Prikazujem sadržaj po oznakama: vela luka

Ponedjeljak, 05 Lipanj 2023 09:01

TKO JE KRIV ZA DEPOPULACIJU VELE LUKE?

Depopulacija, odnosno odlazak mladog stanovništva sigurno je jedan od najvećih problema Hrvatske. Depopulacijom se na posljednjoj sjednici velolučkog Općinskog vijeća bavio i vijećnik Dino Žuvela (HDZ).

- Kad smo donosili proračun 2021. predvidili smo za otkup terena u poduzetničkoj zoni pola milijuna kuna i gledam izvršenje proračuna, potrošili smo ni više ni manje nego nula kuna. Načelnica je i u svom predizbornom programu pisala da je najveći izazov mista depopulacija, iseljavanje i nemogućnost zadržavanja stručnih mladih kadrova i da će se riješit uređenjem poduzetničke zone. I prošlu godinu za nešto što je ključno u borbi protiv iseljavanja nula kuna. - rekao je Žuvela te iznio demografske podatke za prošlu godinu.

- Prošle godine je rođeno 19 djece, a umrlo je 67 ljudi. Imamo podatak da je 10 posto manje stanovništva. U predizbornom programu SDP-a napisano je da je poduzetnička zona ključna mjera, toliko o radu ove općinske vlasti. - kazao je Žuvela.

Kad se već Žuvela izražavao u nulama, načelnica Gugić odgovorila je kako je „velika nula ono što je HDZ ostavio u Veloj Luci nakon što je smijenjen s vlasti”.

- Nakon vašeg mandata nije ostala čak ni nula nego veliki minusi zbog kojih moj prethodnik nije mogao realizirati projekte jer je vadio Općinu iz nule u kojoj ste je ostavili. - odgovorila je Žuveli Gugić.

No, Žuvela se nije dao smesti već je nastavio o iseljavanju i priču proširio na vrtić.

- Rezultat izvršenja proračuna za 2022. je da i dalje kapje voda dici u vrtiću i imamo silno iseljavanje iz našeg mista. Zaista kapje voda dici po glavi. Netko mora ukazivati na probleme, Lučani nas biraju da rečemo i nešto što ne valja. - istaknuo je Žuvela.

Da Lučani iseljavaju svjesna je i načelnica Gugić. Žuvelu je upozorila kako je taj trend počeo puno prije nego je ona izabrana za načelnicu.

- Činjenica je da opada broj stanovnika, da je broj umrlih veći od broja rođenih, ali taj broj se ne smanjuje od mog mandata nego od 1991., a otad su bila tri vaša mandata. - uzvratila mu je Gugić.

Iako je istaknuo kako se umorio od prepucavanja jer načelnica relativizira činjenice, vijećnik Žuvela ipak je nastavio u istom tonu.

- Znači, sad kad je dopupulacija od 90-tih, sad mi ne moramo ništa činiti nego ćemo gledati i organizirati koncert Petra Graša, podilit pet medalja i cviće. Znači, ne možemo ništa učiniti jer je depopulacija problem države, a ne načelnice Gugić. Ne može se konstantno tražiti izlika i okolo dilit cviće i medalje. - smatra Žuvela, koji inače načelnici zamjera što je ženama, čestitajući im Dan žena, po mjestu dijelila cvijeće i što nakon natjecanja djeci dijeli medalje i sudjeluje u brojnim manifestacijama.

U raspravu se uključio i vijećnik Ivan Plantić (SDP), koji obično na sjednicama općinskog vijeća drži stranu načelnici.

- Depopulacija vam je fetiš tema, kao i vrtić, a 2021. i 2022. u vrtiću je bilo 128 djece. Ove godine ih je 143, a kad sam ja bio predsjednik Upravnog vijeća Vrtića nije ih bilo ni izbliza toliko. Niste spomenuli tržnicu, ribarnicu, ni dokumentaciju za novi vrtić. - rekao je Plantić, kojemu je Žuvela uzvratio kako mu je kao vijećniku dužnost i odgovornost ukazivati na probleme.

- Kad kapje voda dici po glavi to je ozbiljan problem, i gljivice. Pozdravljam uređenje tržnice, ali zašto je to imalo prioritet naspram krova vrtića. Ja bi bio prvo popravio krov koji je već godinama problematičan. - uzvratio je Žuvela Plantiću.

Ni na zadnjoj sjednici Žuvela nije zaboravio istaknuti kako je načelnici Gugić ove godine povećana plaća.

- Očekivao sam da će brže rješavati probleme, da će se načelnica iskazati nakon što joj je povećana plaća, ali nije tako. - istaknuo je Žuvela.

Osim o depopulaciji, vijećnik Žuvela je inače puno puta tijekom sjednice isticao kako su u vrtiću gljivice te da voda kapi djeci po glavama.

Načelnica Katarina Gugić još je na prošloj sjednici istaknula kako vrtić nije u dobrom stanju te je najavila njegovu sanaciju sredstvima iz EU fondova, a izgradnja novog vrtića planirana je na Moćnom Lazu.

Objavljeno u S JUGA

Ni Odluka o načinu ostvarivanja prednosti pri upisu djece u Dječji vrtić „Radost“ u Veloj Luci nije se mogla donijeti bez drame iako je bila zapravo tek riječ o usklađivanju Odluke sa Zakonom o predškolskom odgoju. Zakon je inače donijela HDZ-ova Vlada, ali su tamošnji HDZ-ovci na to izgleda zaboravili. Na sjednici Općinskog vijeća vijećnik Dino Žuvela (HDZ) tako je zaključio da se radi o „selektiranju”, a potaknuo je i raspravu u stanju u vrtiću za kojeg je načelnica još na prethodnoj sjednici najavila da mu predstoji sanacija.

Izmjenom Zakona, odnosno usklađivanjem odluke sa Zakonom, obrazložila je uvodno ravnateljica Dječjeg vrtića Radost Miranda Oreb, prednost pri upisu djece u vrtić, imat će djeca koja su do 1. travnja navršila četiri godine života. Prednost pri upisu imat će djeca roditelja sa stalnim prebivalištem na području velolučke općine.

Iako je istaknuo kako će HDZ odluku podržati, vijećnik Dino Žuvela kazao je kako ga „žalosti da se mora donositi odluka o selektiranju tko će se upisati u vrtić”, a sve, kazao je, „zato što u vrtiću u Luci nema dovoljno mjesta za sve mališane”.

Priliku je iskoristio kako bi upozorio na stanje u kojem se vrtić nalazi.

- Načelnice, dica su u vlazi, gljivicama i raštrkana na tri lokacije. Valjda su dica najvažnija. U deset godina nismo uspjeli osigurati malo pristojnije uvjete u vrtiću za djecu. - kazao je.

No, vijećnik Ivan Plantić (SDP) nije se složio sa Žuvelom. On naime smatra kako će se rad vrtića unaprijediti usklađenjem odluke o prednosti pri upisima sa zakonom.

- Vrtiću se posvećuje dužna pažnja, bilo je i povećanje plaća i suradnja je sasvim zadovoljavajuća i pohvalio bi ravnateljicu, odgajateljice i Upravno vijeće. - rekao je Plantić.

Žuvela je drukčijeg stava od Plantića. Usklađenjem sa zakonom, mišljenja je, selektirat će se djeca pri upisu jer za sve u vrtiću nema mjesta.

- U deset godina ili za mandata načelnice nismo uspjeli osigurati da se sva dica upišu i zato smo primorani selektirati tko će se upisati, ali Plantić to tumači kao unapređenje. Ja kao roditelj mislim jesmo li svi u Luci kukumari jer ne znamo di će nam dica na jesen u vrtić, da ne govorim o gljivicama i da im kapje voda po glavi. - istaknuo je Žuvela.

Nakon što je za primjer brige o djeci istaknuo Blato, načelnica Katarina Gugić je Žuvelu brzo demantirala.

- Dala sam si truda i provjerila da je ovu odluku donijelo 90 posto jedinica lokalne samouprave u Županiji. Neke će je tek donijeti. Korčula je nešto iza nas, a donijeli su je Ston, Metković, Dubrovnik, Blato, Konavle, Dubrovačko primorje, čak i Lastovo. Po izlaganju Žuvele nitko od ovih općina i gradova ne vodi računa o djeci i vrtićima. Prošle godine smo upisali svu djecu, 141 dijete i nije korektno govoriti da djeca nisu bila upisana. - rekla je Gugić, kojoj je Žuvela odgovorio da ga ne zanima što je u drugim općinama.

- Ako ćemo se uspoređivati s drugim općinama, u Blatu je primjerice novi vrtić, a mi imamo gljivice i dicu na tri mista. - rekao je Žuvela.

- Skačete sami sebi u usta. - odgovorila mu je Gugić.

- Ako niste znali, možda vam je promaklo, i Blato ima vrtić na tri lokacije i bez obzira na sve to i Blato je donijelo ovu odluku. - rekla je načelnica Katarina Gugić.

Objavljeno u S JUGA

Velolučki HDZ posebno je aktivan na društvenim mrežama. Iako mu je, kaže, većina objava velolučkog HDZ-a, odnosno kako je on to kazao "lokalne ćelije HDZ-a" smiješna, njihov nedavni proglas u kojem načelnicu Katarinu Gugić optužuju za deložaciju Narodne glazbe Vela Luka SDP-ovu vijećniku Ivanu Plantiću nije se baš svidio pa je pitao načelnicu Katarinu Gugić je li ili nije deložirala tamošnju Narodnu glazbu.

- Deložacija Narodne glazbe još je jedna od niza neistina kojima HDZ vele Luke zavarava Velolučane dugi niz godina. - rekla je Gugić te dodala kako su u Narodnoj glazbi znali da ih čeka iseljenje iz prostora u kojima su bili smješteni.

- Još je prije tri godine Narodna glazba Vela Luka upoznata da će morati iseliti zbog uređenja Memorijalne zbirke Olivera Dragojevića. Pronašli su i uredili novi prostor. Mi smo se još dok je u Luci bio župnik Mario Karatović njemu obratili za prostor bivšeg Savjetovališta iza kampanela gdje je sad Narodna glazba. Te smo pregovore finalizirali po dolasku župnika Hrvoja Katušića, kojem zahvaljujem, kao i prethodnom župniku, kao i Pastoralnom vijeću Župe. - kazala je Gugić i dodala kako je uređenje prostora u koje je preseljena Narodna glazba platila Općina.

- Općina je platila 25 tisuća kuna za uređenje prostora u kojem će Narodna glazba boraviti dok se ne vrate u Meneginovu kuću u kojoj su bili do 1993. - rekla je Gugić.

Uređenje Meneginove kuće velolučka načelnica Katarina Gugić najavila je inače prethodno na sjednici Općinskog vijeća u veljači. Sredstva za sanaciju krova Meneginove kuće bit će osigurana sljedećim rebalansom proračuna dok će u proračunu za 2024. biti osigurana sredstva za cjelovito uređenje prostora u Meneginovoj kući u koju će se po završetku radova vratiti Narodna glazba Vela Luka.

Objavljeno u S JUGA

Na velolučkom groblju procvjetali su makovi, ali ipak je, sudeći prema fotografijama koje su objavili na društvenim mrežama, daleko to od grobova zaraslih u travu, kako su to predstavili iz HDZ-a. No, na stranu makovi i trava, za koje je vijećnik Ivan Plantić (SDP) na koncu imao i prijedlog kako ih se riješiti pa je poručio HDZ-ovcima da stanu u travu jer je, kazao je, „poznato da gdje oni stanu tu trava više ne raste”, no povela se i rasprava o osvjetljenju groblja.

groblje vela luka makovi trava 030623 minFotografije koje je objavio velolučki HDZ

Nakon što se riješio problem s vodom jer je na groblju netko bio zatvorio ventil, a načelnica Katarina Gugić predložila da se na groblje postave kamere, vijećnik Dino Žuvela (HDZ), osim uređenja parkinga, tražio je da se groblje osvijetli po noći, a po njemu je groblje i – turistička atrakcija.

- Osvitlite oni drvored čempresa da se može prid večer i po noći gore proć', i turisti da mogu proć'. - rekao je Žuvela što je izazvalo smijeh kod pojedinih članova vijeća i načelnice Gugić.

- Što je smišno, ja živim gore i viđam gore turiste koji gredu s lampadinama. Mene je strah pogledat gore. Da mi jednu turističku atrakciju... Vi se smijete jer je prijedlog da se osvitli. - kazao je Žuvela s kojim se složila i vijećnica Maja Radman Barčot (HDZ).

- Idem gore po noći u kućne posjete, zimi je mrak u pet popodne i baš je mračno i trebaju lampadine ili od mobitela svjetlo jer se ne vidi. - podijelila je svoja iskustva vijećnica Radman Barčot.

- Nisam nikad čula, niti mogla promisliti da netko želi navečer šetati po groblju. - rekla je načelnica Gugić.

Kako stvari stoje s osvjetljenjem groblja u Veloj Luci za potrebe noćnih šetnji još će se pričekati, ali zato vijećnik Ivan Plantić ima prijedlog kako se trajno riješiti trave na groblju.

- Očito smo deficitarni s radnom snagom pa neka se tamo zaposli novi kosac, po mogućnosti iz redova HDZ-a, s onom finom plavom iskaznicom. Da vi iz HDZ-a stanete u travu jer poznato je da gdje vi stanete tu trava više ne raste. - kazao je Plantić.

Objavljeno u S JUGA

Novi pomorsko - putnički terminal u Veloj Luci, iako se najavljivalo, ipak neće započeti s radom u prvim danima lipnja. Na otvorenje terminala čekat će se gotovo do kraja ljeta, istaknula je načelnica Općine Vela Luka Katarina Gugić na sjednici Općinskog vijeća.

- Prema informacijama koje smo dobili od Tramesa, koji je bio na nadzor na izgradnji kanalizacije do terminala, a oni su, koliko se sjećam, voditelji projekta pomorsko - putničkog terminala, on neće biti pušten u rad u lipnju jer Županijska lučka uprava Vela Luka mora mijenjati dozvolu zbog usklađivanja projekta vezano za naplatne kućice. - rekla je Gugić i potvrdila ono o čemu se u Veloj Luci već naveliko priča.

- Rok za izvođenje radova produžen je do 24. kolovoza. Mijenjat će se dozvola. Projekt nije pod našom ingerencijom i ne mogu reći koliko će se radovi oduljiti, ali čini mi se da nije realno da bude otvoren prije rujna. - kazala je Gugić.

Do rujna će, kazala je, biti gotova i procedura oko koncesije za linijski prijevoz putnika.

- Studija izvodljivosti je pri kraju i praktički će Općina i Komunalac ispuniti sve uvjete koji su bili pred nas stavljeni da bi terminal mogao dobiti uporabnu dozvolu, ali ipak ćemo morati pričekati ŽLU da popravi nedostatke i izmijeni projekt. Najvažnije je da je on praktički završen i nadam se da ćemo od kraja godine svi ići na novi terminal. Inače, da ne bi bilo zabune, koncesija za linijski prijevoz putnika nije uvjet da terminal dobije uporabnu dozvolu već da se može krajem studenoga opravdati završno izvješće i povući sredstva. - rekla je Gugić.

Pohvalila se kako je Općina završila radove na kanalizacijskom sustavu do terminala.

- Komunalac je prije deset dana završio radove na dovođenju kanalizacijskog sustava do terminala. Gradilište je očišćeno. Uskoro je tehnički pregled, kompletira se dokumentacije i ne očekujemo većih problema. Ta je dionica prošla mjerenja i drago mi je da će stanovnici konačno dobiti ono što su čekali 30 godina. Inače na tih 700 metara kanalizacijske trase s crpnom stanicom susreli smo se s velikim teškoćama, od pada dijela zida od brodogradilišta, puknuća, drukčije kategorizacije i sve je za mjesec i pol dana produljilo projekt, ali uspješno je završen. - rekla je načelnica Općine Vela Luka Katarina Gugić.

Objavljeno u S JUGA

U Veloj Luci je u organizaciji DSRR Zubatac ovaj vikend održano državno prvenstvo u sportskom ribolovu za seniore u lovu štapom iz brodice.

Prvo mjesto osvojio je Ivan Galzina (Zubatac Zadar), prvog dana u subotu ulovio je 4.257 grama, a drugog dana 2.415 grama ribe. Drugo mjesto pripalo je Darku Dvorniku (Spinut Split) s ulovom od 2.212 o 2.121 gram, a treće Dilanu Mileti (Galeb Rab) s 2.070 grama prvog i 2.105 drugog dana lova u nedjelju. U kategorijama parova, sva tri prva mjesta su zauzeli parovi iz Društva Zubatac iz Zadra.

Najveći ulovljeni primjerak je imao Darko Dvornik Spinut Split koji je uhvatio kostoroga od 853 grama.

Ulovljena je ukupno 771 riba, a ukupna težina ulova bila je gotovo 76 kilograma, uz prosječnu težinu primjerka od 98,56 grama.

dm

Objavljeno u ESPRESSO

Načelnica Općine Vela Luka Katarina Gugić prisjetila se danas izbora otprije dvije godine, na društvenim mrežama napisala je što misli o svojih šest godina na čelu Vele Luke.

„Lijepe uspomene vežu me za ovaj period jer sam prije dvije godine po 2.put izabrana za načelnicu Općine Vela Luka. Kada bih svih šest godina na čelu Općine mogla sažeti i zaokružiti u nekakav zaključak, znate kako bi on glasio?Puno više toga još je ostalo za učiniti od onoga što je učinjeno. Ne zato da bih umanjila sva naša postignuća, već zato da svi zajedno shvatimo da ovom poslu nikada nema kraja.” - napisala je veloluška načelnica.

„Svaki novi dan novi je izazov sa novim potrebama. Uspješni smo samo i jedino onda, ako očekivanja naših sumještana ispunjavamo u onoj mjeri u kojoj oni to od nas i očekuju. U okvirima realnog i mogućeg, a ne uz lažna i neispunjena obećanja.” - navodi ona.

„Unatoč brojnim preprekama i konstantnim opstrukcijama, ponosno danas gledamo na naše uspjehe, a još i više u budućnost i planove koje želimo ostvariti. Svega toga ne bi bilo bez ljudi. Ljudi koji su tim kojem sam na čelu i na koje sam izrazito ponosna, iako to možda ne pokazujem svaki put. Svakom pojedincu iz naše male obitelji općinske uprave, općinskih tvrtki i ustanova iskreno hvala za doprinos našim zajedničkim uspjesima. Iako smo po godinama mlado mjesto, naša povijest je povijest uspjeha i dosega, običnih mali ljudi. Kroz šport, kulturu ili bilo koji oblik javnog djelovanja. Vatrogasci, umirovljenici, studenti, učenici, nastavnici, djeca, odgajatelji, službenici, poljoprivrednici, volonteri, sportaši, poduzetnici i obrtnici – o svima njima vodimo brigu i podupiremo njihov rad. Velika je to obitelj, izazovna za financiranje , ali vrijedi svake uložene kune, tj. svakog uloženog eura jer bez svih njih naše mjesto ne bi bilo takvo kakvo jest jer upravo oni čine naše mjesto posebnim i uspješnim.” - napisala je Katarina Gugić zahvalivši na kraju svima koji su pomagali ili pomažu u ostvarenju ciljeva Općine Vela Luka.

dm

Objavljeno u S JUGA

Načelnici Općine Vela Luka Katarini Gugić (SDP) nepoznata osoba sinoć je oštetila automobil na kojem je razbijeno vjetrobransko staklo. Katarina Gugić za Južni je kazala kako je slučaj prijavljen policiji, a počinitelja je pozvala „da se ne skriva i da ne prijeti iz sjene”.

- Obnašati dužnost načelnice Općine Vela Luka znači donositi odluke u korist javnog dobra, ali to se ne sviđa uvijek svima. Ja se nadam da to nije razlog zbog kojeg bi mi netko oštetio auto. Ovo nije bila jedina „poruka“ dosad, ali je zasad najotvorenija. Nije naime ovo prvi put da se na ovaj način oštećuje moja imovina. - rekla je Katarina Gugić koja je jutros malo prije sedam sati zatekla razbijeni automobil, a prošle godine u kolovozu isti taj automobil bio joj je namjerno izgreban na sve strane.

- Ono što posebno želim naglasiti jest ukoliko mi se na ovaj način želi poslati poruka s obzirom na način na koji obavljam svoju dužnost, kako počinitelj u svojoj namjeri nije uspio. Tko god to bio, počinitelja pozivam da se ne skriva i da ne prijeti iz sjene. - dodala je, zaključivši:

- Ovakvi pokušaji zastrašivanja ne mogu me pokolebati da i u narednom periodu radim i djelujem na dobrobit naše Općine s punim angažmanom i motivacijom, kao što je to bilo i do sada i niti će me zaustaviti u namjeri da svoju dužnost obnašam odgovorno i pošteno. - kazala je načelnica Općine Vela Luka Katarina Gugić.

katarina gugic automobil 020523 1 min

Objavljeno u S JUGA

Zgrada Zadružnog doma u Vela Luci planira se preurediti u Zavičajni muzej. Naime, kako je za Južni rekla načelnica Općine Vela Luka Katarina Gugić „budući je Centar za kulturu prenamijenjen za uređenje Memorijalne zbirke Oliver Dragojević općinska uprava se odlučila urediti muzejsko galerijski prostor s reprezentativnom multifunkcionalnom dvoranom u zgradi Zadružnog doma”.

Inače, zgrada se sastoji od prizemlja i dva kata te od neiskorištenog tavana. Trenutno prizemlje zgrade koristi Hrvatska pošta, zatim dvoje obrtnika za ugostiteljstvo, a ostalo su uredi i prostori različitih udruga i društava. U jugoistočnom dijelu zgrade na prvom i drugom katu se nalazilo kino, koje je sada zbog dotrajalosti krovišne konstrukcije izvan funkcije.

U idejnom projektu stručnjaci ističu kako je pročelje u odličnom stanju, ali da unutrašnjost objekta ne udovoljava suvremenim standardima, pa Zadružni dom, reprezentativan objekt smješten u najužem središtu Vele Luke i „prvi red do mora” zahtjeva temeljitu unutrašnju obnovu.

Stoga se, osim ugradnje lifta i izmjene drvenih podova betonskim, kao i zamjene svih instalacija i sanitarija, predviđa i zamjena postojećeg krovišta, a zgrada bi u buduće trebala biti energetski učinkovitija.

Prenamjena prostora Centra za kulturu za potrebe Memorijalne zbirke Oliver Dragojević zahtijevala je iznalaženje nove lokacije postojećim sadržajima pa je logičan odabir bila zgrada Zadružnog doma. Rekonstrukcijom će Zadružni dom dobiti prenamjenu u muzejsko - galerijski prostor s reprezentativnom multifunkcionalnom dvoranom, a u zgradi će se osigurati prostor za rad brojnih velolučkih udruga. Jedan od imperativa je zadržavanje dijela postojećih sadržaja, poput poštanskog ureda i ugostiteljske ponude. Uspješnom adaptacijom Zadružnog doma Vela Luka će dobiti kvalitetan objekt društvene namjene.

Prema riječima načelnice Općine Vela Luka Katarine Gugić, izrađen je Idejni projekt za koji su ishođeni posebni uvjeti, a također je projekt prošao javno savjetovanju te prezentaciju za javnost. Na nedavnoj sjednici velolučkog Općinskog vijeća podsjetila je kako je još 2011. godine ishođena građevinska dozvola za rekonstrukciju Zadružnog doma, ali je u međuvremenu propala jer nije bilo natječaja i novaca za radove.

- Tamo je trebala biti smještena Općina, županijski uredi i neki komercijalni sadržaji. To je po meni bila jedna velika greška jer se takav projekt nije mogao financirati iz EU fondova jer ne smije biti više od 20 posto komercijalnih prostora u zgradi. Ta je građevinska dozvola propala jer nije bilo natječaja na koji bi se takav projekt prijavio, a Općina ni danas, a pogotovo u to vrijeme, nije bila financijski sposobna nekim kreditom ili samostalno iznijeti tu rekonstrukciju. - rekla je načelnica Gugić i naglasila:

- Ne želimo ponavljati greške vodstva iz 2011. pa smo projekt predstavili u Ministarstvu regionalnog razvoja i dobili upute što prepraviti u projektu kako bi ga što bolje pripremili za nadolazeće natječaje za financiranje iz EU fondova. Pripremit ćemo nabavu za izradu projektne dokumentacija kako bi ishodili građevinsku dozvolu jer nikakva rekonstrukcija Doma nije moguća bez građevinske dozvole. - rekla je velolučka načelnica Katarina Gugić.

Objavljeno u S JUGA

Početak gradnje ribarske luke u Vela Luci, koja bi trebala biti uređena u nastavku novog pomorsko – putničkog terminala, usko je povezan s uporabnom dozvolom ceste na koju bi se luka trebala spojiti. Radi se o državnoj cesti DC 118, koja je izgrađena za potrebe novog terminala i koja je već u funkciji, a u tijeku su konačne pripreme dokumentacije za ishođenje uporabne dozvole.

- Županijska lučka uprava Vela Luka predala je dokumentaciju za izdavanje građevinske dozvole za ribarsku luku, ali moramo čekati da prometnica, na koju se treba spojiti, dobije konačnu uporabnu dozvolu. Bez rješenja statusa te državne ceste, ne možemo očekivati građevinsku dozvolu. – pojasnio je ravnatelj Županijske lučke uprave Vela Luka Boris Žuvela, dodajući kako vjeruje da će Hrvatske ceste uskoro riješiti status te prometnice.

Na pitanje je li ta cesta bila jedan od uvjeta za izgradnju i završetak projekta pomorsko – putničkog terminala, Žuvela je odgovorio da nije, jer su u trenutku ishođenja te dokumentacije na snazi bili drugačiji zakonski propisi.

Inače, procijenjena vrijednost radova na uređenju ribarske luke, prema Žuvelinim riječima, iznosi nešto manje od pet milijuna eura.

Ribarska luka u Veloj Luci planira se realizirati na prostoru od zapadnog završetka pomorsko – putničkog terminala. Projektom je predviđeno formiranje akvatorija ribarske luke izgradnjom lukobrana, operativne obale i gata za privez i manipulaciju robom i opremom te za obalne površine.

Ukupna dužina nove privezne obale iznosit će 293 metra. Izgradnjom nove luke omogućit će se privez za minimalno 28 ribarskih brodova dužine 21 metara okomito na novu obalu, a moguće je i drukčija organizacija priveza.

Objavljeno u S JUGA