Prikazujem sadržaj po oznakama: un

Opća skupština Ujedinjenih naroda u četvrtak je donijela rezoluciju kojom podsjeća na genocid nad Bošnjacima Srebrenice 1995., poziva na poštivanje žrtava i činjenica utvrđenih sudskim presudama te na uspostavu međunarodnog dana sjećanja na taj zločin.

Za neobvezujuću rezoluciju su glasale 84 od 193 država članica UN-a, protiv je bilo 19 i suzdržano 68, uglavnom uz obrazloženje da nije bilo potrebnog konsenzusa.

Rezoluciju su predložile Njemačka i Ruanda, a sponzori su joj četrdesetak država, uključujući Hrvatsku koja je također glasala "za".

Osim Srbije, protiv su bile Rusija, Kina i Mađarska te neke afričke i azijske države Kube, Nikaragve, Venezuele i Azerbajdžana.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je uoči glasanja optužio Njemačku da ne govori dovoljno o holokaustu, prozvao je zbog zločina nad Srbima u dva svjetska rata i zamjerio što se u rezoluciji o Srebrenici ne govori o srpskim žrtvama.

"Ovo je iznimno ispolitizirana rezolucija", rekao je Vučić koji očekuje da će dokument o Srebrenici otvoriti Pandorinu kutiju i da će uslijediti deseci novih rezolucija o raznim genocidima.

Njemačka veleposlanica pri UN-u Antje Leendertse je izjavila da se protiv rezolucije šire "lažne optužbe" i istaknula da je usmjerena samo protiv izravnih počinitelja genocida a ne protiv nekog naroda ili države, pa tako ni protiv Srbije.

"Pozivam sve da pročitaju što u rezoluciji piše", rekla je Leendertse podsjetivši kako je amandmanom Crne Gore razjašnjeno da je riječ o individualnoj odgovornosti koja se ne može pripisivati nijednom narodu ni vjerskoj skupini.

Rezolucijom se 11. srpnja proglašava Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. u Srebrenici. Taj je datum izabran u znak sjećanja na dan kada su pripadnici vojske i policije bosanskih Srba okupirali zonu pod zaštitom UN-a i odmah nakon toga počeli su masovne likvidacije bošnjačkih muškaraca i dječaka dok su žene i djecu prognali.

U ostalih šest točaka osuđuje se negiranje genocida u Srebrenici i pozivaju države članice svjetske organizacije da poštuju sudski utvrđene činjenice o tom zločinu, uključujući da se na njega podsjeća u školskim programima.

Također se osuđuje veličanje osoba osuđenih ratne zločine, zločine protiv čovječnosti, uključujući i odgovorne za genocid u Srebrenici.

Rezolucija ukazuje na važnost dovršetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida i njihov dostojanstveni pokop te poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida koji su još uvijek na slobodi.

Čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik je ranije u četvrtak izjavio da Republika Srpska (RS) neće prihvatiti preporuke iz rezolucije. Ponovno je ustvrdio kako genocida u Srebrenici uopće nije bilo i da je broj bošnjačkih žrtava znatno manji nego što je utvrđeno sudskim presudama.

"Mi to nećemo prihvatiti i nećemo obilježavati 11. srpnja", rekao je nakon sjednice vlade RS-a održane u Srebrenici i najavio je kako će zbog usvajanja tražiti potporu Srbije i neimenovanih prijatelja u inozemstvu za proces "razdruživanja" odnosno ukidanja BiH.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Hrvatska je samo trebala ostati suzdržana na rezoluciju UN-a o Gazi, rekao je u ponedjeljak predsjednik Zoran Milanović, dodavši da je „Bliski istok bure baruta gdje nema dobrih” i da se „ne mora tolerirati baš sve što izraelska vlada napravi”.

Opća skupština UN-a usvojila je u petak rezoluciju kojom se poziva na „trenutačno, trajno i održivo humanitarno primirje” u Gazi, ali u dokumentu se imenom ne spominje Hamas pa je protiv rezolucije glasalo 14 zemalja, među njima i Hrvatska.

