Da ne postoje općina i grad koji su ukinuli porez na dohodak složila se i općinska načelnica Katarina Gugić.

- Moram priznati da sam i ja malo zbunjena i zbilja bi volila ako mi za sljedeće Vijeće možete dostaviti primjer općine ili grada koja je ukinula porez na dohodak s obzirom da je to glavni izvor prihoda svake općine i grada. - kazala je Gugić, podsjetivši Burmasa kako se Općina Vela Luka zapravo odriče značajnog prihoda iako neće povećati stope poreza na dohodak.

- Prirez se ukida, a u Veloj Luci je iznosio devet posto dok je Vlada ta koja je omogućila da se povećaju stope poreza na dohodak, a mi smo odlučili da ih nećemo povećati i da nećemo tako nadoknađivati prirez. Odrekli smo se 80.000 eura u korist građana kako bi im porasle plaće. Zaista bi voljela vidjeti koje su to općine i gradovi u Hrvatskoj ukinuli porez na dohodak i kako bez njega funkcioniraju obzirom da je to glavni izvor prihoda. To je nemoguće, zbilja je nemoguće. - istaknula je Gugić.

No Burmas je ostao pri svojoj tezi, ali i računici. On, naime smatra da se razliku treba nadoknaditi iz sredstva od Fonda za fiskalno izravnanje.

- Jasno sam reka na koji način. Dobivamo tri, četiri milijuna kuna iz Fonda za fiskalno izravnanje što je više nego smo prije uprihodovali od poreza i prireza. - kazao je pa mu je načelnica Gugić morala objasniti što se sve u Općini financira prihodima od poreza na dohodak.

- Volila bi vidit kako bi Vi, vijećniče Burmas, smanjivali porez na dohodak ako smo upravo zahvaljujući tom porezu i fiskalnom izravnanju omogućili veći standard, odnosno povećanje iznosa za određene proračunske stavke što prije nismo mogli jer je proračun bio ograničen. Iz tih sredstava financiramo sport, kulturu, osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, naknadu za novorođenu djecu, stipendije, mjere za razvoj gospodarstva, poduzetništva, obrte, poduzetnički inkubator, kanalizaciju do Pomorsko -putničkog terminala, a Vi biste te prihode smanjivali. Kompletno gospodarenje otpadom, uređenje sportske, dječje vrtiće, sve to financiramo sredstvima od fiskalnog izravnanja i poreza na dohodak, a Vi biste to smanjivali, bez riječi sam. - rekla je Gugić.

- Ovo je prilično neozbiljna rasprava o prilično ozbiljnoj temi. - kazao je Ivan Plantić (SDP), dodavši kako očito da je predizborno vrijeme.

- Vlada ukida prirez, pri čemu prvi ego Banskih dvora, gospodin premijer, ispada veliki spasitelj građana, čemu se ne čudim jer on ionako pati od mesijanskog kompleksa. Ukidanje prireza je izrazito veliki udar na proračun jedinica lokalnih samouprava dok se država ničega ne odriče. Nije im palo na pamet smanjiti stopu PDV-a nego zadiru u proračune općina i gradova. Velu Luku to košta 600.000 kuna godišnje da bi normalno funkcionirali. Postavlja se pitanje kako ćemo radi odluke njegova visočanstva nadoknaditi ta sredstva. - rekao je Plantić, istaknuvši kako su neki povećali stope poreza na dohodak dok Općina Vela Luka to nije učinila.

- Mi se svjesno u korist građana odričemo 80.000 i omogućujemo kakav takav rast plaća. - kazao je Plantić, koji se potom obratio vijećniku Burmasu.

- Kolega Joze, vaše nepoznavanje tematike čovjeka frapira. Čitao sam na portalima, od Južnog do nekih drugih, da i HDZ-ovi gradonačelnici iz Udruge gradova rogobore protiv ove mjere jer im je izbila ogroman novac, dok su oni koji su saborski zastupnici, uredno digli ručice za ovu odluku, iako se s njom ne slažu jer ako bi došli u situaciju sukoba vlastitog i mišljenja premijera, zna se što bi imalo prednost. - riječi su kojima je raspravu zaključio Plantić.

HDZ nije podržao odluku, a nakon sjednice Općinskog vijeća načelnica Katarina Gugić uputila je i priopćenje u kojem kaže:

„Nažalost, da oporbi (HDZ) ništa ne valja uvjerili smo se pomovo kada su odbili podržat ovu Odluku. Da stvar bude još apsurdnija, otišli su korak dalje predloživši da 'Općina Vela Luka ukine porez na dohodak po uzoru na druge općine i gradove u RH'. Osim što su pokazali temeljno nepoznavanje Zakona jer porez na dohodak nije ukinula nijedna jedinica lokalne samouprave iz razloga jer Zakon to ukidanje ne dopušta - zgrožava me želja oporbe da općinske prihode, bez obzira na prihode fiskalnog izravnavanja, svede na minimum i tako onemoguće normalno funkciranje rada i projekata Općine, a sve pod izlikom povećanja prihoda Velolučana.

Da je to samo populistički izgovor, pokazuje i činjenica da bi ukidanjem/smanjenjem tog poreza prestalo/smanjilo se financiranje programa i projekata u osnovnom i srednjem školstvu, zdravstvu, poduzetništvu, poljoprivredi, izgubile bi se stipendije, potpore za novorođenu djecu kao i smanjili razni kapitalni projekti Općine, uređenja zgrada, projekti kanalizacije i vodovoda, financiranje poslovanja Općine, a prestalo bi i financiranje Centra za kulturu, Narodne knjižnice, sporta, kulture, vrtića i tako dalje.

Destrukcije veloluškog HDZ-a, elementarno nepoznavanje političkih procesa i funkcioniranja općine ili i jedno i drugo, teško je reći. Na kraju, nije ni bitno. Općina će i dalje uredno servisirati sve svoje obaveze na dobrobit građana Vele Luke, kao što to dokazuje i ova odluka.” - navela je načelnica Katarina Gugić.

Objavljeno u S JUGA

Komunalac iz Vele Luke, tvrtka je koja bi se prema Zakonu o vodnim uslugama i Uredbi o uslužnim područjima, trebala spojiti s Vodovodom Blato, a obje tvrtke u konačnici pripojiti regionalnom NPKLM-u. Nakon načelnika Općine Blato Ante Šeparovića i načelnica Općine Vela Luka Katarina Gugić usprotivila se pripajanju, odnosno okrupnjavanju vodovodnih tvrtki. Naime, i velolučki Komunalac, baš kao i blatski Vodovod, stabilne su tvrtke, pa će i načelnica Gugić, baš kao i njezin kolega u Blatu, od Općinskog vijeća tražiti stav o pripajanju velolučkog Komunalca, ali i blatskog Vodovoda NPKLM-u. Naime, u Vodovodu Blato Općina Vela Luka ima 30 posto udjela.

- Objedinjavane vodovoda nije novina, o tome se govori od 2014. godine. Imamo Zakon o vodnim uslugama, a imali smo i Uredbu o uslužnim područjima koja je pala na Ustavnom sudu pa je donosena nova. Prema toj Uredbi Komunalac bi se trebao pripojiti Vodovodu Blato, odnosno uslužnom području 39 koje uz nas i Blato čine Grad Korčula te općine Smokvica, Lumbarda, Mljet, Lastovo, Orebić Ston i Trpanj. Ukoliko se ne pripojimo. Ministarstvo će nas u konačnici pripojiti. - rekla je Gugić te iznijela svoj stav o pripajanju NPKLM-u.

- Nisam oduševljena s pripajanjem, kako Vodovoda tako i Komunalca u NPKLM, jer smatram da za to nema strategije. Dakle, trenutno sam skeptik, a vidjet ćemo što će biti ubuduće. - rekla je Gugić.

Objasnivši kako stvari stoje, naglasila je kako će za odluku o pripajanju i Komunalca i blatskog Vodovoda, u kojem Općina Vela Luka ima 30 posto udjela u vlasništvu, tražiti stav Općinskog vijeća i to već na jednoj od narednih sjednica. Naime, odluke o pripajanju vodovodne tvrtke moraju donijeti do 16. siječnja.

- Odluku o tome hoće li se Komunalac pripojiti NPKLM-u donosi Skupština društva koju čini načelnik, dok u Vodovodu Blato skupštinu čine načelnici Blata, Smokvice i Vele luke. O pripajanju se vodovode malo pitalo, a odluku o tome donijela je politika. Na našem području još nitko nije započeo postupak pripajanja, a kamoli se ujedinio. Naime, Zakon je tu poprilično nedorečen, a mi bismo u taj postupak ušli s poprilično velikim kapitalom, a da nije jasno kako će se izračunavati koliki će biti naš udio. Mi imamo 12 posto udjela u NPKLM-u i to bi se trebalo mijenjati, a kako, to su nepoznanice. Dakle, trebali smo imati definirane uvjete da bismo mogli postavljati zahtjeve. - kazala je Gugić, jasno istaknuvši:

- Mi smo zasad protiv okrupnjavanja na ovaj način dok ne dobijemo malo više informacija. Unatoč tome što sam jasno rekla da o pripajanju odlučuju skupštine društava, moram reći da će na dnevnom redu sjednica Općinskog vijeća biti točke gdje će od Vijeća tražiti mišljenje i stav o pripajanju. Komunalac je društvo u stopostotnom Općinskom vlasništvu dok u blatskom Vodovodu Općina Vela Luka ima 30 posto udjela. Imamo veliki kapital i trebalo bi nas se nešto i pitati. - rekla je Gugić, dodavši kako Komunalac ima projekte koji su spremni za realizaciju dok nije jasno kojim bi se tempom oni realizirali nakon pripajanja.

- Za Aglomeraciju imamo sve građevinske dozvole. U najavi su i natječaji i nije jasno što bi se događalo s tim projektima i kako bi to funkcioniralo nakon spajanja. - kazala je načelnica Općine Vela Luka Katarina Gugić.

Objavljeno u S JUGA

Iako je ta mogućnost najavljivana, nakon što je obavljeno niz istražnih radnji, ništa od projekata navodnjavanja korčulanskih polja. Samo jedno polje, istaknule ja načelnica Općine Vela Luka Katarina Gugić, zadovoljilo je kriterije.

- Županija Dubrovačko – neretvanska i Hrvatske vode sufinancirale su izradu idejnih rješenja, projekata i Studije izvodljivosti sustava navodnjavanja polja na Korčuli. Radi se o polju Malo blato u Lumbardi, Čarskom i Smokvičkom polju, Vrbovici, Bradatu i Potočarju za koja se razmatrala mogućnost navodnjavanja iz podzemlja sliva ili putem javne vodoopskrbne mreže. - kazala je Gugić i dodala:

- Nakon stručne rasprave, provedene na temelju rezultata Studije izvodljivosti, zaključeno je kako je perspektivan projekt navodnjavanja Čarskog polja jer je u podzemlju nađena određena količina neslane vode pa je pokrenut postupak za lokacijsku dozvolu. - istaknula je Gugić.

Iako je za razvoj poljoprivrede na Korčuli navodnjavanje polja od velikog značaja, malo je polja čije se površine mogu navodnjavati vodom koja ne dolazi iz vodoopskrbnog sustava.

- U ovom trenutku neće se pokretati postupak izdavanja lokacijskih dozvola jer analize pokazuju neopravdanost razvoja projekata pred aktualnim cijenama vode iz vodovodnog sustava jer nemaju alternativnu vodu. Opravdanost tih projekata, odnosno njihova navodnjavanja, direktno ovisi o cijeni vode iz sustava javne vodoopskrbne mreže. - kazala je Gugić.

Nikolina Metković

Objavljeno u S JUGA
Četvrtak, 16 Studeni 2023 11:41

IZRAĐENA ZNAČAJNA STUDIJA ZA VELU LUKU

Dugo se čekala, ali je konačno izrađena prometna studija temeljem koje bi se postupno trebali riješiti problemi u prometu u Općini Vela Luka, posebno oni u centru mjesta, najavila je općinska načelnica Katarina Gugić.

- Prometna studija je gotova i poprilično je interesantna jer je ponudila neka rješenja o kojima nismo razmišljali, ali je ukazala i na ne neke stvari o kojima godinama govorimo. - rekla je Gugić, najaviši kako će Studiju uskoro dobiti i vijećnici u Općinskom vijeću.

- Prije javne rasprave svi vijećnici dobit će Studiju kako bi mogli pripremiti primjedbe i prijedloge kako bismo u konačnici izabrali najbolja prometna rješenja. - kazala je velolučka općinska načelnica Katarina Gugić.

Nikolina Metković

Objavljeno u S JUGA

Iako je broj noćenja tijekom ovogodišnje turističke sezone u Općini Vela Luka nešto manji nego godinu prije, općinska načelnica Katarina Gugić zadovoljna je turističkim rezultatima.

Naime, Gugić je pojasnila što smatra uzrokom nešto manjem broju ostvarenih noćenja koji je u prvih deset mjeseci ove godine u odnosu na 2022. godinu, prema podacima županijske TZ, zaostao za sitnih 1,16 posto.

- Kad uzmemo u obzir da ove godine nije radio hotel Jadran i da je zbog radne snage koja je stigla izvana značajan dio kapaciteta u Posejdonu bio namijenjen za radnike, očekivano je da je broj noćenja nešto manji u odnosu na prošlu godinu, ali možemo biti zadovoljni i nije realno očekivati da ćemo svake godine imati kontinuirani rast. - rekla je Gugić, koja nije zaboravila zahvaliti svima onima koji su pridonijeli ovogodišnjoj sezoni.

- Čestitam svim djelatnicima u ugostiteljstvu i turizmu, kao i svim ustanovama i udrugama koje su doprinijele u realizaciji Luškog lita koje se pozitivno odrazilo na tijek ovogodišnje turističke sezone.- istaknula je načelnica Općine Vela Luka Katarina Gugić.

Inače, prema podacima Turističke zajednice Dubrovačko – neretvanske županije u prvih deset mjeseci ove godine na području Općine Vela Luka zabilježeno je malo manje od 28 tisuća gostiju što je oko 2,7 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a broj noćenje bio je spomenutih 1,16 posto manji, odnosno 186.766.

Objavljeno u S JUGA

Nakon što je Vlada ukinula prirez u Općini Vela Luka neće se povećavati stopa poreza na dohodak kako bi se nadomjestila sredstva bez kojih će Općina ostati, najavila je načelnica Katarina Gugić.

Ipak, za jedan euro povećat će se porez na kuće za odmor, a rast će i cijena zakupa javnih površina, ali samo za ljetne mjesece.

- Dosad je stopa poreza na kuće za odmor u Veloj Luci bila maksimalna i iznosila je dva eura po kvadratu, ali s izmjenama zakona ona više nije maksimalna jer je Vlada dala mogućnost da se porez na kuće za odmor naplaćuje do pet eura po kvadratu. - kazala je Gugić,

- Mi nećemo povećavati maksimalnu stopu poreza na kuće za odmor. Analize su pokazale da više od 74 posto ljudi koji plaćaju porez na kuće za odmor nemaju prebivalište u Veloj Luci i odlučili smo se na manje povećanje. Tako će od 1. siječnja 2024. stopa poreza na kuće za odmor iznositi tri eura po kvadratu. Oko 26 posto ljudi koji plaćaju ovaj porez je iz Vele Luke i upravo iz tog razloga nećemo ići na maksimalnu stopu poreza od pet eura po kvadratu na kuće za odmor. Za kuće koje se nalaze na mjestima gdje nema vode, struje i asfalta, taj će porez biti manji. - kazala je Gugić.

Porez na dohodak, nakon ukidanja poreza na prirez, istaknula je Gugić, u Općini Vela Luka, neće se povećavati.

- Prirez u Općini iznosi devet posto i plaća se više od 20 godina. Inače, od prireza Općina Vela Luka je u 2022. godini uprihodovala oko 67.000 eura, što nisu mala sredstva, ali će taj iznos ubuduće ostajati na računima velolučkih obitelji jer Općina Vela Luka neće povećavati porez na dohodak da bi nadoknadila prirez. Znači, ukida se prirez i ne povećavamo porez na dohodak. - istaknula je Gugić i dodala:

- Općina Vela Luka svrstala se među jedinice lokalne samouprave koje neće mijenjati poreznu politiku na štetu građana. Dakle, omogućavamo rast plaća Velolučanima. Pridružili smo se jedinicama koje su odlučile porezno rasteretiti svoje građane. - naglasila je Gugić.

Sredstva bez kojih će ostati nakon ukidanja poreza na prirez, Općina Luka, kazala je Gugić, nadoknadit će uštedama, ali i povećanjem cijena zakupa javnih površina, što će učiniti brojni gradovi.

- Mi ćemo cijene zakupa javnih površina povećati isključivo u ljetnim mjesecima. Onima koji rade cijelu godinu, od listopada do svibnja neće se povećavati cijena. Činjenica je da se cijena javnih površina nije povećavala 10 godina, što nije baš održivo, ako uzmemo u obzir sredstva uložena u uređenja šetnice, čime su zapravo javne površine i štekati značajno dobili na vrijednosti. Samo otvaranje marine značajno je produljilo sezonu, a o efektima „Traga u beskraju” neću ni govoriti. Kako nastavljamo s uređenjem šetnica došli smo do zaključka da će gospodarstvo moći podnijeti povećanje cijene zakupa javnih površina u ljetnim mjesecima. - kazala je Gugić.

Kad je u pitanju komunalna naknada, velolučka općinska načelnica Katarina Gugić istaknula je kako se ni ona, iako je iznimno niska, neće povećavati.

Objavljeno u S JUGA

Nakon 35 godina u Općini Vela Luka organizirat će se autobusni linijski prijevoz putnika. Prije negoli raspiše natječaj za dodjelu koncesije za obavljanje linijskog prijevoza, Općinsko vijeće Općine Vela Luka usvojilo je odluku o imenovanju Stručnog povjerenstva koje će provesti taj postupak. HDZ-ovci su odluku podržali, no vijećnik Joze Burmas, koji je inače predsjednik Upravnog vijeća Županijske lučke uprave Vela Luka, smatra kako se s njome kasni. Naime, iako se linijski prijevoz ne može započeti dok se ne otvori pomorsko – putnički terminal, uz koji su ova odluka i linija povezani, Burmas smatra kako se prijevoz mogao obavljati i bez terminala.

- Očekujemo vrlo brzo otvaranje pomorsko-putničkog terminala, a linijskog prijevoza po ovoj odluci nema ni blizu. - kazao je Burmas na sjednici Općinskog vijeća, podsjetivši načelnicu Katarinu Gugić kako je još u ožujku 2022. na Općinskom vijeću pitao je li pokrenula potrebne predradnje za dodjelu koncesije za linijski prijevoz.

- Pismeno ste mi odgovorili da će se to realizirati sukladno srednjoročnom planu davanja koncesije. Očito da će terminal početi s radom, a da linijskog prijevoza putnika neće biti. Najgore će proći naši Lučani. - kazao je Burmas, koji smatra kako je linijski prijevoz putnika mogao započeti jer je već odavno potreban, posebno za stanovnike udaljenih područja.

- Kada očekujemo otvaranje pomorsko – putničkog terminala? - uzvratila je načelnica Katarina Gugić Burmasu.

- Na to pitanje nam nitko iz ŽLU, počevši od ravnatelja do vas, ne želi dati odgovor. Evo, sad ste napredovali, kažete, terminal se vrlo brzo otvara. - rekla je Gugić, poručivši Burmasu da ne brza s optužbama. Podsjetila ga je kako terminal na kojem su radovi davno završeni, još nema uporabnu dozvolu.

- Terminal je prva i zadnja točka prometovanja komunalnog linijskog prijevoza na području Općine. Taj terminal još nema uporabnu dozvolu, a to znači da tamo nitko ne smije doći, da je to još uvijek gradilište i trebalo bi biti ograđeno. Inače nije ograđeno, ali se ograđuje za manifestacije Trag u beskraju, da se tamo ne bi parkiralo koje auto. Dakle, tamo nije moguće pristupiti, a kamoli da to bude početna i završna točka, da se tamo prometuje dok terminal nema uporabnu dozvolu. - kazala je Gugić.

Istaknula je kako je tehnički pregled terminala zakazan za petak, a kad je u pitanju komunalni linijski prijevoz, Gugić je naglasila da se on organizira prvi put u 35 godina.

- Koncesija za linijski prijevoz će se raspisati u ovoj godini i to sad i radimo. Znači, nije moglo ranije krenuti jer je terminal prva i zadnja točka prometovanja. Nadam se da će za koncesiju svakako biti interesa, a i promet bi se trebao rasteretiti kad se uvede linijski prijevoz. - rekla je Gugić.

Da je odluka o uvođenju komunalnog linijskog prijevoza dobra za građane, stava je i vijećnik Ivan Plantić, koji je, kao što to obično čini, i ovaj put prizemljio HDZ-ove vijećnike.

- Komunalni linijski prijevoz i putnički terminal su u uzročno – posljedičnoj vezi i jedno bez drugog nema smisla. I s tim u vezi na ovoj i na prošloj sjednici čujemo optužbe opozicije o kašnjenju raspisivanja koncesije. Ne znam kako se može kasniti kad je više puta rečeno da terminal nema uporabnu dozvolu da može biti terminal, a linijski prijevoz nema smisla bez terminala. - kazao je Plantić, podsjetivši HDZ-ovce kako su ih i na prošloj sjednici pitali kad će se terminal otvoriti.

- Tu je Burmas, koji ima visoku funkciju u ŽLU, s obzirom da su HDZ-ovci k'o zbrike zadataka iz matematike kad su funkcije u pitanju, što više to bolje. Odgovor nismo dobili. Iz ŽLU odgovora nema. Od ravnatelja odgovora nema. - podsjetio je Plantić, dodavši kako je odgovor na to pitanje dobio od župana Nikole Dobroslavića.

- Ako ste čitali na portalu Južni.hr odgovor je dao župan. Rekao je da se pomorsko - putnički terminal još uvijek nije otvorio jer nisu projektirane naplatne kućice. - kazao je Plantić, postavivši pitanje:

- Čiji je to bio zadatak? Tko je to trebao napraviti, načelnica ili netko drugi? S pozicije općinskog vijećnika prozivati da se kasni s linijskim prijevozom, a da terminal nije otvoren jer netko nije isprojektirao biljetarnice, za to stvarno treba imati želuca i obraza. Inače, župan je u intervjuu sasvim jasno i nedvosmisleno rekao da ima lijepu i solidnu suradnju s načelnicom Općine Vela Luka. Da konkretiziram, izgleda da župan dubrovačko – neretvanski ima puno produktivniju suradnju s našom načelnicom nego s luškim HDZ-om, za rubriku vjerovali ili ne. - istaknuo je Plantić.

Nekako se stječe dojam, kazala je načelnica Gugić, „kako bi HDZ volio da se nitko ne javi na natječaj za komunalni linijski prijevoz, da Općina nešto zabrlja kako bi se moglo reći da se radi Općine nije otvorio terminal”.

Naglasila je kako je puno puta rekla koliko je terminal važan za Općinu.

No, Dino Žuvela smatra kako načelnica ima neprijateljski stav prema HDZ-u. I dok zapravo kasni otvaranje terminala, Žuvela pilu okreće naopako ne bi li nametnuo stav da kasni linijski prijevoz.

Gugić je podsjetila Žuvelu tko prema kome ima neprijateljski stav.

- Žuvela je očito pobrkao lončiće s obzirom da sam na jednoj od prvih sjednica HDZ-u ponudila suradnju, a upravo je Žuvela za ovom govornicom rekao da nikakva suradnja ne dolazi u obzir. - uzvratila je Gugić.

Inače, Joze Burmas kao predsjednik Upravnog vijeća ŽLU Vela Luka trebao bi znati kad će se terminal otvoriti. Prema onome što je rekao izgleda da ni on sam ne zna kad će to biti.

- Točan datum ne mogu reći, ali uglavnom, do kraja miseca će biti otvoren ili do kraja godine u najgorem slučaju. Barem se ja tako nadam. Osoba sam koja ne voli davati lažna obećanja kad će se nešto otvoriti, kad će bit, a da u to nisam barem 95 posto siguran da će to doista biti tako. - opravdavao se Burmas, kojeg je potom Gugić s razlogom oprala.

- Već pet mjeseci izbjegavate odgovoriti kad će se otvoriti terminal i mogli ste se udostojiti i odgovoriti mi na e-mail, a ne da tu informaciju sakrivate, a to činite zato što su se na pomorsko -putničkom terminalu zaboravile isprojektirati kućice. Dakle, puno je više prozivki trebalo biti zato što su se zaboravile isprojektirati kućice nego radi uvođenja linijskog prijevoza nakon 35 godina. Sreća da je župan u intervjuu jasno rekao što je na snazi. Na kraju su te naplatne kućice došle i čini mi se da je sve spremno za tehnički pregled te će terminal što prije dobiti uporabnu dozvolu na korist svih Velolučana i svih stanovnika zapadnog dijela otoka Korčule i stanovnika otoka Lastova.- rekla je velolučka načelnica Katarina Gugić.

Objavljeno u S JUGA

Današnje podizanje razine mora uz jugo najviše je ponovo pogodilo Velu Luku gdje su poplavljene ceste uz rivu. Kuće i poslovni objekti nisu poplavljeni, a velolučka općinska načelnica Katarina Gugić građane je pozvala da se jave u Općinu ukoliko su pretrpjeli štete ili im je potrebna pomoć.

- Dugo nije bila ovakva plima kao danas. More se stalno diže i spušta. Bilo se malo povuklo, ali se prije sat vremena opet podiglo. - kazala je Gugić i dodala kako unatoč visokoj plimi koja je poplavila rivu, štete na kućama i poslovnim objektima nisu prijavljene.

- Još se nitko nije žalio da je more ušlo u kuće ili poslovne objekte. Zasad nema dojave o štetama. Sve su službe na terenu i u pripravnosti. Mi smo, nažalost, na ovo navikli. Ovo nam se događa dva puta godišnje, ali važno je da nema štete. Pao je jedan čempres na putu prema groblju. More je izbacilo nešto smeća i naplavina na rivu, ali je sve to počišćeno i more se bilo smirilo, ali se prije sat vremena opet podiglo. Protiv sile prirode se ne možemo boriti. Nama je ovo postalo normalno. - kazala je Gugić te pozvala građane da se, ukoliko imaju štete ili im je potrebna pomoć, jave u Općinu ili interventnim službama.

Za olujnog juga u Veloj Luci su uvijek oprezni jer dobro se u tom mjestu pamti plimni val iz 1978. koji je na prvi dan ljeta prije 45 godina poharao mjesto. More je tada prodrlo u prvi red kuća i objekata te izbacilo brodice na kopno, a nakon što se povuklo, uslijedio je još razorniji udar vala kojega je, utvrdilo se kasnije, izazvao meteorološki tsunami.

Objavljeno u S JUGA
Ponedjeljak, 30 Listopad 2023 20:49

Foto / LIDIJA VLAŠIĆ ISPEKLA JE „ZLATNU LUMBLIJU”

U organizaciji Općine Vela Luka, Turističke zajednice i Udruge Maslinara Vela Luka u hotelu „Korkyra“ održano je u petak „Natjecanje za Zlatnu lumbliju 2023“, središnji događaj višednevne gastromanifestacije „Stajun od lumblije“.

Bila je to prilika za degustaciju i prezentaciju tradicionalne slastice u posebnom jesenskom ozračju, uz klapsku pjesmu i ples „Mafrinu“.

Najiščekivaniji dio večeri bio je proglašenje „Zlatne lumblije“, titula za koju se natjecalo 15 sudionica, a odluku o najboljoj donio je stručni žiri u sastavu: Radenka Barčot kao predsjednica žirija, Iskra Vlašić, Marko Barčot, Mladenka Padovan i gastro bloger Vedran Bošković.

Prema riječima žirija kvaliteta prijavljenih lumblija bila je na zavidnom nivou i malene su nijanse presudile konačni poredak. „Zlatnu lumbliju 2023“ ispekla je Lidija Vlašić, drugo mjesto osvojila je Branka Đuderija, a treće mjesto Leonida Grbin.

I ove godine ocjenjivala se kreativnost i biralo najljepše uređeno izložbeno mjesto, a nagradu u ovoj kategoriji osvojila je Srednja škola Vela Luka, dok je posebnu nagradu za sudjelovanje kao najmlađa natjecateljica u pojedinačnoj konkurenciji dobila Anamarija Franulović.

Uz prezentaciju i degustaciju natjecateljskih lumblija posjetitelji su imali priliku kupiti lumblije zaštićene oznakom zemljopisnog podrijetla OPG-Grbin i Branke Đuderije.
Organizatori su zahvalili sudionicima, žiriju, klapi „FD Kumpanija“ te folklornoj sekciji „Mala Mafrina“, Dragiši Barčotu koji je i ove godine za sve prijavljene natjecateljice osigurao varenik kao i hotelu „Korkyra“ na ustupljivanju prostora za održavanje događaja koji je vodio Darko Dragojević, Srednjoj školi Vela Luka u čijem se prostoru održala radionica, te Leonidi Grbin i Katarini Surjan na prezentaciji izrade, zatim Dječjem vrtiću „Radost“ koji se svake godine aktivno priključi i najmlađe od najranije dobi potiče na održavanje tradicije, Caffe baru „Bobovišća“ i Željku Šemanu uz čiju pomoć se održao prvi „Luško-kulinarski kviz“.

Manifestacija završava u petak 3. studenoga u atriju Centra za kulturu, „Slatkim festivalom“ u organizaciji Srednje škole Vela Luka.

jp

Objavljeno u ESPRESSO