Rezolucija UN-a ne spominje da je Hamas izvršio „teroristički napad” na Izrael te da je odgovoran za „pokolj civila” u Izraelu zbog čega je Hrvatska bila protiv takve rezolucije, priopćilo je u subotu hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova.

- Trebalo ostati samo suzdržan, to je bit priče. To je pitanje zdravog razuma i časti. - kazao je predsjednik Milanović.

Ured predsjednika priopćio je u subotu da predsjednik nije konzultiran o tome kako će Hrvatska glasati, što je Milanović ponovio novinarima u ponedjeljak.

- Ne da nisam konzultiran, nego je to odrađeno meni iza leđa. Odnosno nije baš iza leđa jer smo mi znali da se to događa pa rek'o ajde da vidimo što će napraviti. - rekao je Milanović.

- Ovo je prije svega, kao i uvijek u zadnjih pet, šest godina, osobni trip i osobna slagalica jednog čovjeka koji hrvatsku diplomaciju pretvara u festival otpremnika poslova. - rekao je Milanović aludiravši na premijera Plenkovića.

Kazao je da u postojećoj rotaciji Hrvatska ima veleposlanike „još od prvog srpskog ustanka” i da se premijer ne želi dogovoriti oko novih imena upravo kako bi se omogućile ovakve situacije, odnosno da ga zaobilaze.

Pritom je prozvao i hrvatskog veleposlanika pri UN-u Ivana Šimonovića, bivšeg pomoćnika glavnog tajnika UN-a za ljudska prava, „čovjeka koji se volio reklamirati kao veliki zagovornik ljudskih prava” koji je sada pokazao da nema kičmu”.

Objasnio je da Hrvatska „ne mora trpjeti baš svakakve poteze izraelske vlade bez ikakve odgovornosti” i da ne treba imati nikakve povijesne komplekse.

- Mi nismo potomci nacista, mi smo potomci uglavnom antifašista. Kompleksa nemam, ako ih Nijemci ili Austrijanci imaju - neka ih liječe, neka vješaju tuđe zastave, mi nećemo. Mi imamo dovoljno obraza i samopoštovanja da znamo gdje smo i da razlikujemo dobro od nedobra, a trenutno se tamo događa nedobro. - rekao je Milanović.

Milanović je prošli tjedan izjavio da je Izrael izgubio njegove simpatije zbog reakcije na Hamasov napad, što je naišlo na kritike izraelske diplomacije.
- Osudio sam ubojstva, izrazio čak i gađenje i gnušanje. Pravo na samoobranu, koje Izrael apsolutno ima, ne uključuje pravo na osvetu i masakr civila. - rekao je predsjednik tada.

Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova odgovorilo mu je da je izjava „nečuvena”.

Milanović je danas ponovio da ga neće ušutkati, ali je naglasio i da neće „ni galamiti svaki dan kao nekakav izraelski ambasador u Zagrebu kojemu je najnormalnije da kao militantni agitator tu lupeta i proziva hrvatskog predsjednika usred Zagreba, a da naša bijeda od Vlade i Zrinjevca ne reagiraju”.

Protiv rezolucije bile su i Austrija, Češka, Mađarska. Većina članica EU-a bila je suzdržana, dok su Francuska, Španjolska, Slovenija, Portugal, Irska i Belgija bile „za”.

Milanović je rekao da mu je neobjašnjivo što je Austrija glasala protiv, kao i izjava češke ministrice obrane Jane Černochove da Češka treba izaći iz UN-a.

- Pa izađi, tko ti brani, tko te drži. Nije UN idealna organizacija. Hrvatskoj je UN bio dobar i loš. Da nije bilo UNPROFOR-a, koliko god su nas maltretirali i držali pod embargom i prijetili sankcijama, ipak je UNPROFOR omogućio Hrvatskoj primirje, konsolidaciju, izgradnju hrvatske vojske i pobjedu. To ne možemo negirati, to je važna stvar, toga bez sustava UN-a ne bi bilo. - rekao je predsjednik.

Dodao je da za sada ne vidi prijetnju hrvatskoj sigurnosti.

- Ne vidim to za sada. Vjerujem da se to neće dogoditi jer postoje druge mete. - rekao je, dodavši da je drugima Hrvatska nebitna.

- Nama je bitna. - naglasio je.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL